http://www.danas.org/article/2007/01/24/79acbc7f-5322-4b54-a196-a72522a941b3 .html
Nerijeeni slucajevi zlocina iz II svjetskog rata Enis ZEBIC Nekadasnji madarski andarmerijski oficir andor Kepiro, ucesnik zloglasne Novosadske racije iz 1942. godine, kada je ubijeno i pod led baceno 1.400 ljudi, najvie Srba i idova, danas 93-godinjak, nakon 50 godina provedenih u Argentini, slobodno vec 16 godina ponovo vi u Budimpeti, gdje ga je locirao Centar "Simon Vizental" iz Jeruzalema. Istovremeno, Austrija ne eli izruciti Milivoja Anera, osumnjicenog u Hrvatskoj za ratne zlocine u II svjetskom ratu. Ni istraga protiv Ive Rojnice, koji je u Argentini, jo nije dovrena, pa nema ni hrvatskog zahtjeva za izrucenje. Od januarske racije, u kojoj je stradalo 1.400 Novosadana, uglavnom Srba, Jevreja i Roma, navrilo se 65 godina. A direktor Centra Simon Vizental iz Jerusalima Efraim Zurof je upravo na tu godinjicu u Novom Sadu ponovo pozvao vlasti Srbije da trae izrucenje jednog od odgovornih za taj zlocin andora Kepiroa i time prekinu odugovlacenje suda u Madarskoj da ga stave pred lice pravde: Htio bih iskoristiti ovu priliku da pokuam da ubedim organe vlasti u Srbiji da vec konacno podnesu zahtev za ekstradiciju tog zlocinca, i da na taj nacin pokau svoj pravi stav premaju slucaju ,Kepiro. Presuda madarskog suda protiv Kepiroa iz 1946. godine nije izvrena. Centar iz Jerusalima je u okviru svog programa Poslednja ansa podneo tubu madarskom sudu, a za zahtev za izrucenje Srbiji bi bio potreban pritisak, da se ne bi odugovlacilo, pojanjava Zurof: Pogotovo zbog cinjenice i ocigledne namere madarskih sudova da odugovlace sa ovim slucajem, to je najbolji nacin da od svega toga ne bude nita. Odugovlacenjem i pokuajem nedonoenja odluke ele da ugue ovaj slucaj. Pokuali smo da saznamo da li postoji spremnost i ta se radi u Srbiji na ovom slucaju. U Ministarstvu pravde smo dobili sledece saoptenje: Ministarstvo pravde Srbije u julu prole godine stupilo je u kontakt sa Centrom ,Simon Vizental povodom tri slucaja ratnih zlocina pocinjenih u II svetskom ratu od strane andora Kepiroa, Milivoja Anera i Ive Rojnice, i od tada intenzivno radi na njima. U toku je prikupljanje neophodne dokumentacije i obavetenja, a nakon toga Ministarstvo pravde ce, kako se navodi, preduzeti dalje korake u skladu sa svojim nadlenostima. Ministarstvo pravde je saoptilo da je podatke o Kepirou, Aneru i Rojnici zatrailo od Vojnog arhiva, Arhiva Srbije, Arhiva Vojvodine i Arhiva Beograda, kao i od dravnog tuioca Madarske i ambasada Srbije u Austriji i Argentini. Direktorka Arhiva Beograda Branka Prpa medutim za na program kae: Da smo mi dobili taj zahtev od tuilatva, ja bih kao direktorka to znala. Po pravilniku Istorijskog arhiva Beograda, ja imam diskreciono pravo kao direktor, kad su u pitanju personalna dosijea ljudi, da njihovo izdavanje odobrim ili ne odobrim, i ja bih znala da je stigao zahtev od tuilatva u tom periodu u kojem oni navode da su ga uputili. Mi taj zahtev, koliko mene secanje slui, nismo dobili. Ostaje tako, za sad, da se vodi kolika je zaista reenost Srbije da saraduje sa Centrom Simon Vizental u kanjavanju ovog ratnog zlocina. Imajuci u vidu i pritube direktora Efraima Zurofa koji nije mogao da dode do premijera Vojislava Kotunice: Vec nekih dva meseca postoje pokuaji da se organizuje sastanak sa premijerom. Imao sam sastanak sa gospodinom Tadicem, sa predstavnicima Ministarstva pravde i sa samim ministrom pravde, ali nikako nisam uspevao u tome da se susretnem sa predsedikom vlade. Ocigledno je da je upravo on ta osoba koja bi mogla da donese konkretne odluke po ovom pitanju, medutim izbegava sastanak sa mnom. * * * * * U Hrvatskoj jo postoje dva nerijeena slucaja osumnjicenika za ratne zlocine jo iz Drugog svjetskog rata i vremena Endehazije efa policije u Slavonskoj Poegi pocetkom cetrdesetih godina prolog stoljeca Milivoja Anera, i ustakog stoernika u Dubrovniku u to vrijeme Ive Rojnice. Aner, kojeg se sumnjici za ratne zlocine nad