POUKE PARLAMENTARNIH IZBORA U SRBIJI 23.1.2007. 19:36
POUKE PARLAMENTARNIH IZBORA U SRBIJI Petar ISKANDEROV, Institut za slavistiku Ruske akademije nauka Posle nedeljnih izbora u Srbiji jos je realnijim postao scenarij o kome odavno i sa strahom razmisljaju kosovski separatisti i njihovi zapadni istomisljenici. Odbijanje Skupstine Srbije da prizna nezavisnost Kosova dokazace, da dato resenje moze biti nametnuto Beogradu jedino silom. A to je upravo onaj slucaj na koji je u vise navrata ukazivao predsdenik Rusije Vladimir Putin. Sef ruske dzrave kategorican je u nameri da ne dopusti da Savet bezbednosti OUN donese takvu odluku o Kosovu koja ne bi bila prihvatljiva za Beograd. U ustima lidera zemlje koja u Savetu bezbednosti OUN ima pravo veta to moze znaciti samo jedno. (Moskva, RIA "Novosti") Odrzani 21. januara parlamentarni izbori u Srbiji umnogome su indikativni. Njihovi rezultati primoravaju nas da na nov nacin ocenimo ne samo aktuelne unutarpoliticke procese u zemlji, vec i perspektive kosovskog sredjivanja i razvoja odnosa izmedju Srbije i Evropske unije. Sem toga, rezultati izbora nesumnjivo ce uticati na razvoj situacije u nepriznatim republikama bivseg SSSR, koje teze ka samoopredelenju. Prvi zakljucak koji se moze izvesti na osnovu preliminarnih rezultata glasanja jeste pogresan sud o politickoj apatiji koja je, toboze, zahvatila stanovnistvo Srbije. Odziv na izborima premasio je 60 procenata, sto je vise od analognih pokazatelja na prethodnim izborima. A to ne samo da svedoci o politickoj aktivnosti Srba,vec omogucava da se rezultati izbora smatraju zaista pravim i legitimnim izrazom raspolozenja u zemlji. Drugo, postao je realnost fakticki odlazak sa politicke scene dve ranije uticajne snage - Socijalisticke partije i Srpskog pokreta obnove. Prvi su s mukom presli 5-procentni cenzus za ulazak u skupstinu, a drugi su i uopste ostali bez parlamentarne frakcije sto je, svakako, tezak udarac za lidera SPO, aktuelnog ministra spoljnih poslova Srbije Vuka Draskovica. Treca pouka iz iskazivanja volje srpskog naroda narocito je zabrinjavajuca za Zapad. Vodeca politicka snaga u zemlji kao i do sada ostaje Srpska radikalna stranka na celu sa Vojislavom Ssesseljom, koji se od februara 2003. godine nalazi u Haskom tribunalu. Nije tajna da je u prethodnim mesecima Zapad cinio sve sto je moguce kako bi osigurao uspeh na izborima sebi lojalnih partija - u prvom redu Demokratske partije predsednika Srbije Borisa Tadica. Specijalni predstavnik generalnog sekretara OUN za pregovore o odredjivanju konacnog statusa Kosova i Metohije Marti Ahtisari cak je prekrsio obecanje da ce se postarati da resi problem Kosova do kraja 2006. godine. On je odgodio objavljivanje svog plana do kraja januara, kako ne bi vlast zemlje stavio pred izbor izmedju Kosova i evropskih integracija. Medjutim, takva taktika nije odradila svoju namenu i Demokratska partija je prema preliminarnim rezultatima sakupila manje od 23 procenta glasova, sto je ocito nedovoljno, imajuci u vidu snaznu propagandisticku logistiku njene kampanje unutar zemlje i izvan njenih granica. U rezultatu, u novom sastavu Skupstine ubedjeni protivniuci odvajanja Kosova od Srbije bice u vecini. Jer, za razliku od Borisa Tadica koji je tokom poslednjih nedelja apelovao na srpske birace da se pomire sa mogucnoscu gubljenja Kosova - cak je njegov kolega iz demokratskog lagera, lider Demokratske partije Srbije, premijer Vojislav Kostunica, obecao da ce se svim snagama boriti protiv secesije Kosova i u tom pitanju se fakticki solidarisao sa radikalima. Socijalisti, koji su takodje u opoziciji, najverovatnije ce glasati protiv "Ahtisarijevog plana", tim pre ako on bude podnet parlamentu od strane predsednika Tadica. A glasova DS i druge prozapadne partije koja je prosla u Skupstinu - Liberalno-demokratske - nema dovoljno da bi se u parlamentu pristalo na nezavisnost Kosova. Cak stavise, nije iskljucena varijanta da snage koje su jos od vremena Slobodana Milosevica ujedinjene pod zastavom "Demokratske opozicije Srbije" i uopste ne formiraju efikasnu vladu. Vojislav Kostunica, bez obzira na relativni neuspeh svoje partije, ocito ne namerava da odustane od funkcije sefa vlade u korist kandidata iz DS. A za to ce mu biti potrebna podrska SRS. Neodredjenost i poloticka trgovina mogu potrajati tri meseca (takav rok Ustav Srbije daje za formiranje vlade) i na kraju se pretociti u raspustanje Skupstine i sprovodjenje novih izbora, na kojima ce razocarani unutardemokratskim neslogama biraci najverovatnije dati jos vecu podrsku opozicionim radikalima. Na taj nacin, posle nedeljnih izbora u Srbiji jos je realnijim postao scenarij o kome odavno i sa strahom razmisljaju kosovski separatisti i njihovi zapadni istomisljenici. Odbijanje Skupstine Srbije da prizna nezavisnost Kosova dokazace, da dato resenje moze biti nametnuto Beogradu jedino silom. A to je upravo onaj slucaj na koji je u vise navrata ukazivao predsednik Rusije Vladimir Putin. Sef ruske dzrave kategorican je u nameri da ne dopusti da Savet bezbednosti OUN donese takvu odluku o Kosovu koja ne bi bila prihvatljiva za Beograd. U ustima lidera zemlje koja u Savetu bezbednosti OUN ima pravo veta to moze znaciti samo jedno. Svoj zakljucak iz nedeljnih izbora u Srbiji trebalo bi da izvedu i lideri nepriznatih republika na prostorima bivseg SSSR. Po mom misljenju, glavni od tih zakljucaka ce biti dalje razocarenje u mogucnost zapadnih lidera i medjunarodnih predstavnika da efikasno uticu na razvoj situacije. Jacanje u Srbiji pozicija pristalica ocuvanja jedinstvene drzave moze ohrabriti Kissinjov i Tbilisi iskljucivo spolja gledano. U sustini, odlucnost Srba da samostalno odredjuju sudbinu svoje zemlje i odbace mesanje spolja u poptunosti korespondira sa onim putem po kome idu nepriznate republike. A to znaci da ce ideja nacionalnog samoopredelenja stanovnistva Pridnjestrovlja, Abhazije i Juzne Osetije dobiti nove snazne impulse. - 0 - Moskva, 23.01.2007. RIA "Novosti" http://www.rian.ru [Non-text portions of this message have been removed]
