Utorak, 16. januar 2007. - Objavljeno 16:49 GMT BBC Serbian
'Klimav brak' Engleske i Škotske? *Odlukama svojih parlamenata pre tačno tri veka, dve do tada suverene evropske zemlje, Engleska i Škotska, ujedinile su se i napravile zajednicu koja je od tada poznata pod imenom Velika Britanija. * Jubilej je, medjutim, ove godine u senci spekulacija da bi Škoti uskoro mogli da se opredele za proglašenje nezavisnosti. U maju se, naime, održavaju izbori za škotski parlament, a ankete ukazuju na to da će posle njih najjača stranka u skupštini biti Škotska nacionalna partija, koja želi da organizuje referendum o nezavisnosti. Koliko se, dakle, ozbiljno klima unija izmedju Engleza i Škota? *Moć navike* Ako neki brak traje 300 godina, za očekivati je da su se obe strane navikle jedna na drugu, i da su najvećim delom zadovoljne. Ipak unija izmedju Engleske i Škotske se poslednjih nedelja sve češće dovodu i pitanje. Izvestan broj Škota, naime, uvek je bio za nezavisnost, ali su oni uvek bili u manjini - retko kada ih je bilo više od 25 odsto. Sada, medjutim, ankete beleže da je za izlazak iz unije sa Engleskom izmedju 30 i 50 odsto stanovnika Škotske. /"Mislim da ćemo obeležiti godišnjicu unije, zato što smatramo da je vreme za promenu i za drugačije odnose medju nacijama koje žive na ovom ostrvu. Pre svega mislim da je vreme za jednakost izmedju Škotske i Engleske",/ kaže Aleks Salmond, koji je na čelu Škotske nacionalne partije, stranke koja se zalaže za izlazak iz unije sa Engleskom. Ankete predvidjaju da će posle izbora u maju njegova stranka biti najjača u škotskom parlamentu, odnosno da bi Salmond mogao da postane šef pokrajinske vlade. On kaže da bi, u tom slučaju, u naredne 4 godine zakazao referendum o nezavisnosti. *Želje i mogućnosti* No, sve i da Aleks Salmond postane škotski premijer i raspiše referendum pitanje je - da li bi se većina Škota izjasnila da izadje iz unije? Na ulicama glavnog grada Edinburga i dalje nije malo onih koji bi da ostanu u braku sklopljenom pre trista godina: /"Mislim da to ne bilo dobro za našu zemlju. Mislim da mi nismo dovoljno veliki da bismo preživeli sami, i mislim da imamo koristi od toga što smo deo Velike Britanije."/ Naići ćete, medjutim, i na one koji žele nezavisnost: /"To bi mogla da bude dobra ideja. Meni se bar tako čini, posebno ako bi to značilo da Škotska kao nezavisna država ostane u sastavu ujedinjene Evrope."/ A zbog čega je toliko porastao broj Škota koji bi da okrenu ledja Englezima? *'Krivac je Toni Bler'* Pedi Bort sa univerziteta u Edinburgu kaže da je promeni raspoloženja doprinela politika koju je u Londonu u poslednjih deset godina vodila vlada Tonija Blera: /"U ovom trenutku postoji veliki stepen razočaranja i nezadovoljstva zbog Iraka, i zbog odluke da se obnovi britanski nuklearni arsenal. Te dve stvari direktno utiču na Škotsku. Veliki broj britanskih vojnika rasporedjenih na jugu Iraka su iz Škotske, a i čitav britanski nuklearni arsenal je tamo lociran. Mislim da je Škotska nacionalna partija u pravu kada kaže da većina Škota ne želi da se potroši preko 37 milijardi evra na obnovu nuklearnog arsenala koji se nalazi u Škotskoj"./ Cela priča je teško mogla da dođe u nezgodnijem trenutku za britanskog ministra finansija Gordona Brauna. On već deceniju čeka da mu Toni Bler prepusti mesto britanskog premijera, i u narednih nekoliko meseci bi taj trenutak trebalo konačno da dočeka. Nekima u Engleskoj se, međutim, ta ideja ne dopada zato što je Gordon Braun - iz Škotske. *Preveliki uticaj* Braunovi protivnici kažu da škotski političari "već imaju neproporcionalno veliki uticaj u upravljanju Britanijom". Braunu se, s druge strane, ni malo ne dopada ono što se dešava u njegovom zavičaju. On je nedavno u jednom od listova objavio autorski članak u kojem se založio za opstanak Britanije, i upozorio da zemlji preti "balkanizacija": /"Sve češće se delimo na one koji su spremni da podrže zajedničke vrednosti i zajedničke institucije koje smo izgradili u uniji, i na one koji su spremni da se igraju budućnošću unije i da je dovode u pitanje"/, napisao je Braun. *Kakve su razlike posredi?* Ljudima koji nisu odrasli u Britaniji često nije lako da razlikuju Škote od Engleza, kao što ni onima koji ne žive na Balkanu nije uvek lako da shvate u čemu je razlika izmedju, na primer, Srba i Hrvata. Stanovnici Škotske će vam, ipak, objasniti da se oni veoma razlikuju od Engleza. Ne po tome što su škrti - kao što ih opisuju politički nekorektni vicevi - nego po tome što imaju jaku socijaldemokartsku tradiciju i što, za razliku od Engleza, ne pristaju na velike razlike izmedju bogatih i siromašnih. U svakom slučaju, trenutna atmosfera u škotskim gradovima - Edinburgu, na primer - ni malo ne liči na onu na Balkanu pred raspad bivše Jugoslavije, kaže za BBC Dušan Djurdjević, koji radi kao istraživač na tamošnjem univerzitetu: /"Ne vidim neke znake da je taj pokret iole jak kao što se to moglo videti na Balkanu. Postoji možda neka 'zdrava konkurencija' između Škota i Engleza, a sad je možda i u modi reći 'eto, bićemo nezavisni'. Međutim, kada ljudi pogledaju činjenice, mislim da to ubeđenje o nezavisnosti nije toliko jako. Mislim da se ovde razmišlja nekako više 'zdravorazumski' - bar među ljudima s kojima sam ja u kontaktu, na fakultetu, recimo"/, kaže za BBC Dušan Đurđević, istraživač na Univerzitetu u Edinurgu.