civilnim stanovnitvom, 1945. godine je nestao iz Hrvatske i tajeci svoju ratnu prolost dobio austrijsko dravljanstvo. U Hrvatsku se vratio tek nakon raspada socijalisticke Jugoslavije. Mladi istraivac Alen Budaj zainteresirao se za njegov slucaj i istraio ga u sklopu projekta Posljednja ansa, a Centar Simon Wiesenthal dostavio je prikupljene dokaze hrvatskoj policiji, medutim Aner je uspio pobjeci i skloniti se kod sina u Austriji. U Hrvatskoj je protiv njega podignuta optunica i zatraen pritvor, temeljem hrvatske policijske tjeralice i Interpol je raspisao medunarodnu tjeralicu, ali kako nas je izvijestio Budaj Austrija ga ne eli izruciti Hrvatskoj: On je trebao biti izrucen Hrvatskoj, medutim Austrija i dalje odbija njegovo izrucenje. Navodno, po najnovijim saznanjima, oni se vade na to da je Milivoje Aner u slabom zdravstvenom stanju. Prema optunom prijedlogu, Aner je naredivao uhicenja i slanje u logor idova, Srba i Hrvata antifaista, njihovo zlostavljanje, pljacku i protjerivanje. Budaj kae kako nikome nije jasno austrijsko odbijanje da izruce Anera Hrvatskoj: S tim problemom su cak upoznati i Evropska unija i State Department i tako dalje, no izgleda da ne samo Austorija, nego i sve zemlje srednje i istocne Evrope, recimo Madarska i tako dalje, ne ele rjeavati slucajeve nacistickih ratnih zlocinaca. Jednostavno cekaju da im presudi vrijeme. A to znaci da njihovi zlocini zapravo ostaju nekanjeni, odnosno ostaju kao krivica na narodu tih drava. Slicne su optube i na racun prvog covjeka ustakog pokreta na dubrovackom podrucju Ive Rojnice, sada emigranta u Argentini, a u prvoj polovici devedesetih osobe koja je cesto posjecivala Hrvatsku. Iako je temeljem nalaza Zemaljske komisije za utvrdivanje zlocina okupatora i njihovih pomagaca Narodne Republike Hrvatske proglaen ratnim zlocincem jo lipnja 1946. godine, sredinom devedesetih protiv njega je pokrenut istrani postupak. Istraga jo traje, nema optunice, pa nije moguc ni zahtjev Argentini za njegovim izrucenjem. U Argentini je koncem devedesetih vodena istraga protiv njega, koja je obustavljena bez ikakvih rezultata. U istragu u Hrvatskoj ukljucio se i Alen Budaj: Trenutno radim na prikupljanju dokumentacije, skoro sam pri kraju. Na neki nacin je moj angaman oko slucaja Rojnica doveo do toga da je ponovo otvorena istraga od strane Dravnog odvjetnitva u Hrvatskoj. Do sada je istraga bila stala i Dravno odvjetnitvo je baratalo sa svega dva papira. On pretpostavlja da je opsena dokumentacija, koja je postojala o Rojnicinom djelovanju za vrijeme NDH, sklonjena iz arhiva ili unitena pocetkom devedesetih. Kopije istranih dokumenata iz srbijanskih arhiva o slucaju Rojnica dostavljene su hrvatskom Dravnom odvjetnitvu i u obradi su. ========= http://www.danas.org/news.aspx Vesti , 24. januar, 2007 NOVI SAD Direktor Centra "Simon Vizental" iz Jerusalima Efraim Zurof (Zuroff) izjavio je danas da vlasti u Srbiji ne cine nita konkretno u vezi sa podnoenjem zahteva za izrucenje trojice nacistickih zlocinaca iz Drugog svetskog rata, koji su odgovorni za stradanje Srba, Jevreja i Roma. Zurof je dodao da su mu predsednik Srbije Boris Tadic i ministar pravde Zoran Stojkovic pre nekoliko meseci obecali da ce biti ucinjeni konkretni koraci na tom planu i naveo da ga premijer Srbije (Vojislav Kosstunica) "na sve moguche nacine" izbegava u poslednja dva meseca. On je istakao da ga to cudi jer je rec o "nacistickim zlikovcima koji su zlocine cinili nad Srbima". Zurof je precizirao da bi srpske vlasti trebalo da zatrae izrucenje andora Kepira (1914), madjarskog andara iz Drugog svetskog rata, koji je, prema njegovim navodima, ucestvovao u sprovodjenju Novosadske racije, januara 1942. godine, kada je pod led Dunava baceno 1.400 Srba, Jevreja i Roma. Zurof je rekao da bi vlasti u Srbiji trebalo da zatrae i izrucenje ustakih zlikovaca, Milivoja Anera i Iva Rojnice, koji su organizovali deportaciju Srba, Jevreja i Roma u ustaki logor Jasenovac i likvidaciju u regionu Dubrovnika.
