Na cijoj ste vi strani, g. Anticu? A propo, g. Montgomeri misli da je otkrio Ameriku. Medjutim zaboravi je da naglasi da posle pada berlinskog zida, Jugoslavija kao takva kakva je bila nikom nije trebala na zapadu i zato se urusila uz pomoc naprasno nabujalog nacionalizma. Ante Markovic je pokusao da vadi vruce krompire ali nije uspeo.
Boba Vankufer ----- Original Message ---- From: ANTIC.org-SNN <[EMAIL PROTECTED]> To: [EMAIL PROTECTED]; [EMAIL PROTECTED]; SIM <[EMAIL PROTECTED]>; Sorabia <[email protected]>; Srpska Informativna Mreza <[EMAIL PROTECTED]> Cc: [EMAIL PROTECTED]; [EMAIL PROTECTED]; [EMAIL PROTECTED] Sent: Wednesday, June 6, 2007 8:15:33 PM Subject: [SRPSKI_NOMADI] Jugoslavija nije bila vetaèka tvorevina Povodom kolumne Vilijema Montgomerija "Titovo nesreæno nasleðe" (Danas, 26-27. maja) Jugoslavija nije bila vetaèka tvorevina Marko Perkoviæ Potovani gospodine Montgomeri, Fenomenu "Tito", koji se i dalje izuèava irom svijeta, ni Vi niste mogli odoljeti. Kljuè za razumijevanje Vaeg nezadovoljstva Titovim likom i djelom treba poèeti traiti u Vaoj reèenici: "Tito je vie od tri decenije upravljao svojim unutranjim poslovima bez ikakvog spoljnog nadzora." Navikli na drugaèije odnose sa ovdanjim vladarima poslije Tita, nehotièno Titu i dravi koju je vodio spoèitavate ono to su Vai nekadanji efovi potovali, a dananji ne prataju - nezavisnost u voðenju drave i naroda. Neprimjereno je nazivati jednu dravu vjetaèkom, ako je ona nastala kao tekovina slavnog NOR-a i kao izraz tenji junoslovenskih naroda za ujedinjenjem jo od Njegoa, trosmajera, Radièeviæa, Mauraniæa, Preerna...Ta "vjetaèka tvorevina" bila Vam je pouzdan saveznik u II svjetskom ratu, jedan od osnivaèa UN-a i svih drugih meðunarodnih institucija, faktor stabilnosti u èitavom svijetu èiju je miroljubivu politiku slijedilo preko 2,5 milijardi ljudi sa svih kontinenata. I sami nemoæno zastajete pred objanjenjem èinjenice koja najbolje demantuje Vae konstrukcije: "I danas iznenaðuje koliko se mnogo ljudi irom bive Jugoslavije sjeæa onih dana kao zlatne ere." To iznenaðuje samo one neupuæene ili pak zlurade. S obzirom na funkciju koju ste godinama obavljali i Vau profesionalnu obavezu obavjetenosti, teko da se Vai kvazineutralni stavovi mogu pravdati naivnoæu ili neupuæenoæu. Prije æe biti da je rijeè o pokuaju umirivanja savjesti i skidanja odgovornosti sa sebe i administracije èije ste interese zastupali, za sopstveni doprinos krvavoj demontai nae zemlje. Nestanak Jugoslavije nije plod istorijske nunosti ili ekonomske neminovnosti, veæ naprotiv - zlih namjera zbog kojih je u nekom od svjetskih centara moæi osuðena na propast. Jugoslavija je tako postala drava sa unutranjim sagorijevanjem, ali je pogonsko gorivo dobijala izvana, to je rezultiralo proirenjem raznih interesnih sfera na nau zemlju koju ste u vrijeme SFRJ mogli posmatrati samo iz satelita. Predsjednik Tito je prvi predsjednik neke zemlje kome je neki amerièki predsjednik ukazao èast da ga doèeka na aerodromu. O tome senator Robert Kenedi kae: "Predsjednik Don Kenedi je visoko cijenio predsjenika Tita i bio duboko privren razvijanju prijateljstva izmeðu SAD i Jugoslavije. Predsjednik Kenedi je imao veliko divljenje za sve ono to je predsjenik Tito uèinio za Jugoslaviju. Mada dvije zemlje imaju razlièite poglede i politiku, predsjednik Kenedi je priznavao da je jugoslovenski narod, pod rukovodstvom Tita, postigao veoma mnogo." Rièardu Niksonu, predsjedniku SAD-a sa poèetka Vae karijere, naviru sjeæanja: "Moja sjeæanja me vode natrag, kada