http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&mm=06&dd=30&nav_category=64&nav_id=253408
Da li će Hrvatska odustati od tužbe 30. jun 2007. | 13:14 | Izvor: Beta *Beograd, Zagreb -- Nakon izvinjenja Borisa Tadića građanima Hrvatske, usledila rasprava da li će Hrvatska odustati od tužbe pred Sudom pravde. *Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ocenila smatra da su uslovi za eventualno odustajanje Hrvatske od tužbe protiv Srbije za genocid i obustavljanje tog postupka pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, intenziviranje suđenja za ratne zločine i priznavanje državne odgovornosti za počinjena nedela. Kandićeva je izjavila da tužba za genocid nije odlučujuća u odnosima Srbije i Hrvatske i da postoje različite opcije oko dogovora o tom zahtevu, koji će, kako je dodala, primoravati obe strane da stalno insistiraju na suđenjima za ratne zločine i na drugim mehanizmima, sudskim i vansudskim, u otkrivanju činjenica o prošlosti. "Izjava predsednika Srbije o preuzimanju odogvornosti za nedela u prošlosti, vrlo je relevantna i za dalje razgovore u vezi sa tom tužbom koja podrazumeva aktiviranje što većeg broja suđenja za ratne zločine kako bi se zbilja pokazalo da iza političkih izjava postoji odlučnost u suprotstavljanju nasleđu prošlosti", rekla je ona, kao i da će se o tužbi razgovarati na najvišim državnim nivoima. Prema njenim rečima, i Srbiji i Hrvatskoj predstoji dug proces otkrivanja istine, a tužba za genocid nema funkciju pomirenja, već samo predstavlja jedan pravni postupak koji uz saglasnost obe strane može biti i obustavljen, pod uslovom da se više sudi za ratne zločine i da se prizna državna odgovornost za počinjena nedela. Predsednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Hrvatskoj Žarko Puhovski izjavio je da postoje dobre šanse da Hrvatska, nakon izbora koji su zakazani za jesen, odustane od tužbe za genocid protiv Srbije. Puhovski je rekao da bi se odustajanje od tužbe moglo dogoditi idućeg proleća, zbog manjih šansi za uspeh tog procesa posle odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. "U Hrvatskoj je mnogo lakše dokazati upletenost Srbije, jer je JNA tada funkcionisala manje-više jedinsteno, ali je teže dokazati genocid, po kriterijumima koji su sada dosta visoko pozicionirani i po definiciji i po broju žrtava genocida", rekao je Puhovski. On je rekao da hrvatska tužba nema veliku šansu i da se nada da će hrvatski eksperti uspeti da "nagovore" političare da nakon izbora odustanu od tužbe, jer kako je objasnio, na nekim mestima za koja Hrvatska tvrdi da se dogodio genocid, broj žrtava procenjuje na, recimo, oko 80 i da taj zločin niko neće prihvatiti kao genocidan. Puhovski je kazao da bi presuda bila važan uslov za pomirenje dva naroda, pod uslovom da je pravedna, za razliku od presude po tužbi BiH koja je, po njegovoj proceni, po pitanju pomirenja "izazvala više sporova nego rezultata". "Zavisi od procesa Stanišiću" Bivša ministarka pravde Hrvatske Vesna Škare Ožbolt izjavila je da bi presuda u sporu Hrvatske protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, bila "temelj za stvaranje osećaja da je pravda zadovoljena". Ona je izjavila da su za odluku o odustajanju Hrvatske od tužbe za genocid, važni haški proces protiv bivšeg šefa Službe državne bezbednosti Jovice Stanišića i otkrivanje "zatamnjenih" važnih državnih dokumenata koji se koriste u procesima pred Haškim tribunalom. Kako je rekla, fokus pažnje u Hrvatskoj je na procesu protiv Stanišića, jer bi se u slučaju jedinice "Škorpioni" moglo videti da li je postojao element organizacije i namere važan za definiciju genocida, koji bi potkrepio hrvatsku tužbu. Ona je ocenila da današnje relacije Hrvatske i Srbije svakim danom sve više napreduju i da inisistiranje na tužbi ne bi loše uticalo na proces pomirenja dva naroda, jer kako je objasnila, Hrvati i Srbi ne mogu stalno biti "robovi prošlosti".
