Novi Reporter, Banja Luka Intervju Aleksandar Mitic, glavni analiticar Instituta 4S (Brisel) Za SAD i EU veoma je bitan kapacitet divljatva Rezultate koje su ocekivali tvorci koncepta uslovne ili postepene nezavisnosti dao je sedamnaesti mart 2004. Nema razloga da se taj recept, ovoga puta vie u teoriji nego u praksi, ne ponovi kako bi Albanci dobili ono to ele. Zanimljivo je da su Amerika i Velika Britanija u Iraku, te NATO u Avganistanu, spremni da se uz ogromne rtve suoce sa estokim neprijateljima, ali da su se uplaili od par maskiranih grupica na Kosovu Saa Biic _____ Institut 4S, sa svojim sjeditem u Briselu, formiran je kao jedinstvena srpska organizacija u svijetu koja analizira odnose izmedu Srbije i Evropske unije, te promovie srpske interese pri evropskim institucijama. U sutini, to je prvi srpski think-tank ili analiticki centar napravljen po uzoru na slicne institucije u zapadnoj Evropi i SAD, i u velikoj mjeri je okrenut svjetskom javnom mnjenju onima koji ga formiraju i onima koji odlucuju. U razgovoru za Novi Reporter, glavni analiticar Instituta 4S Aleksandar Mitic osvrce se na jedan od najznacajnijih poduhvata te organizacije: O dometu Instituta '4S' najbolje govori cinjenica da je CD-ROM 'Kosovo 2006: Pravljenje kompromisa' dospeo u ruke preko 4.000 vodecih svetskih dravnika, politicara, funkcionera, analiticara, akademika i novinara. Medu njima su italijanski premijer Romano Prodi, evropski komesar za proirenje Oli Ren, clanovi Kontakt grupe za Kosovo, poslanici americkog Kongresa, ruske Dume i Evropskog parlamenta, kljucni funkcioneri NATO-a i Evropske unije. O disku je objavljeno vie od 100 medijskih priloga na 15 jezika od engleskog, francuskog i nemackog, pa sve do rumunskog i katalonskog. Sajt CD-ROM-a www.kosovocompromise.com posetilo je na desetine hiljada ljudi iz citavog sveta, te smo dobijali reakcije mnogih, od svetenika u Filadelfiji do analiticara na Filipinima. CD-ROM su, pored Instituta '4S', distribuirale i sve relevantne institucije: od srpskog pregovarackog tima, Vlade, predsednitva i Skuptine Srbije, pa do Srpske pravoslavne crkve i Srpske akademije nauka i umetnosti. Novi Reporter: Da li je vaa organizacija uspjela da napravi iskorak iz domena internih srpskih prica, sa dobrim namjerama, ali kratkim dometom? Mitic: Ovo je prvi put da se u Briselu, seditu Evropske unije, stvara jedna ozbiljna srpska organizacija koja ima neophodnu ekspertizu, organizaciju i akcioni plan za promociju srpskih nacionalnih ciljeva. Institut 4S znaci "Simbol srpske sinergijske saradnje" i okuplja srpske i medunarodne analiticare, zainteresovane za pitanja odnosa Srbije sa EU u politickoj, ekonomskoj, bezbednosnoj i kulturnoj sferi. Pored teme Kosova i Metohije, Institut 4S bavi se i bavice se temama od opteg nacionalnog interesa: od ustavnog poloaja Srba u Crnoj Gori, preko buducnosti Republike Srpske do bre liberalizacije viznog reima za sve gradane regiona, lakeg pristupa evropskim fondovima i stvaranja stabilnosti koja bi dovela do privlacenja novih investicija. Naravno, s obzirom na to da je rec o nevladinoj i neprofitnoj organizaciji, kljucni problemi su organizacione i materijalne prirode, tim pre to se svakog dana javi po jedna srpska organizacija, grupa, sa eljom da im pomognemo. S trenutnim resursima teko da cemo uspeti svima da izademo u susret. Osnivaci Instituta 4S su mladi ljudi koji su eljni da pomognu nacionalne interese po cenu toga da odvajaju mnogo od svog