Markov: Putin æe biti drugi Xiaoping
Pi¹e: Razgovarao Vlado Vuru¹iæ
_____
Sa Sergejem Markovom, savjetnikom predsjednika Rusije Vladimira Putina,
èlanom njegova strate¹kog vijeæa susreli smo se hladne moskovske veèeri
prije njegova puta u Kinu i Japan
Markov je spremno pristao govoriti o predsjednièkim izborima 2008. godine u
Rusiji, strate¹kim planovima Rusije i njezinu polo¾aju u meðunarodnoj
politici te o odnosima prema EU i europskim vrijednostima. Mlad, energièan
politolog voli poèinjati odgovore s "Mi u Kremlju".
. Èini se da se sada, u zadnjoj godini mandata predsjednika Putina, Rusija
na¹la, blago reèeno, u nekoliko neugodnih politièkih problema - EU nije
produljio oèekivani meðusobni dogovor, a traju napetosti u odnosima u
"vlastitom dvori¹tu" s Gruzijom, Ukrajinom i, posve neoèekivano, s
Bjelorusijom. Je li to povezano s odlaskom Putina s vlasti?
- Ne, svi ti dogaðaji nemaju veze s Putinovim odlaskom, odnosno
predsjednièkim izborima u o¾ujku 2008. godine. Putin nigdje neæe otiæi, neæe
nestati s politièke scene. To je sada posve jasno. Ostat æe u Kremlju u
strukturi vlasti. Osim toga, u Rusiji æe se izmijeniti pozicija vlasti -
sljedeæi predsjednik imat æe manje ovlasti, a Dumi i premijeru æe se ovlasti
poveæati. Va¾no je reæi da æe parlamentarni izbori biti èetiri mjeseca prije
predsjednièkih, a prema svim pokazateljima, na njima æe uvjerljivo
pobijediti Jedinstvena Rusija i Pravedna Rusija, propredsjednièke stranke,
koje podr¾ava Putin. Drugo, vladu æe odabrati Putin tako da æe novi
predsjednik naslijediti i "Putinovu vladu".
. Koju æe poziciju imati Putin?
- Najkraæe, Putin æe biti ruski Deng Xiaoping. Èovjek velikog utjecaja i bez
neke formalne velike i va¾ne politièke funkcije, ali imat æe realnu vlast.
Putin ima vodeæu ulogu, pravi je lider, popularan je u narodu, a podr¾ava ga
veliki dio politièke i poslovne elite.
. No, kako æe se ipak odr¾ati na vlasti?
- Na èemu se u Rusiji temelji vlast? Prvo, kontrola nad televizijom preko
kontrole vlasnika. Dakle, televizije æe Putina i dalje prikazivati kao
iznimno va¾nog èovjeka. Drugo, on æe kontrolirati represivni aparat, prije
svega tajne slu¾be i policiju. Oni u njega imaju povjerenje. Zato bih mogao
s dosta sigurnosti reæi da æe sljedeæi predsjednik doæi iz redova
kremaljskih liberala, a spomenute slu¾be æe u Putinu vidjeti svog
'za¹titnika'. I treæe, vlast se temelji na kontroli strate¹kih sirovina -
nafte, plina, èelika, elektriène energije, odnosno nad oligarsima koji ih
imaju. I tu bi Putin mogao imati va¾nu ulogu na èelu neke neformalne
korporacije takvih tvrtki. Bit æe na èelu nekakvog ruskog biznis kluba
najveæih kompanija - nafta, plin, èelik, avioindustrija, ¾eljeznica, dakle
onih tvrtki koje pune gotovo 90 posto proraèuna. I na kraju, Putin ¾eli biti
na èelu nove ekonomske asocijacije EvrAzEs (europsko-azijski ekonomski
savez) nekom vrstom istoènog EU, u koji za sada ulaze Rusija, Tad¾ikistan,
Bjelorusija, Kirgistan, Uzbekistan, Kazahstan, a ima ambiciju ¹irenja na
ostale zemlje biv¹eg SSSR-a, ali i neke druge.
. A hoæe li novi predsjednik pristati dijeliti vlast s Putinom?
- Novi predsjednik svakako neæe biti lutka na koncu. Prvo, te¹ko bi bilo
naæi takvog, a drugo ni Rusija si ne mo¾e dopustiti slabog predsjednika.
Putin jamèi nesmetanu smjenu vlasti i ¹alje poruku Zapadu da æe Rusija
ostati konstruktivni partner u meðunarodnim odnosima. Novi predsjednik imat
æe aktivnu ulogu, ali Putin æe jamèiti da neæe biti iznenaðenja u ruskoj
politici.
