http://www.danas.org/article/2007/01/24/79acbc7f-5322-4b54-a196-a72522a941b3.html
Radio Slobodna Evropa Srijeda, 24. januar/sijecanj 2007 *Nerijeseni slucajevi zlocina iz II svjetskog rata* Enis ZEBIC Nekadasnji madarski zandarmerijski oficir Sandor Kepiro, ucesnik zloglasne Novosadske racije iz 1942. godine, kada je ubijeno i pod led baceno 1.400 ljudi, najvise Srba i Zidova, danas 93-godisnjak, nakon 50 godina provedenih u Argentini, slobodno vec 16 godina ponovo zvi u Budimpesti, gdje ga je locirao Centar "Simon Vizental" iz Jeruzalema. Istovremeno, Austrija ne zeli izruciti Milivoja Asnera, osumnjicenog u Hrvatskoj za ratne zlocine u II svjetskom ratu. Ni istraga protiv Ive Rojnice, koji je u Argentini, jos nije dovrsena, pa nema ni hrvatskog zahtjeva za izrucenje. Od januarske racije, u kojoj je stradalo 1.400 Novosadana, uglavnom Srba, Jevreja i Roma, navrsilo se 65 godina. A direktor Centra "Simon Vizental" iz Jerusalima Efraim Zurof je upravo na tu godisnjicu u Novom Sadu ponovo pozvao vlasti Srbije da traze izrucenje jednog od odgovornih za taj zlocin - Sandora Kepiroa - i time prekinu odugovlacenje suda u Madarskoj da ga stave pred lice pravde: "Htio bih iskoristiti ovu priliku da pokusam da ubedim organe vlasti u Srbiji da vec konacno podnesu zahtev za ekstradiciju tog zlocinca, i da na taj nacin pokazu svoj pravi stav premaju slucaju ,Kepiro'." Presuda madarskog suda protiv Kepiroa iz 1946. godine nije izvrsena. Centar iz Jerusalima je u okviru svog programa "Poslednja sansa" podneo tuzbu madarskom sudu, a za zahtev za izrucenje Srbiji bi bio potreban pritisak, da se ne bi odugovlacilo, pojasnjava Zurof: "Pogotovo zbog cinjenice i ocigledne namere madarskih sudova da odugovlace sa ovim slucajem, sto je najbolji nacin da od svega toga ne bude nista. Odugovlacenjem i pokusajem nedonosenja odluke zele da uguse ovaj slucaj." Pokusali smo da saznamo da li postoji spremnost i sta se radi u Srbiji na ovom slucaju. U Ministarstvu pravde smo dobili sledece saopstenje: "Ministarstvo pravde Srbije u julu prosle godine stupilo je u kontakt sa Centrom ,Simon Vizental' povodom tri slucaja ratnih zlocina pocinjenih u II svetskom ratu od strane Sandora Kepiroa, Milivoja Asnera i Ive Rojnice, i od tada intenzivno radi na njima." U toku je prikupljanje neophodne dokumentacije i obavestenja, a nakon toga Ministarstvo pravde ce, kako se navodi, preduzeti dalje korake u skladu sa svojim nadleznostima. Ministarstvo pravde je saopstilo da je podatke o Kepirou, Asneru i Rojnici zatrazilo od Vojnog arhiva, Arhiva Srbije, Arhiva Vojvodine i Arhiva Beograda, kao i od drzavnog tuzioca Madarske i ambasada Srbije u Austriji i Argentini. Direktorka Arhiva Beograda Branka Prpa medutim za nas program kaze: "Da smo mi dobili taj zahtev od tuzilastva, ja bih kao direktorka to znala. Po pravilniku Istorijskog arhiva Beograda, ja imam diskreciono pravo kao direktor, kad su u pitanju personalna dosijea ljudi, da njihovo izdavanje odobrim ili ne odobrim, i ja bih znala da je stigao zahtev od tuzilastva u tom periodu u kojem oni navode da su ga uputili. Mi taj zahtev, koliko mene secanje sluzi, nismo dobili." Ostaje tako, za sad, da se vodi kolika je zaista resenost Srbije da saraduje sa Centrom "Simon Vizental" u kaznjavanju ovog ratnog zlocina. Imajuci u vidu i prituzbe direktora Efraima Zurofa koji nije mogao da dode do premijera Vojislava Kostunice: "Vec nekih dva meseca postoje pokusaji da se organizuje sastanak sa premijerom. Imao sam sastanak sa gospodinom Tadicem, sa predstavnicima Ministarstva pravde i sa samim ministrom pravde, ali nikako nisam uspevao u tome da se susretnem sa predsedikom vlade. Ocigledno je da je upravo on ta osoba koja bi mogla da donese konkretne odluke po ovom pitanju, medutim izbegava sastanak sa mnom." * * * * * U Hrvatskoj jos postoje dva nerijesena slucaja osumnjicenika za ratne zlocine jos iz Drugog svjetskog rata i vremena "Endehazije" - sefa policije u Slavonskoj Pozegi pocetkom cetrdesetih godina proslog stoljeca Milivoja Asnera, i ustaskog stozernika u Dubrovniku u to vrijeme Ive Rojnice. Asner, kojeg se sumnjici za