vremena, energije, pa i licnog teko zaradenog novca od strucnjaka za marketing Predraga Lj. Ceranica, preko finansijskog menadera Aleksandre Milanovic-Strezovic, pa sve do Borisa Mitica, reisera sada vec kultnih dokumentarnih filmova Lepa Dijana i Unmik Titanik. Institucionalna podrka drave i drugih mocnijih institucija je, ocekivano, do sada bila loa. Ali, predaja bi nas kotala vie od rtve. Na CD-ROM-u Kosovo 2006: Pravljenje kompromisa predstavili ste 14 mogucih rjeenja za buduci status Kosova i Metohije. Da li su elementi tih opcija, prema vaim saznanjima, razmatrani u dosadanjem toku pregovarackog procesa o Kosovu? Naa elja bila je da se suprotstavimo ideji koju je plasirao proalbanski lobi jo pre par godina, a to je da je nezavisnost jedina opcija i da je sve odluceno. Mi na CD-ROM-u podravamo srpsku platformu o buducem statusu Kosova i Metohije, ali i posebno apelujemo na analiticare i eksperte u svetu da razbiju monolitno razmiljanje o toj temi, prakticno jednoumlje koje je vladalo svih ovih godina. Problem je u tome to se takozvani pregovaracki proces u poslednjih godinu i po dana svodi, uglavnom, na samo jo jednu fazu u izgradnji dugogodinjeg projekta nezavisnog Kosova. Naravno da su sva reenja koje predlaemo ili bar sugeriemo bolja, kvalitetnija i prihvatljivija i za srpsku stranu. Ali, s druge strane, nailazimo na jednu apsolutnu rigidnost albanske strane, iza koje stoji, naalost, cvrsto ukorenjen americko-britanski stav o tome da je nezavisnost najbolja opcija i da se Albancima mora pruiti ono to ele, makar prekrili sve medunarodne norme i zakone, sproveli duple standarde, konfrontirali se sa Rusijom i rasparcali Srbiju. Stav Pritine je razumljiv, ali stav Vaingtona i Londona kao glavnih motora stava zapadnog bloka u Kontakt grupi, takozvanog kvinteta izlazi iz okvira zdrave logike. Ocekuje se da medunarodni posrednik Marti Ahtisari, 2. februara upozna oficijelni Beograd i Pritinu sa sadrajem svog prijedloga za buduci status Kosova. Ima li Srbija manevarski prostor da u predstojecim danima neutralie prilicno izvjesne nepovoljne efekte Ahtisarijevog plana? Koliku teinu, u tom kontekstu, ima aktuelna pozicija Rusije? Metaforicki gledano, kao da igramo jednu naizgled ravnopravnu utakmicu u Ligi ampiona, u kojoj, medutim, pravila igre nisu ista za sve. Protivnici su eleli da se proglase pobednicima vec na poluvremenu. Medutim, kada se videlo da Srbija ima snanu i jedinstvenu odbranu, te da preko aktivnosti kao to su to, izmedu ostalih, i na CD-ROM moe da izvri i opasan kontranapad, a da Rusija sve vie trai da igra ulogu delegata koji ne eli da potpie zapisnik s utakmice u kojoj se pravila igre ne potuju pocelo je i drugo poluvreme. Sada smo u produecima, ali problem je u tome to protivnici smatraju da samo oni imaju pravo da daju zlatni gol. Srbija ne pristaje, trai ista prava, a Rusija insistira jace nego ikada da nece potpisati zapisnik. Protivnik onda kae: OK, idemo na penale. Ali, ako mi ne pobedimo, naljuticemo se, proglasicemo se pobednicima i zapreticemo vam iskljucenjem iz buduceg uceca u Ligi ampiona sve dok ne priznate poraz. U sutini, Beograd ima jo manevarskog prostora za promenu nekih manjih odredbi Ahtisarijevog plana, pre svega u paketu povezanom sa decentralizacijom, ali je pitanje da li ce to moci da uradi i u vezi s pitanjem kljucne odredbe a to je pitanje odvajanja Kosova od Srbije. Srbija to ne moe da prihvati, a Rusija Srbiju moe da podri u tome svojim nastupom u Kontakt grupi i u