. Znaèi li to da bi novi predsjednik mogao biti Dmitrij Medvedev, prvi
dopredsjednik vlade te predsjednik direktorskog vijeæa Gazproma, biv¹i ¹ef
Putinova kabineta.
- To je te¹ko reæi, ali svakako da æe on biti jedan od najozbiljnijih
kandidata, mo¾da èak i Putinov prvi izbor, ¹to mu svakako poveæava ¹anse.
. Za¹to Rusija ipak ima problema s EU, iako se èinilo da se razvijaju dobri
partnerski odnosi?
- Ukratko, EU se pribojava stabilne, jake i razvijene Rusije. Naime,
posljednjih 15 godina zapad se 'navikavao' na slabu i nesigurnu Rusiju, a
sada ih je Putin i brz ekonomski rast Rusije natjerao da promijene
mi¹ljenje. Rusija je ojaèala i ekonomski, i politièki, i socijalno, a
povratila je i vjeru u vlastite snage, a upravo tu èinjenicu EU te¹ko
prihvaæa. Nije im drago da moraju uzimati u obzir i ruske interese. Problem
je u sljedeæem: EU nije tako monolitno i jako tijelo da mo¾e biti toliko
iznad Rusije koliko oni to ¾ele. EU nema i ne mo¾e stvoriti zajednièku
vanjsku politiku prema Balkanu, Turskoj, Bliskom istoku, a sada najednom
grade zajednièki interes prema postsovjetskom prostoru. Jasno je da se
upravo na tom podruèju sukobljavaju na¹i i njihovi interesi. EU smatra
Rusiju svojim protivnikom u borbi za postsovjetske dr¾ave. Drugo, pojavio se
problem energetskog partnerstva. EU ne do¾ivljava Rusiju kao partnera, nego
kao protivnika.
. Zar i Rusija ne smatra EU protivnikom?
- Donekle se mogu slo¾iti. Naime, na energetsku sigurnost Europe mi i EU
gledamo drukèije. U Kremlju ka¾u: 'Mi ¾elimo kontrolirati sve ruske
energetske resurse i kompanije te smo stoga va¾ni za va¹u energetsku
sigurnost.' Dogovorite se s Kremljom i tada æemo mi EU osigurati energetsku
sigurnost.
. No, u Bruxellesu ka¾u: 'Mi smo sigurni, ne onda kada ovisimo o Kremlju,
nego kada nismo ovisni o Moskvi pa nam zato dopustite da kontroliramo va¹u
naftu, plin, plinovode.'
- No, Rusija to ne ¾eli prihvatiti jer to znaèi sigurnost za potro¹aèa, ne
za proizvoðaèa! To je problem. EU se boji energetske snage Rusije, a Rusija
pak njihova udjela u svojim strate¹kim kompanijama.
. Zaèarani krug.
- U neku ruku da. Vidite, prema na¹em mi¹ljenju, u EU ima previ¹e amerièkih
satelita koji ne ¾ele jaku Europu, ali ni strate¹ko partnerstvo Rusije i EU.
Mogu ih shvatiti. Naime, kada bi profunkcionirao taj energetski alijans
Rusije i Europe, onda Europa ne bi bila toliko ovisna o bliskoistoènoj
nafti, a time bi prestala ovisnost o SAD-u.
. Ali bi poèela ovisnost o Rusiji?
- Ne, ako sve postavimo na partnerske osnove. No, Rusija svakako neæe
dopustiti da gubi i da ona bude ovisna o nekome.
. EU se pribojava energetske ovisnosti o Rusiji, a osim toga, Unija je u
posljednje vrijeme razoèarana jer se Rusija odupire europeizaciji i ne ¾eli
biti kompatibilna Europi kojoj pripada.
Jaku dr¾avu ugrozio bi savez milijardera i nosilaca represivnog aparata, oni
bi ugrozili Rusiju... Na¹i glavni ekonomski potencijali i resursi bit æe u
ruskim rukama... Na¹a je zadaæa stvoriti jake korporacije koje æe biti meðu
najjaèima na svijetu...