su u drugim prilikama u ovoj sali Bijele kuæe veliki svjetski lideri sjedali u stolici na kojoj je on sada: Vinston Èerèil, arl de Gol, Adenauer, Nehru. Razmiljam o tim i drugim liderima i razmiljam, takoðe, o jugoslovenskom predsjedniku Titu, naem veèeranjem uvaenom gostu. Ljudi koje sam spomenuo bili su na èelu veæih zemalja od Jugoslavije, i u pogledu teritorije, i po broju stanovnika, ali smatram da mogu bez bojazni da budem opovrgnut, reæi da nijedan svjetski lider kome su u ovoj sali odate poèasti nije lièno sreo i poznavao, u svom svojstvu kao ef drave ili vlade, vie svjetskih lidera od jugoslovenskog predsjednika Tita. To znaèi da onaj ko je toliko sretan da ima priliku da sa njim razgovara, razgovara sa nekim ko je toliko dobro, ako ne i bolje, informisan od bilo kojeg svjetskog lidera u cijelom svijetu. To nam neto govori i o èovjeku i o njegovoj zemlji." Generalna skuptina UN je prvi i jedini put vanredno zasijedala povodom smrti jednog predsjednika upravo kada je umro predsjednik Tito. Va tadanji predsjednik Dimi Karter u nemoguænosti da lièno prisustvuje Titovoj sahrani delegirao je svoju majku Lilijen, a on uputio telegram sauèeæa u kome navodi: "Duboko sam oaloæen vijeæu o smrti predsjednika Tita. Smræu Josipa Broza Tita, izgubili smo poslednjeg velikog lidera Drugog svjetskog rata i jednog od najhrabrijih dravnika posljeratnog perioda, koji je svijetu donio mnogo novoga. Predsjednik Tito predvodio je uspjenu borbu za nezavisnost i jedinstvo Jugoslavije. Svojim odluènim zalaganjem za pravo svih nacija na nezavisnost, jednakost i nemijeanje spolja, postao je primjer i inspiracija svijetu. Kao jedan od prvih neimara nesvrstanog pokreta, takoðe je dao doprinos zatiti i odbrani interesa svijeta u razvoju..." Patriotizam sopstvenih dravljana koje SAD ponosno i buèno promoviu, kod drugih postaje problematièna vrijednost. "Problem je", kako kaete, "u tome to su mnogi Jugosloveni zaista vjerovali u sopstveni sistem". Po Vama, nije trebalo da vjeruju u stvarnost u kojoj su ivjeli i sami je kreirali, veæ u neèiji tuði marketing. Tako ste se na kraju demaskirali kao jo jedan od prodavaca "amerièkog sna" na ovim prostorima, sna koji je za mnoge u svijetu postao noæna mora. Lako je biti poslije boja general. Sve i da ste oduvijek ovako mislili, te da Va tekst nije plod Vae naknadne pameti, Vi ste se kao diplomata od karijere kretali u okvirima zvaniène politike, znajuæi da je neuputno praviti se boljim poznavaocem prilika od svojih predsjednika. Uostalom, nisu sve demokratije iste. Sjetih se anegdote koju ste Vi lièno isprièali: - Koja je najdemokratskija zemlja na svijetu? - Amerika? - Zato? - Zato to u njoj nema amerièke ambasade! Lijep je pogled iz Cavtata. Ali mudri Iguman Stefan reèe: "Ko na brdu ak i malo stoji, vie vidi no onaj pod brdom." Autor je generalni konzul SFRJ u Tivtu ============ ========= ========= ========= ========= ========= ========= ========= === Titovo nesreæno nasleðe Vilijem Montgomeri Izuzetnim tajmingom, hrabroæu i vetinom, Josip Broz Tito stvorio je jedan vetaèki svet u jednoj vetaèkoj zemlji zvanoj Jugoslavija. Njegov smeli raskid s Moskvom 1948. omoguæio mu je da izmeðu dve supersile uree specijalnu niu za sebe i svoju zemlju. Due od tri decenije mogao je da igra za ili protiv jedne ili druge, dobijajuæi pomoæ i podrku obe i upravljajuæi svojim unutranjim poslovima bez ikakvog spoljnog nadzora. Jedan rezultat toga bio je da je u poreðenju s ostatkom Centralne i Istoène Evrope iza "gvozdene zavese" Jugoslavija izgledala kao