Savetu bezbednosti, to i cini pretnjom vetom. Bez uporne Srbije i dosledne Rusije, Ahtisarijev plan bio bi daleko gori po Srbe. Beograd mora da se bori do kraja za svoje argumente, koji su toliko superiorni u odnosu na albanske, da to bode oci svima. Ne smemo da se ljutimo na Moskvu ako ne uspe da blokira reenje zasnovano na Ahtisarijevom planu - ona je vec dosta ucinila. Mene mnogo vie razocarava stav Brisela, koji prica o evropskim zakonima i vrednostima i Evropi bez granica, a s druge strane spreman je da prekri sve medunarodne zakone i principe i izgradi novu granicu u srcu Evrope. Da li se, iz vaeg ugla, klasicna nezavisnost jedne zemlje razlikuje od pojmova nadgledane, uslovne ili ogranicene nezavisnosti, na kojima insistiraju odredeni americki i evropski zvanicnici, izjanjavajuci se o buducnosti Kosova? Ostavlja li takva varijanta mogucnost za buducu obnovu teritorijalnog integriteta Srbije? Naravno da puna nezavisnost nije isto to i nadgledana, uslovna ili ogranicena, ali samo to se tice odnosa izmedu tog nezavisnog entiteta i medunarodne zajednice. Dakle, suverenitet tog entiteta je uslovljen i nadgledan od medunarodne zajednice i ona je ta koja ima pravo da mu u jednom trenutku prui pun suverenitet. S druge strane, iz aspekta Srbije, sve te varijante nezavisnosti u potpunosti su identicne s punom nezavisnocu, jer se Kosovo formalno izdvaja iz Srbije. Takvo reenje, bojim se, ostavlja vrlo malu mogucnost za obnovu teritorijalnog integriteta Srbije. Ona formalno postoji, ali ne vidim kako bi to moglo da se dogodi, osim ukoliko vlasti u Pritini ili medunarodna zajednica ne odluce u jednom trenutku da se ono to je nasilno odseceno ponovo priije maticnom telu. Da li na kosovski rasplet mogu da uticu nedavno odrani izbori u Srbiji, imajuci u vidu njihov rezultat, ali i cinjenicu da ce period formiranja nove izvrne vlasti biti hronoloki podudaran sa usvajanjem krupnih odluka o Kosovu na medunarodnoj sceni? Za demokratiju u Srbiji dobro je to se na izborima pokazao i znatan broj protestnih glasova, kako glasaca Srpske radikalne stranke koji su snano iskazali svoju frustraciju stavom medunarodne zajednice, tako i glasaca Liberalno-demokratske partije koji su izneli svoju frustraciju stavom Srbije. Suocavanje miljenja kljucno je za demokratiju, ali su, ipak, izbori jasno pokazali da Srbija u pitanju Kosova ne odustaje od svog starog stava i svog novog Ustava. Upravo je taj jedinstven stav, ta sinergija srpske politicke elite pomogla da se ostvare dosadanji pomaci, popravi Ahtisarijev predlog, pridobiju saveznici, razmrda svetsko javno mnjenje. Zabrinutost i jedinstvo oko kosovskog pitanja trebalo bi da poslue kao katalizator za formiranje nove vlade, ali samo ako su svi akteri zaista iskreni u svojim stavovima. Ukoliko nisu, formiranje nove vlade bice teko. Isto vai i za opstanak bilo kakve vladajuce koalicije. Neprincipijelnost u vezi s kosovskim pitanjem mogla bi da otvori dugorocnu politicku krizu u Srbiji. Kakve su u ovom momentu perspektive pribliavanja Srbije Evropskoj uniji? Koliko na akcije Srbije u Briselu uticu kosovske i hake kontroverze, a koliko diskusije unutar same Unije o buducem Ustavu EU i o opravdanosti daljnjeg irenja na jugoistok? Srbiju takozvana nedovoljna saradnja s Hakim tribunalom puno kota, ali taj problem moe samo takticki da odgodi proces evropskih integracija. Nikako strateki. Uostalom, na poslednjem samitu efova drava EU u decembru istaknuto je prvi put da je Brisel za