- Da, Rusija pripada Europi. No, u EU je u¹lo dosta istoènoeuropskih dr¾ava
èije su se politièke elite formirale upravo na odbacivanju Rusije, na
rusofobiji i antiruskoj politici. Manji su problemi Rusije sa starim
èlanicama nego s novim. Osim toga, u Bruxellesu se boje da razvoj Rusije
neæe krenuti ili iæi u pravcu 'westernizacije', nego suprotno - prema
tradicionalnoj, antizapadnjaèkoj, antidemokratskoj, represivnoj i
birokratskoj dr¾avi. Sve to o èemu smo govorili dovodi do uzajamnog
nepovjerenja i kvarenja odnosa. S druge strane, Rusija vi¹e ne gleda na EU
tako idealizirano kao ranije. To je ipak porozna organizacija, velikih
politièkih, ekonomskih i dru¹tvenih razlika koja, osim toga, nije ni tako
pravedna kakvom se predstavlja. Naime, golem broj Rusa u Estoniji i Latviji
su graðani drugog reda, ¹to je prilièno uzdrmalo imid¾ EU u Rusiji.
U Kremlju ka¾u da neæe u EU ne zato ¹to Rusija ne bi bila primljena, nego
zato ¹to vi¹e ne vide smisao u toj amorfnoj organizaciji dr¾ava, pogotovo
nakon iskustva SSSR-a. Mi jesmo europska zemlja, ali to ne znaèi da moramo
biti uniformirani i unificirani prema zapadnjaèkom principu. Taj
proklamirani standard politkorektnosti ubija europsku civilizaciju.
. A ¹to je vama va¾no?
- U svakom sluèaju identitet je va¾niji od politièke korektnosti. Ako
zapadna i srednja Europa predstavljaju rimsku, odnosno katolièku i
protestantsku Europu, Rusija predstavlja bizantsku, odnosno pravoslavnu
komponentu Europe.
. Rusiji se zamjera nedostatak demokracije, porast autoritarizma.
- Mi smo za demokraciju, ali za razliku od Zapada, ne smatram da je ono ¹to
je u Rusiji bilo devedesetih bila demokracija. Bio je to kaos, pljaèka,
nesigurnost. A sada mi gradimo suverenu demokraciju.
. ©to je to?
- Ne ¾elimo graditi autoritarni re¾im, ali prvo trebamo proèistiti sustav od
svih onih negativnosti koje su nas ko¹tale u devedesetima. Na¹a demokracija
æe na vrh staviti vrijednosti suverenosti. To je demokracija koja æe biti
kompatibilna s na¹im socijalno-kulturnim osobitostima i na¹im povijesnim
iskustvom. A to znaèi - dr¾ava je bitna. I zato æe dr¾ava kod nas igrati
veæu ulogu nego drugdje u Europi. U Rusiji je nemoguæa demokracija bez jake
dr¾ave. No, jaku dr¾avu ugrozio bi alijans milijardera i nosilaca
represivnog aparata, oni bi ugrozili Rusiju. Upravo o tome najvi¹e govorim i
upozoravam predsjednika Putina. Drugi sto¾er suverenistièke demokracije
oznaèava da æe na¹i glavni ekonomski potencijali i resursi biti u ruskim
rukama. Na¹a je zadaæa stvoriti jake korporacije koje æe biti meðu najjaèima
na svijetu. Lo¹e je kad dr¾ava ovisi o krupnom kapitalu, ali njega treba
kontrolirati i natjerati da djeluje u pravcu opæenarodnog interesa. Naime,
na¹i oligarsi nisu zaradili svoj kapital, oni su ga dobili, zato se trebaju
odu¾iti dru¹tvu. Na¹a zadaæa je sada upravo ta.
. Znaèi neæete dati da stranci uðu u va¹u naftnu industriju?
- Vodeæi strate¹ki resursi bit æe na¹i, ali neæemo onemoguæavati strani
kapital ni u tom sektoru, ali nikada vi¹e od 49 posto. Stranci mogu u
Gazprom, ali do 49 posto, mogu u Rosneft, ali do 49 posto! No stranci æe
moæi biti veæinski vlasnici recimo u poljoprivredi i prehrambenoj
industriji.
. Ne mislite li da se u toj suverenoj demokraciji krije klica autoritarizma?
- Da, ali mi u praksi trebamo to opovrgnuti.
. Rusija je dio organizacije najrazvijenjijih dr¾ava G-8, iako objektivno ne
spada u red najrazvijenjihih ekonomskih i politièkih dr¾ava.
- Prema ekonomskim parametrima, Rusija se pribli¾ila zemljama G-8. Daleko je
od nekih njezinih èlanica, ali se, primjerice, mo¾e usporeðivati s Italijom.
