Politika Praćenje telefonskih i internet-veza
U nacrtu zakona evropskih vlada zanemarena odredba o zaštiti privatnosti iz evropskog Sporazuma o zaštiti ljudskih prava Evropske vlade pripremaju zakon na osnovu koga će se od kompanija zahtevati da čuvaju detaljne podatke o korišćenju Interneta i telefona, što izlazi iz okvira onoga što se na osnovu naredbe Evropske unije traži od zemalja, piše „Njujork tajms“. U Nemačkoj će, na osnovu predloga Ministarstva pravde, biti zabranjeno korišćenje lažnih informacija prilikom otvaranja i-mejl naloga, zbog čega će dosadašnja praksa sa pseudonimima na Internetu postati ilegalna. I nacrt zakona u Holandiji takođe izlazi iz okvira onoga što zahteva Evropska unija, pa će se od telefonskih kompanija tražiti da čuvaju podatke o tačnoj lokaciji onoga koji poziva sa mobilnog telefona za sve vreme trajanja razgovora. Čak i sada provajderi internet-usluga u Evropi policiji sa valjanim nalogom rutinski otkrivaju informacije o korisnicima koje zbog naplaćivanja usluga inače čuvaju oko tri meseca, objašnjava Piter Flajšer, advokat „Gugla“ za poslovanje u Evropi čije je sedište u Parizu. Podaci se odnose na to ko i kako je poslao poruku, ali ne i na njen sadržaj. Zvaničnici kriminalističke službe tvrdili su posle terorističkih napada u Španiji i Britaniji da im trebaju bolji podaci i iz dužeg perioda koje čuvaju kompanije koje upravljaju evropskim komunikacionim mrežama. Zemlje Evropske unije moraće do 2009. da donesu zakon o Naredbi o čuvanju podataka, zbog čega su sadašnji predlozi samo rane interpretacije. Oni koji se bave ovim pitanjem takođe su zabrinuti zbog promene u evropskoj politici, koja je odavno štitila prava na privatnost pojedinaca. Na osnovu predloga u Nemačkoj, korisnici teoretski neće moći da otvaraju fiktivne i-mejl naloge da bi se, recimo, skrivali na onlajn aukcijama. Pseudonimi neće biti zabranjeni, ali će morati da vode do stvarnog korisnika. „Ovo će biti veliki udarac za privatnost, jer su ljudi navikli da mogu da imaju anonimne i-mejl naloge. Štaviše, tako nešto apsolutno ne može da se primeni i nikada neće funkcionisati“, smatra Flajšer. On veruje da će biti potrebna neka vrsta identifikacije. „Možda ćete morati da se registrujete unosom podataka iz lične karte.“ Jerg Hladjk, advokat u briselskoj advokatskoj firmi „Hanton i Vilijams“, misli da bi moglo da bude ilegalno i gotovinsko plaćanje računa za pripejd korisnike mobilnih telefona. Podaci za naplatu regularnih pretplatnika mobilne telefonije već su verifikovani. „Ironično je to što je Nemačka jedna od evropskih zemalja u kojoj se najviše govori o privatnosti.“ On kaže da nije jasno da li će se bilo koji evropski zakon odnositi na i-mejl provajdere u Sjedinjenim Državama, kao što je to slučaj sa Guglom. Stoga će svako kome je iz bilo kog razloga potrebna neproverena adresa još uvek moći da koristi Gmejl, Jahu ili Hotmejl adrese. Hladjk kaže da neće biti lako da se razgraniči koji se zakon primenjuje. Gugl traži samo dva informacije za otvaranje Gmejl naloga – ime i lozinku – pri čemu ova kompanija ne pokušava da otkrije da li je ime tačno. U Holandiji za telefonske kompanije predloženo proširenje zakona na davanje podataka o lokaciji korisnika mobilnog telefona „podrazumeva praćenje kretanja velikog broja nedužnih građana“, saopštila je holandska Agencija za zaštitu podataka. Ona je u januaru saopštila da je u nacrtu zanemarena odredba o zaštiti privatnosti iz evropskog Sporazuma o zaštiti ljudskih prava. Slično ovome, nemačka tehnološka trgovinska asocijacija „Bitkom“ kaže da nacrt zakona u tom delu krši nemački ustav. Udruženja Internet i industrije telekomunikacija imala su primedbe tokom rasprave o ovoj naredbi, ali su se one u to vreme odnosile na dužinu trajanja čuvanja podataka i način na koji kompanijama treba da bude izvršena kompenzacija za troškove pribavljanja i čuvanja informacija. Na kraju se sve završilo na tome da period može da se kreće od šest meseci do dve godine, ali da obe odluke treba da donesu nacionalne vlade. U nemačkom nacrtu određen je period od šest meseci, dok se u Španiji predlažu dve godine, a u Holandiji 18 meseci. „U Nemačkoj nema mnogo onih koji u potpunosti podržavaju ovaj nacrt“, kaže Kristijan Špar, portparol „Bitkoma“. „Ima, međutim, onih koji su prema njemu mnogo više kritički nastrojeni od nas“. *S. St.*