raj. Doslovno svako je mogao slobodno da putuje bilo kuda irom sveta; svako je imao radno mesto koje nije zahtevalo mnogo truda; a plate su bile dovoljne da omoguæe sve veæu kolièinu potroaèkih dobara (opet u poreðenju sa zemljama Varavskog pakta). I danas iznenaðuje koliko se mnogo ljudi irom bive Jugoslavije seæa ovih dana kao "zlatne ere". Takoðe je zanimljivo da su Jugosloveni radije gledali na Istok i razmiljali koliko je njima bolje nego to su gledali na Zapad i videli koliko zaostaju. Ekonomski sistem koji je Tito uspostavio odraavao je njegovu komunistièku ideologiju. On je imao ozbiljne mane, to æe biti kasnije opisano, ali je u to odreðeno vreme i u tom prostoru funkcionisao prilièno dobro. To je bilo moguæe zahvaljujuæi gastarbajterima koji su slali novac iz Zapadne Evrope; prihodu od turizma; zaradama graðevinskih kompanija koje su radile u zemljama treæeg sveta; finansijskim kreditima Zapada; zatvorenom unutranjem tritu; i obimnim barter trgovinskim aranmanima sa Sovjetskim Savezom koji su Jugoslaviji omoguæavali da prodaje drugorazredne proizvode za naftu i druge resurse. Ovaj sistem nije mogao da preivi transformaciju koja se dogodila u ostatku sveta nakon pada Sovjetskog Saveza, kraj specijalnog statusa Jugoslavije i, ono to je veoma vano, sopstvene ozbiljne nedostatke. Neki nedostaci bili su slièni iskustvima u drugim komunistièkim zemljama. Preduzeæa su imala daleko vie zaposlenih nego to je potrebno kako bi se odrala "puna zaposlenost" u zemlji. Èesto su bila podizana na potpuno nelogiènim, ekonomski neisplativim lokacijama da bi se zadovoljili politièki ciljevi - da u svakoj republici postoji èelièana ili da se osigura da izvesni regioni imaju dovoljno moguænosti za zapoljavanje. Drava je nacionalizovala i konfiskovala ogromnu imovinu. Narod su redovno uèili da je "kapitalizam" zlo i da su "vlasnici" koji zapoljavaju ljude u stvari iveli na raèun rada drugih. Osim u veoma ogranièenim i propisanim sluèajevima (porodièno voðeni pansioni ili restorani, na primer), privatno preduzetnitvo bilo je zabranjeno. Bile su zabranjene i strane investicije. Tito je, meðutim, u komunistièki prilaz uneo svoj jedinstveni dodatak kroz razvoj koncepta "samoupravljanja" . U idealnom smislu, to je znaèilo da su radnici preduzeæa bili njegovi "vlasnici" i odluèivali o svemu u vezi s rukovoðenjem i rasporeðivanjem resursa. Oni su kolektivno birali sopstveni menadment, koji je za uzvrat njima polagao raèune. Problem je u tome to su, za razliku od zemalja Varavskog pakta, koje su imale mnogo gore ekonomske uslove, mnogi Jugosloveni zaista verovali u sopstveni sistem. Radnici i dan-danas veruju da imaju vie prava i privilegija u svojim kompanijama nego njihovi parnjaci u drugim zemljama. Oni nisu shvatili ni procenili èinjenicu da je jugoslovenska ekonomija bila "kuæa od karata" osuðena na propast i da su svi postignuti uspesi bili posledica jedinstvenog poloaja Jugoslavije u jedinstvenom vremenu. Verovanje u ovaj defektni, netrini sistem sa svim njegovim socijalistièkim aspektima, uz izazove demontae infrastrukture i drugih delova sistema, upravo jeste ono to predstavlja Titovo nesreæno nasleðe ostavljeno zemljama bive Jugoslavije. Sve vlade u svim zemljama bive Jugoslavije moraju da vode dnevnu bitku s ovim nasleðem. I dan-danas u preduzeæima irom regiona ima previe zaposlenih i svaki pokuaj da se smanji njihov broj i dalje predstavlja politièko samoubistvo. Rukovodstva drutvenih ili dravnih preduzeæa plae se da æe izgubiti vlast i privilegije i stoga namerno