punopravno clanstvo Srbije u Uniji. Par dana pred izbore, evropski komesar za proirenje Oli Ren akcije evropske perspektive Srbije podigao je za dva stepenika vie, najavljujuci da ce Srbija vrlo brzo moci da, nakon nastavka pregovora i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, postane kandidat za clanstvo u EU. Kao razlog za to, Ren istice administrativne kapacitete Srbije koje smatra daleko znacajnijim od kapaciteta BiH, Crne Gore i cak kandidata za clanstvo, Makedonije. Pitanje koje se postavlja je, naravno, da li je to slatka pilula za Kosovo. Odgovor bi mogao da bude i da i ne. Ne zato to je Srbija zaista potrebna Evropskoj uniji, ne samo kao kljucna drava zapadnog Balkana, vec i u smislu svih ostalih ekonomskih struktura i infrastruktura. Ali i da, s obzirom na to da EU zaista nema ta drugo Srbiji da ponudi u ovom trenutku. U neku ruku, naalost, Brisel trai od Beograda da pristane da izgubi deo svoje teritorije, a da zauzvrat moda uskoro postane kandidat za clanstvo u jednoj transnacionalnoj instituciji u dogledno vreme. To dogledno vreme je, naravno, iduca decenija. Zbog unutranje duboke politicke krize povezane sa neusvajanjem evropskog Ustava a pod izgovorom takozvanog umora od proirenja Unija je odloila primanje novih clanica pre 2010. Hrvatska je prva na redu, ali odmah zatim, i ispred svih, ide Srbija. U tom slucaju, Srbija ce morati da ucini sve da pomogne srpskom narodu na Kosovu i Metohiji, u slucaju da, ipak, postane odvojen entitet, te u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da joj se to je pre moguce prikljuce u okviru Evropske unije. To mora da bude strateki i moralni imperativ Srbije. Zbog cega se u Vaingtonu i Briselu krajnje ozbiljno tretiraju aluzije albanskih krugova o mogucim nasilnim reakcijama i reprizi 17. marta 2004. ukoliko u bliskoj buducnosti Kosovo ne dobije nezavisnost, dok se, s druge strane, naglaeno neozbiljno govori o najavama politicara iz Republike Srpske i Srbije da bi takav ishod na Kosovu mogao da podstakne udaljavanje na relaciji RS Bosna i Hercegovina? Bicu krajnje otvoren i politicki nekorektan: izgleda da je za Vaington i Brisel i te kako bitan kapacitet divljatva. Dakle, divljatvo 17. marta 2004. bilo je toliko efektno i dobro takticki isplanirano, da je ono dalo rezultate koje su ocekivali organizatori i planeri projekta nezavisnog Kosova, odnosno, tvorci koncepta uslovne ili postepene nezavisnosti. Nema razloga da se taj recept, ovoga puta vie u teoriji nego u praksi, ne ponovi da bi Albanci dobili ono to ele. Zanimljivo je da su SAD i Velika Britanija u Iraku, te NATO u Avganistanu, spremni da se uz ogromne rtve suoce s estokim neprijateljima po cenu da dovedu svet do ivice rata civilizacija i sukoba s dve milijarde muslimana, ali da su se uplaili od par maskiranih grupica na Kosovu. Republici Srpskoj nije potrebno nasilje u ovom trenutku. Srbi ne treba da slede albansku taktiku jer je prvashodno anticivilizacijska, a drugo - jer pojedini krugovi u medunarodnoj zajednici samo cekaju na to da bi Srbima u RS lupili novi amar. S druge strane, Banjaluka mora jasno i glasno da kae ta misli o duplim standardima koji se primenjuju, da to obrazloi racionalnim argumentima. Zato se ide na centralizaciju u BiH, a na secesiju na Kosovu, samo stotinak kilometara junije? To bi trebalo uporno i stalno ponavljati. Svuda i stalno, sve dok sagovornici ne izadu iz svojih zacaurenih floskula i ne priznaju da je zaista rec o neprincipijelnosti. Da