ratne zlocine nad civilnim stanovnistvom, 1945. godine je nestao iz Hrvatske i tajeci svoju ratnu proslost dobio austrijsko drzavljanstvo. U Hrvatsku se vratio tek nakon raspada socijalisticke Jugoslavije. Mladi istrazivac Alen Budaj zainteresirao se za njegov slucaj i istrazio ga u sklopu projekta "Posljednja sansa", a Centar "Simon Wiesenthal" dostavio je prikupljene dokaze hrvatskoj policiji, medutim Asner je uspio pobjeci i skloniti se kod sina u Austriji. U Hrvatskoj je protiv njega podignuta optuznica i zatrazen pritvor, temeljem hrvatske policijske tjeralice i Interpol je raspisao medunarodnu tjeralicu, ali - kako nas je izvijestio Budaj - Austrija ga ne zeli izruciti Hrvatskoj: "On je trebao biti izrucen Hrvatskoj, medutim Austrija i dalje odbija njegovo izrucenje. Navodno, po najnovijim saznanjima, oni se vade na to da je Milivoje Asner u slabom zdravstvenom stanju." Prema optuznom prijedlogu, Asner je naredivao uhicenja i slanje u logor Zidova, Srba i Hrvata antifasista, njihovo zlostavljanje, pljacku i protjerivanje. Budaj kaze kako nikome nije jasno austrijsko odbijanje da izruce Asnera Hrvatskoj: "S tim problemom su cak upoznati i Evropska unija i State Department i tako dalje, no izgleda da ne samo Austorija, nego i sve zemlje srednje i istocne Evrope, recimo Madarska i tako dalje, ne zele rjesavati slucajeve nacistickih ratnih zlocinaca. Jednostavno cekaju da im presudi vrijeme. A to znaci da njihovi zlocini zapravo ostaju nekaznjeni, odnosno ostaju kao krivica na narodu tih drzava." Slicne su optuzbe i na racun prvog covjeka ustaskog pokreta na dubrovackom podrucju Ive Rojnice, sada emigranta u Argentini, a u prvoj polovici devedesetih osobe koja je cesto posjecivala Hrvatsku. Iako je temeljem nalaza Zemaljske komisije za utvrdivanje zlocina okupatora i njihovih pomagaca Narodne Republike Hrvatske proglasen ratnim zlocincem jos lipnja 1946. godine, sredinom devedesetih protiv njega je pokrenut istrazni postupak. Istraga jos traje, nema optuznice, pa nije moguc ni zahtjev Argentini za njegovim izrucenjem. U Argentini je koncem devedesetih vodena istraga protiv njega, koja je obustavljena bez ikakvih rezultata. U istragu u Hrvatskoj ukljucio se i Alen Budaj: "Trenutno radim na prikupljanju dokumentacije, skoro sam pri kraju. Na neki nacin je moj angazman oko slucaja Rojnica doveo do toga da je ponovo otvorena istraga od strane Drzavnog odvjetnistva u Hrvatskoj. Do sada je istraga bila stala i Drzavno odvjetnistvo je baratalo sa svega dva papira." "On pretpostavlja da je opsezna dokumentacija, koja je postojala o Rojnicinom djelovanju za vrijeme NDH, sklonjena iz arhiva ili unistena pocetkom devedesetih. Kopije istraznih dokumenata iz srbijanskih arhiva o slucaju Rojnica dostavljene su hrvatskom Drzavnom odvjetnistvu i u obradi su. ========= http://www.danas.org/news.aspx Vesti , 24. januar, 2007 NOVI SAD Direktor Centra "Simon Vizental" iz Jerusalima Efraim Zurof (Zuroff) izjavio je danas da vlasti u Srbiji ne cine nista konkretno u vezi sa podnosenjem zahteva za izrucenje trojice nacistickih zlocinaca iz Drugog svetskog rata, koji su odgovorni za stradanje Srba, Jevreja i Roma. Zurof je dodao da su mu predsednik Srbije Boris Tadic i ministar pravde Zoran Stojkovic pre nekoliko meseci obecali da ce biti ucinjeni konkretni koraci na tom planu i naveo da ga premijer Srbije (Vojislav Kosstunica) "na sve moguche nacine" izbegava u poslednja dva meseca. On je istakao da ga to cudi jer je rec o "nacistickim zlikovcima koji su zlocine cinili nad Srbima". Zurof je precizirao da bi srpske vlasti trebalo da zatraze izrucenje Sandora Kepira (1914), madjarskog zandara iz Drugog svetskog rata, koji je, prema njegovim navodima, ucestvovao u sprovodjenju Novosadske racije, januara 1942. godine, kada je pod led Dunava baceno 1.400 Srba, Jevreja i Roma. Zurof je rekao da bi vlasti u Srbiji trebalo da zatraze i izrucenje ustaskih zlikovaca, Milivoja Asnera i Iva Rojnice, koji su organizovali deportaciju Srba, Jevreja i Roma u ustaski logor Jasenovac i likvidaciju u regionu Dubrovnika. [Non-text portions of this message have been removed]