Drugo, Rusija posve pripada tom klubu jer su glavni problemi meðunarodne
zajednice borba protiv meðunarodnog terorizma, a tu je Rusija vrlo va¾an
partner. Drugo, G-8 se zala¾e za ne¹irenje oru¾ja za masovno uni¹tenje, a i
tu je Rusija bitna. Treæe, energetska sigurnost. Tu je sve reèeno. Bez
Rusije se ni tu ne mo¾e. Èetvrto ¹to brine meðunarodnu zajednicu su
regionalni konflikti. A Rusija je tu bitan igraè - Bliski istok, Balkan,
Afrika i ostali sukobi ne mogu se rije¹iti bez sudjelovanja Rusije u
pregovaraèkom procesu. Nadalje, va¾an je razvoj meðunarodnog financijskog
sustava u kojem Rusija zaostaje, ali dosti¾e razvijeni svijet. Rusija je
va¾an igraè i u razvoju drugih meðunarodnih institucija poput UN-a i slièno.
Va¾an je i razvoj visoke i precizne tehnologije gdje Rusija zaostaje. Dakle,
od osam najva¾nijih toèaka meðunarodne politike, Rusija je va¾an igraè u
¹est, a u druga dva segmenta nije zanemariva.
NE MO®E SE PRKOSITI MOSKVI UZ PRIVILEGIJE
. Rusija trenutaèno ima napete odnose s mnogim dr¾avama biv¹eg SSSR-a, prije
svega Gruzijom, Ukrajinom i Bjelorusijom.
- Dugo smo imali dobre odnose s tim dr¾avama, i to zato ¹to smo pomagali
njihove ekonomije, meðu ostalim prodajom jeftinog plina i nafte. I sada kad
se te zemlje okreæu od Rusije, pa èak provode antirusku politiku, kao
Gruzija ili Ukrajina. Onda ih stra¹no ljuti kada im ka¾emo da neæemo
financirati takvu politiku jeftinim energentima. Ne ¾elimo vi¹e graditi
odnose s tim zemljama na osnovama na¹e nekada¹nje zajednièke pro¹losti, nego
samo na odnosima koji æe proizlaziti iz zajednièke buduænosti. Drugim
rijeèima, imat æete svjetske cijene energenata, ali ako Bjelorusija ¾eli
savez s Rusijom, spustit æemo cijene. Ako Ukrajina uðe u zajednièki
ekonomski prostor s Rusijom, a Saaka¹vili mirnim putem poène rje¹avati
problem Abhazije i Ju¾ne Osetije, spremni smo smanjiti cijene nafte i plina.
Ne mogu oni prkositi Moskvi a tra¾iti privilegije. To je vrijeme pro¹lo.
. Nije li to imperijalistièki pristup?
- A ne, nikako. To je antimperijalistièki pristup. Kremlj se, recimo, uopæe
ne mije¹a u unutarnju politiku tih zemalja. Nas stalno optu¾uju da se
mije¹amo u unutarnje stvari tih zemalja, a u nekima od njih na vlast su
do¹li ljudi direktno uz pomoæ EU! Osim toga, EU ne ¾eli da oko sebe stvaramo
ekonomsko-politièku integraciju sa zemljama biv¹eg SSSR-a, ali mi moramo
prihvatiti da se EU ¹iri na te zemlje!?
. Boji li se Rusija Europe?
- Ne, ali mi smo naprosto drukèiji. Zala¾emo se da se sve vrijednosne
komponente u Europi cijene i da su ravnopravne. Na¹a zajednièka vrijednost
je kr¹æanstvo. Europske vrijednosti nisu samo one koje propagira i dijeli
zapadna i srednja Europa, nego i ono ¹to imamo i mi na istoku. Glavni
'zahtjev' Europe Rusiji je - postanite kao mi, a glavni 'zahtjev' Rusije
Europi je - prihvatite nas takvima kakvi jesmo. Prihvatite da smo
Europljani, ali pone¹to drukèiji. Neke na¹e vrijednosti se razlikuju od
zapadnjaèkih, ali su to isto tako europske vrijednosti. To je vrijednosna
diskusija na koju smo spremni.
http://www.jutarnji.hr/magazin/clanak/art-2007,1,27,markov_putin,60071.jl
[Non-text portions of this message have been removed]
===============
Group Moderator: [EMAIL PROTECTED]
page at http://magazine.sorabia.net
for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net
Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only)
http://radio.sorabia.net
Yahoo! Groups Links
<*> To visit your group on the web, go to:
http://groups.yahoo.com/group/sorabia/
<*> Your email settings:
Individual Email | Traditional
<*> To change settings online go to:
http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join
(Yahoo! ID required)
<*> To change settings via email:
mailto:[EMAIL PROTECTED]
mailto:[EMAIL PROTECTED]
<*> To unsubscribe from this group, send an email to:
[EMAIL PROTECTED]
<*> Your use of Yahoo! Groups is subject to:
http://docs.yahoo.com/info/terms/
