Politika Putin iznenadio Buša
Neočekivani predlog za postavljanje zajedničkog raketnog štita u Azerbejdžanu, kao „ozbiljan diplomatski i tehnički izazov” Od našeg stalnog dopisnika *Vašington, 8.** **juna* – Žestoku svađu između dve najjače vojne sile sveta oko novog razmeštaja projektila, odjednom je zamenio predlog za saradnju u izgradnji zajedničkog raketnog štita – konstatuje se ovde s priličnom dozom čuđenja, povodom jučerašnjeg sastanka američkog i ruskog predsednika u Nemačkoj. „Vladimir Putin je iznenadio Džordža Buša”, ukazuju, pri tom, vašingtonski analitičari. Sve je „mirisalo” na oživljavanje konfrontacije nalik hladnom ratu, ponavljaju uz napomenu da je, kad su se najmanje nadali, šef Kremlja šefu Bele kuće ponudio novu vrstu strateške kooperacije. Inicijativom da se u Azerbejdžanu postavi zajednički raketni štit Rusije, SAD i drugih zapadnih zemalja, Putin je isporučio „ozbiljan diplomatski i tehnički izazov” Vašingtonu, čiji je plan da takva postrojenja instalira u Poljskoj i Češkoj naišao na oštre osude u Moskvi – sugeriše „Njujork tajms”, uz pozivanje na ocene neimenovanih eksperata. „Ali, činjenica da Buš nije odmah odbacio Putinov predlog nagoveštava želju obeju strana da se prevaziđe razmena neprijateljskih reči koja je poslednjih meseci dovela odnose između dve zemlje do najniže tačke posle hladnog rata” – dodaje list. Pojedinim posmatračima se čini da su veze Amerike i Rusije dospele do originalne faze u kojoj se „alternativni pristup”, kakav obično imaju posrednici ili nevladine organizacije, ispoljava – na najvišem državničkom nivou. Buš i Putin su, naime, i ovog puta demonstrirali spretnost da njihove lične kontakte predstave kao odlučujući faktor regulisanja odnosa između dve sile, i kao efikasniji i tolerantniji metod od drugih načina ophođenja na relaciji Vašington – Moskva. Ispostavila se, ujedno, tačnom prognoza da je Buš pozvao Putina da se 1. i 2. jula sastanu u porodičnom odmaralištu (Bušovih) na severoistočnoj atlantskoj obali SAD, svestan da je za stabilizaciju odnosa dve zemlje – među kojima su ostala mnoga neslaganja pa i oko određivanja statusa Kosova – potrebno više razgovora i u opuštenijoj atmosferi. Reklo bi se, čak, da to predstavlja prilično neuobičajeni, u savremenim okolnostima, pokušaj „liderskog detanta” – smanjivanja zategnutosti među državama koje vode, a sa čijih čela obojica relativno uskoro odlaze. Predviđen je, ipak, i timski rad. Dvojica predsednika su se dogovorili da se „osnuje radna grupa vojnih i diplomatskih eksperata sa ciljem da ispitaju mogućnosti kako da se sarađuje u oblasti raketne odbrane, pitanja koje dugo izaziva raskol između Rusije i Sjedinjenih Država” – dodaje njujorški dnevnik. Isti medij naglašava da se pored tehničkih prepreka koje su „možda nesavladive” kao izazov ispostavlja i „stepen poverenja” između dve države, koje su „već u razdoru oko budućnosti Kosova, stanja demokratskih institucija u Rusiji, kao i oko pristupa nuklearnom programu Irana”. Pa se izražava nedoumica: „Da li je Putin bio ozbiljan (predlagač), a ako jeste, da li će Bela kuća prihvatiti njegove predloge”. Uz oprez, ovdašnji zvaničnici, ipak, kako se navodi, Putinov predlog vide kao „korak u ispravnom pravcu”. Bušov savetnik za nacionalnu bezbednost Stiv Hedli misli da je „prerano reći kuda to vodi”, ali da ima utisak da „Putin želi smanjivanje napetosti” oko raketnog pitanja i da je načinio „koristan potez”. Dogovoreni posao eksperata obeju strana je, kaže, da „istraže situaciju tako što će sve biti na stolu”. Šta – sve, nije precizirano. Dva lidera su, kad se uzme u obzir šta su obojica rekli, došli i do važnog zaključka da Rusija ne preti Evropi. Ovde se, pri tom, citiraju reči portparola Kremlja Dmitrija Peskova da je novim predlogom Putin „još jednom pokazao da je spreman da se nađe rešenje, ne konfrontacijom i pretnjama bilo kome, već zajedničkim radom”. Za postojeću raketnu stanicu Kabala u Azerbejdžanu, o čijem korišćenju uz lokalnu saglasnost treba da se dogovore Amerikanci i Rusi, list „Vašington post” piše kao o „šeststospratnoj radarskoj