Evropska unija izdvojila 270 hiljada evra za istraživačke projekte u zemaljama zapadnog Balkana
Za srpske naučnike 25 hiljada evra Predstavnici Ministarstva nauke i zaštite životne sredine promovisali su ovih dana u Beogradu, Nišu i Novom Sadu projekte Evropske unije koja poziva naučnike iz zemalja zapadnog Balkana da se uključe u istraživačke programe EU i iskoriste lakši pristup finansijskim sredstvima izdvojenim za te svrhe. Naime, Evropska unija je 2005. godine odlučila da podrži istraživačke projekte poljoprivrede i prehrambene industrije, kao i formiranje baze podataka o tim delatnostima u Albaniji, BIH, Srbiji i Makedoniji a realizacija projekta BAFN (Balkan Agro Food Network - Balkanska agro - prehrambena mreža) počela je polovinom 2006. godine. U okviru prve faze koja će trajati do 2008. godine, istraživači sa univerziteta, istraživačkih instituta i nevladinih organizacija, kao i privatnih kompanija iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora pozvani su da se prijave i registruju u bazi podataka koja bi trebalo da bude osnov za promovisanje i iniciranje saradnje sa istraživačima iz Evropske unije. - Program BAFN šansa je za povratak istraživača iz Srbije, Makedonije, Albanije i BIH u Evropu, odnosno za njihovo uključivanje u istraživačke projekte koje finansira Evropska unija. Programi imaju tačno utvrđenu dinamiku pa se recimo, projekat FP 6, čija je realizacija u toku, odnosi na konkurs raspisan lane. EU je izdvojila oko 270 hiljada evra za istraživačke projekte naučnika iz zemalja zapadnog Balkana, a od tog kolača Srbiji je pripalo oko 25 hiljada evra. Taj novac bi trebalo da bude iskorišćen za izradu baze podataka o prehrambenoj industriji u Srbiji a rok za taj posao je 2008.godina sačiniti bazu istraživača i podataka - izjavio je za Danas Ivan Videnović, pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju u Ministarstvu nauke i zaštite životne sredine. Ukazujući na teškoće u vezi sa prikupljanjem podataka za stvaranje baze o prehrambenoj industriji, naš sagovornik ističe da novi vlasnici nerado dostavljaju podatke vezane za poslovanje svojih firmi. Jedan od uslova, koji je takođe teško ispuniti jest pronalaženje partnera za realizaciju jednog od 12 ponuđenih programa. Videnović dodaje da je ovaj program šansa za povratak istraživača iz Srbije, Makedonije, Albanije i BIH u Evropu, odnosno za njihovo uključivanje u istraživačke projekte koje finansira Evropska unija. - Obaveza istraživača koji žele da učestvuju na konkursu za finansijsku pomoć EU jeste da nađu dva naučnika iz Evropske unije, odnosno Francuske koja je glavni koordinator za poljoprivredu i prehrambenu industriju i po dva istraživača iz Grčke, Bugarske i iz zemalja zapadnog Balkana.Insistiranje Evrope na većem angažovanju naučnika u istraživačkim projektima sasvim je opravdano ako se zna da Amerika i Japan izdvajaju mnogo više novca za naučni rad. Treba podsetiti na tzv. Lisabonski kriterijum za zemlje EU koji predviđa povećanje izdvajanja za te namene na tri odsto BDP do 2010. godine. Izdvajanja za nauku u zemljama EU su 2003. godine iznosila 1,8 odsto BDP, u SAD 2,6 odsto, a u Japanu čak 3,1 bruto društvenog proizvoda. Srbija je po ulaganjima u naučno-istraživački rad tek na pola puta, a ključni nedostatak je potpuni izostanak interesa industrije za ulaganje u istraživanje i razvoj, bez strateške orijentacije privrede ka visokotehnološkoj proizvodnji, ulaganju u razvoj malih i srednjih preduzeća, odnosno bez tzv. integrisane politike istraživanja, planirane kao srednjoročni cilj Srbije na putu ka Evropi - smatra Videnović. Prijavljivanje za programe koje finansira EU počelo je u septembru 2006. godine i do početka februara u BAFN bazi registrovano je 325 istraživača, 105 istraživačkih grupa i 41 preduzeće iz Srbije. Albanija je prijavila 15 kompanija, 13 istraživačkih grupa i 10 istraživača, a BIH 28 kompanija, 15 istraživačkih grupa i 32 istraživača. Istraživači i stručnjaci zainteresovani za ove projekte mogu se i dalje prijavljivati na internet adresu www.bafn.eu. M. Janjić http://www.danas.co.yu/