li je status Republike Srpske u dosadanjem periodu bio predmet interesovanja Instituta 4S? S kojih polaznih tacaka je neophodno krenuti u trezvenoj analizi buducnosti Srba s lijeve obale Drine? Buducnost kosovskog reenja mogla se nazreti u analizama pojedinih instituta u Briselu i Vaingtonu jo pre sedam godina. Marti Ahtisari bio je predsednik Medunarodne krizne grupe 2000. godine kada je razraden koncept uslovne nezavisnosti. Sada taj koncept sprovodi u delo. Plai me, stoga, kada citam i kada sluam neke poslanike Evropskog parlamenta, neke funkcionere u EU, neke institute koji pricaju o tome da nije vreme da se dira RS, ali da bi trebalo ici postepeno ka ustavnim reformama koje bi dovele do centralizacije BiH - opet se, recimo, spominje pet, est, sedam godina. Moramo da shvatimo gde su koreni tih razmiljanja, ko su autori, kakve su namere onih s kojima se ne slaemo i koju ce taktiku koristiti da bi sproveli zamiljeno. Zatim, da napravimo nau strategiju, s jakim proaktivnim komunikacionim nastupom i lobistickom taktikom. Zato je, izmedu ostalog, neophodno da se to pre u Briselu otvori jedna kancelarija RS. Institut 4S bi joj svakako pomogao u svim sferama - od ideja, preko organizacije i kontakata, do ustupanja svojih medija. U Banjaluci smo bili pre par meseci na promociji CD-ROM-a, a RS cemo posvecivati mnogo vie panje u narednom periodu. Izmedu svih srpskih aktera mora da postoji sinergija i uzajamno pomaganje. Nemamo drugog izbora. Biografija Kao clan diplomatske porodice Aleksandar Mitic (33) se izmedu ostalog kolovao u Belgiji, SAD i Kanadi, gdje je diplomirao urnalistiku i politicke nauke, te magistrirao medunarodne odnose, sa specijalizacijom iz analize sukoba. Po zavretku studija i vojnog roka, 1999. pocinje da radi u Agenciji Frans Pres (AFP) i tokom NATO-bombardovanja izvjetava kao jedini stalni dopisnik nekog zapadnog medija sa Kosova. Njegovi izvjetaji o kolateralnim tetama bombardovanja i civilnim rtvama bili su kljucni izvor informisanja medija u svijetu o drugoj strani medalje od one koju su predstavljali spin-majstori u sjeditu NATO-a. U AFP-u je, kao dopisnik iz Beograda, radio do 2005, zajedno s bratom Borisom, autorom cuvenog dokumentarnog filma Lepa Dijana. Od tada je dopisnik agencije Tanjug iz Brisela, gdje kao srpski diplomata radi i njegova supruga Milena. Predavac je i doktorant na Fakultetu politickih nauka u Beogradu, redovan ucesnik naucnih konferencija SANU i enevskog centra GCSP. Prole godine ga je vedski institut TFF imenovao za direktora svog balkanskog programa. Direktor projekta CD-ROM-a Kosovo 2006: Pravljenje kompromisa (Kosovo 2006: The Making of a Compromise). Idejni tvorac koncepta nove srpske analiticko-komunikacione strategije okrenute ka svijetu. Glavni analiticar briselskog Instituta 4S. _____ Cheap Talk? Check <http://us.rd.yahoo.com/mail_us/taglines/postman8/*http:/us.rd.yahoo.com/evt =39663/*http:/voice.yahoo.com> out Yahoo! Messenger's low PC-to-Phone call rates. [Non-text portions of this message have been removed] =============== Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> Your email settings: Individual Email | Traditional <*> To change settings online go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join (Yahoo! ID required) <*> To change settings via email: mailto:[EMAIL PROTECTED] mailto:[EMAIL PROTECTED] <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [EMAIL PROTECTED] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
