http://www.danas.org/article/2007/05/15/b0742b06-abd3-4cdf-8dc8-92ce3c7e5c3b.html
[input] [input] [input] -1) { theform =
document.datachooser; } else { theform =
document.forms["datachooser"]; } theform.__EVENTTARGET.value =
eventTarget.split("$").join(":"); theform.__EVENTARGUMENT.value =
eventArgument; theform.submit(); } // --> pronaći tekst
po
lokacija BiH Hrvatska Srbija i Crna Gora Balkan EU Svijet Kosovo Srbija Crna
Gora ili tema analiza ekonomija politika pravo i pravda ljudska prava
konflikti EU integracije kultura slični članci
Hrvatska i analiza
--> Petak, 24. novembar/studeni 2006 [Kontrapunkt]
Pola godine posle razdruivanja
Utorak, 30. maj/svibanj 2006 [Tema]
Crnogorske vlasti najavljuju ukidanje izvozne carine
Ponedjeljak, 29. maj/svibanj 2006 [Tema]
To je politika vječitog ćeranja
Nedjelja, 28. maj/svibanj 2006 [Interview]
Crna Gora treba biti oprezna
Subota, 27. maj/svibanj 2006 [Interview]
Tvrdnja da Srbija gubi je samo politička teza
va inbox Ako najnovije vijesti elite primati e-mailom,
unesite vau e-adresu
[input] [input] [input]
pogledati primjer --> početna stranica
arhiva aktuelno
Aktuelno tekst verzija Ponovno otila polovina
srpskih povratnika
Ankica BARBIR - MLADINOVIĆ
Od 120.000 registriranih srpskih povratnika u Hrvatskoj, ostalo je svega 43
posto. Gotovo polovina ih je ponovno napustilo domovinu i imaju trajna
boravita negdje drugdje. Najvie u Srbiji i BiH, potvrđuje posljednje
istraivanje Visokog komesarijata za izbjeglice UN-a. Prezentaciji ove studije
je u utorak u Zagrebu prisustvovao i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Odrivi manjinski povratak jest i ostat će apsolutni prioritet Republike
Hrvatske, dosad je dosta učinjeno, ali očito jo ima puno posla jer
ljudima za ivot nisu dovoljne samo obnovljene kuće istakao je, uz
ostalo, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju UNHCR-ovog
istraivanja koje je pokazalo da od ukupno registriranih srpskih povratnika,
čak manje od polovice doista i ivi u Hrvatskoj: "To s jedne strane
znači da su osnovni uvjeti za njihov povratak omogućeni. S druge
strane postaje jasno da oni nisu dovoljni da ljudi odluče u Hrvatskoj i
dalje ivjeti. Brojke očito ne prikazuju pravo stanje stvari i nuno je
razbiti iluziju kao oni koji se vrate u Hrvatsku, tu i ostaju."
Ponovio je da nema alternative suivotu, toleranciji i ravnopravnosti svih
građana Hrvatske, te da se u područja u koja se ljudi vraćaju
treba strateki i sustavno ulagati, uključujući gradnju cesta i
elektrifikaciju:
"Povratak izbjeglica srpske nacionalnosti nije samo na dravni interes.
Ostvarivanje tog povratka ispunjavamo i neto to bih nazvao naom moralnom
obvezom. Kad to kaem, imam na umu činjenicu da velika većina Srba
izbjeglih iz Hrvatske nije činila nikakve zločine. I oni su sami bili
rtve Miloevićeve velikosrpske ideje i rtve ačice ljudi u
Hrvatskoj koji su tu ideju prihvatili i ivjeli."
Terensko istraivanje za UNHCR proveli su istraivači Odsjeka za
sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta uz pomoć anketara
hrvatskog Crvenog kriza i Srpskog demokratskog foruma. Voditelj tima Milan
Mesić ističe da je svaki drugi povratnik umirovljen, a svaki
treći nezaposlen:
"Tipični povratnik je naalost starija osoba, relativno manje
obrazovana, koja ivi u manjim mjestima u ruralnim i zaostalim područjima
Hrvatske. Djeca sa roditeljima čine svega 15 posto, a samo je osam posto
zaposleno ili samozaposleno."
Unatoč tome, čak 73 posto povratnika ocjenjuje svoj ivot boljim,
no u izbjeglitvu, ali polovica ih se ipak osjeća građanima drugog
reda u Hrvatskoj, ističe predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko
Dakula:
"Kad kaemo da se Srbi osjećaju kao građani drugog reda i da nisu
dovoljno zastupljeni, rekao bih da bi proces povratka bio politički
ohrabljen kada bi se provodili zakoni Republike Hrvatske. Unazad pet godina
nijedno ubojstvo nije rasvijetljeno. Unazad pet godina svi koji su
premlaćivali ljude nisu sankcionirani. Nije se vodila kampanja da se to ne
događa. Vjerojatno bi taj podatak, od tih 40 posto, bio drugačiji da
se to nije događalo. Jo uvijek imamo problem da ljudi ne mogu doći
do posla (31 posto je bez posla)."
Srđan Dvornik, iz hrvatskog Helsinkog odbora, upozorava da bi se jo
mnogi od 350 tisuća izbjeglih Srba vratili u Hrvatsku kad bi mogli
ostvariti osnovne uvjete za ivot:
"Postoji veliki broj ljudi koji se vode kao oni koji su odustali od povratka,
odnosno da su prestali biti izbjeglice i da su u Srbiji i manjim dijelom u
Bosni i Hercegovini nekako trajno rijeili svoj status. Ono to se zapravo moe
se reći, to da je vie od 200 tisuća tih ljudi u nekoj vrsti limba,
da zapravo uopće nisu rijeili svoj status. To su jo uvijek ljudi koji su
izbjegli iz Hrvatske i koji bi moda, u drugim okolnostima, ipak razmotrili
svoj povratak jer je iluzija da su tamo trajno rijeili svoje probleme."
---------------------------------
Ask a question on any topic and get answers from real people. Go to Yahoo!
Answers.
[Non-text portions of this message have been removed]