blokiraju pokuaje da se ta preduzeæa privatizuju. U tome èesto imaju podrku radnika, èak i ako kompanija stalno gubi novac i nije sposobna da plaæa svoje zaposlene. Kompanije koje bi u normalnim prilikama odavno bankrotirale i bile zatvorene ostaju na povrini zahvaljujuæi vladinim subvencijama i neplaæanju dugova. Strane kompanije koje uspeju da kupe privatizovane firme gotovo uvek se suoèavaju sa znaèajnim radnièkim nemirima i opstrukcijom, zasnovanim velikim delom na vrednosnom sistemu usaðenom tokom Titove ere. Uporne sumnje ili predrasude protiv privatnog sektora znaèe da su, umesto sutinske podrke i ohrabrenja, male firme u ovom regionu daleko vie izloene èestim posetama "finansijske policije". Doslovce svaka vlada u regionu odbila je da se potpuno odrekne velike kolièine zemljita, zgrada i drugih poseda to ih je tokom Titovih godina akumulirala drava. Ovo odraava ne samo trajnu privrenost fudamentalnim vrednostima socijalizma koje je postavio Tito veæ i praktiènu realnost da kontrola ove imovine otvara vrata moguænostima za privilegije, politièku korist i znatnu korupciju. Kontrola snabdevanja elektriènom energijom koju, na primer, ima vlada Republike Srpske, omoguæila je gramzivim zvaniènicima da velike kolièine struje prodaju na meðunarodnom tritu po niim cenama, uz navodno odgovarajuæe protivusluge. Koliko je stanova koji pripadaju gradskim vlastima u zemljama u regionu dato besplatno ili budzato za politièke usluge ili plaæanje ispod stola? Koliko je dravnih firmi dato politièkim ljubimcima ili tajkunima za daleko manje novca od njihove trine vrednosti? Koliko vladinih zvaniènika besplatno letuje u "gostinskim kuæama" to ih poseduju i odravaju vlade? Koliko je dravne zemlje dato ljudima s uticajem i novcem, dok obièni ljudi èak nemaju priliku da znaju da je ta zemlja na raspolaganju? Upravo zbog svih ovih pomenutih razloga, zemlje ovog regiona nalaze se gotovo na samom dnu evropskih zemalja na "Indeksu ekonomskih sloboda" Fondacije Heritid za 2007. Hrvatska se nalazi na 109. mestu u svetu; Bosna na 115, a Srbija èak nije ni rangirana. Sveobuhvatni godinji izvetaji svake vlade o imovini, akcijama i svemu to poseduju i iznos prihoda koje od toga ostvaruju otkrili bi mnogo toga. Ni za ta od ovog nikom se ne polau raèuni. Svaka privatna firma koja investira u neki projekt mora taèno da pokae ta je sve potroila tokom godine i koliko je zaradila. Zemlje u ovom regionu ne moraju da prave takve izvetaje i ne postoji javni uvid u njihovo delovanje. Jedini razlog da takav naopaki sistem moe opstati jeste to to javnost o njemu ne zna dovoljno, a oni koji znaju su jo pod uticajem Titovog nasleða. Vie od bilo èega drugog, ovo nasleðe odlae ekonomski rast regiona, a time i njegovu politièku stabilnost. http://www.danas. co.yu/ ____________________________________________________________________________________ Boardwalk for $500? In 2007? Ha! Play Monopoly Here and Now (it's updated for today's economy) at Yahoo! Games. http://get.games.yahoo.com/proddesc?gamekey=monopolyherenow [Non-text portions of this message have been removed] =============== Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> Your email settings: Individual Email | Traditional <*> To change settings online go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join (Yahoo! ID required) <*> To change settings via email: mailto:[EMAIL PROTECTED] mailto:[EMAIL PROTECTED] <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [EMAIL PROTECTED] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