zgradi za praćenje raketnih putanja, pre svega u Aziji, i da predstavlja važan deo ruskog sistema za rano upozoravanje”. Hroničari podsećaju, istovremeno, da je Azerbejdžan zemlja od koje bi da se otcepi oblast Nagorno-Karabaha, gde većinu čine Jermeni. Azerbejdžan je takođe severni sused Irana, za koji Amerikanci slute da bi jednog dana mogao da izgradi dalekometne rakete, što im je i bio povod za plan o postavljanju raketnog štita u centralnoj Evropi. Šta će s tim planom Vašingtona biti, posle Putinove ponude čiji će se dometi „proučiti” – pitanje je koje zahteva više vremena za odgovor, procenjuju ovdašnji poznavaoci. *M. Pantelić* -------------------------------------------------------------------------- *Prednosti radara u Azerbejdžanu* *Sankt Peterburg* – Ruski predlog saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama u pogledu radara Gabala u Azerbejdžanu ima za cilj rešavanje bezbednosnih problema zajedno sa američkim i evropskim partnerima, izjavio je juče zamenik ruskog premijera Sergej Ivanov. „Pre samita G-8 (Grupa osam najrazvijenijih zemalja i Rusije) bilo je apokaliptičnih i alarmantnih prognoza o rusko-američkoj saradnji na planu bezbednosti. Predlog povezan za radar u Azerbejdžanu pokazuje da smo spremni za konstruktivnu saradnju na planu bezbednosti za dobrobit naših partnera i svih drugih”, prenela je ruska novinska agencija Itar-Tas izjavu Ivanova. Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je u četvrtak na samitu G-8 u Hajligendamu da Rusija i SAD zajednički koriste radarski sistem u Azerbejdžanu, preko kojeg se mogu kontrolisati eventualne raketne pretnje iz Irana, čime bi otpala potreba za američkim raketnim štitom u Srednjoj Evropi, čemu se zvanična Moskva žestoko protivi. Ivanov je rekao je da „dobro poznaje tu radarsku stanicu koju je posetio kad je bio ministar odbrane i da dobro zna njene tehničke mogućnosti za praćenje lansiranja ne samo interkontinentalnih već i krstarećih raketa u južnom sektoru”. Ivanov se pominje kao jedan od najozbiljnijih konkurenata za naslednika predsednika Putina kada ovome istekne mandat u martu 2008. Radarska stanica u Gabali je u upotrebi od 1985. i omogućava otkrivanje lansiranja balističkih i krstarećih raketa na razdaljini od 6.000 kilometara. Rusija je sa bivšom sovjetskom kavkaskom republikom Azerbejdžan sklopila sporazum o korišćenju stanice u Gabali 2002. i plaća za to godišnje sedam miliona dolara. *Tanjug* *-------------------------------------------------------------------------* *SAD ne prekidaju razgovore o raketnom štitu* *V**aršava* – Poljska je juče saopštila da nije dobila signale od SAD da bi moglo doći do prekida razgovora o postavljanju američkog odbrambenog raketnog štita u centralnoj Evropi, pošto je Rusija ponudila alternativni plan. Portparol poljskog ministarstva inostranih poslova Robert Šanjavski rekao je da njegova zemlja nije primila nikakav signal iz SAD o tome da ta zemlja, možda, planira da napusti saradnju (oko raketnog štita), prenela je agencija Rojters. Ruski predsednik Vladimir Putin sugerisao je predsedniku SAD Džordžu Bušu, na samitu G-8 u četvrtak, da Vašington upotrebi radar u Azerbejdžanu, koji kontrolišu Rusi, kao i onaj u Češkoj, umesto planiranih raketnih postrojenja. Rusija se energično suprotstavila američkom odbrambenom raketnom planu, ističući da će to pre potkopati bezbednost Rusije, nego što će odbraniti SAD i evropske saveznike od Irana i Severne Koreje. Buša po povratku sa sastanka G-8 očekuju u Poljskoj, gde će razgovarati o raketnom štitu sa predsednikom Lehom Kačinjskim. Američki funkcioner koji je želeo da ostane anoniman rekao je da je zamenik američkog državnog sekretara Džon Negroponte juče telefonirao češkim i poljskim funkcionerima da bi ih obavestio o ishodu sastanka Buš – Putin. „Bez obzira na ruski predlog, pregovori sa Česima i Poljacima (o raketnom štitu) biće nastavljeni”, rekao je američki izvor ističući da funkcioneri SAD ne vide ruski predlog kao zamenu za planirani centralnoevropski raketni štit već kao njegovu dopunu. *Tanjug* ** [objavljeno: 09.06.2007.]
