VESTI iz Frankfurta, obj. 04.jul 2007.

ODJECI SUSRETA RASEJANJA I OTADŽBINE U BEOGRADU

DIJASPORA NIJE KRAVA MUZARA 

• Najviše primedbi na stav nadležnog ministarstva da nije zaduženo da rešava
probleme dijaspore, vec da je uci kako da ih sama reši • Mladi odustali od
dolaska kad su culi da se placa iz sopstvenog džepa 

        






Sofija Škoric

Finale "Vidovdanskih dana dijaspore" u Srbiji ostace upamceno po neprijatnim
scenama oduzimanja reci Sofiji Škoric iz Kanade, Željku Adžicu iz Rumunije i
Milovanu Petrovicu iz Nemacke. Utisci ucesnika su razliciti, ali provejava
sumnja da ce i ovogodišnja obecanja otadžbine ostati mrtvo slovo na papiru.
Sofija Škoric iz Toronta prekinuta je zato što je kritikovala pojedine
izjave celnika Ministarstva za dijasporu. Uspela je, ipak, da im preporuci
da ustanove "servis za pravnu pomoc dijaspori".
- Ovde smo culi da ministarstvo nije zaduženo da rešava probleme dijaspore,
vec da nas informiše kako da ih sami rešavamo. Gospodo, vi treba da se
informišete kako da rešavate ta pitanja, jer cemo u protivnom mi morati da
ono što je u našem interesu rešavamo direktnim lobiranjem na Vladu Srbije,
iako vi sedite u toj vladi - rekla je Sofija Škoric.




Falila izlaganja


Slavomir Gvozdenovic iz Rumunije smatra da je dobro što su ucesnici dobili
puno informacija, ali zamera što su predstavnici iz dijaspore ostali
uskraceni za izlaganja:
- Nadajmo se, ipak, dobroj saradnji i uzajamnom poštovanju, da sacuvamo ono
što imamo kao Srbi u onim sredinama u kojima živimo uz institucionalno
povezivanje sa Srbijom, našom maticom.

Ona je ocenila da se na dijasporu "i dalje gleda kao na kravu muzaru",
napomenuvši:
- Vi ste na ovaj posao tek došli, a ja za interese dijaspore radim 40
godina.
Željko Adžic iz Rumunije bio je nezadovoljan što nisu doneti zakljucci sa
skupa:
- Ovde je bilo mnogo zamene teza, ali nije definisana konkretna strategija
rada, tako da ni iduce godine, kao i svih prethodnih, niko nece polagati
racune o svom radu, od jednog do drugog vidovdanskog susreta dijaspore -
rekao je on. 
Slavko Živanovic iz Austrije imao je primedbe na organizaciju i
neprilagodenost skupa svim strukturama dijaspore. Preporucio je ministarstvu
da iduce godine pozove "samo mlade od 30 godina", kojih je, iz rasejanja,
kako se videlo, bio zanemarljiv broj. A, Mica Aleksic iz Francuske izjavio
nam je da mladi Srbi u Francuskoj nisu zainteresovani da o svom trošku
ucestvuju.
- Pokazao sam dnevni red nekim našim mladim intelektualcima. Rekli su da su
teme zanimljive i da su zainteresovani. Pitali su gde treba da se prijave i
podignu povratne avionske karte, vaucere za hotelski smeštaj i dnevnice. Kad
sam rekao da ucesnici sami snose troškove - odustali su. Razumem ih. LJudi
naporno rade, otplacuju kredite, štede za školovanje dece i starost, pa im
je svaki evro veliki - pravdao ih je Aleksic.
Petar Marjanovic iz Švajcarske, ocenjujuci rad "Vidovdanskih dana dijaspore"
u Srbiji, izjavio je za "Vesti" da sledeci put najverovatnije nece doci:
- Nije dobro što nova garnitura prakticno negira sve ono što je napravila
stara. Možda sam i ja ostario, pa ne shvatam neke stvari, možda ovo više
nije za mene - smatra Marjanovic.




Svaki dolazak praznik


Dragan Rogan iz Kanade je prvi put na ovom skupu i oduševljen je.
- Smatram da postoji puno potencijala da se uspostave privredni kontakti -
rekao je on.
Zadovoljna je i LJiljana Damjanovic iz Berna, koja je takode prvi put uzela
ucešce na "Vidovdanskim danima dijaspore":
- Upoznala sam ljude koji mogu da budu od pomoci za moje projekte vezane za
kulturnu i sportsku razmenu. Bez obzira na organizacione propuste,
oduševljena sam, jer je svaki dolazak u Srbiju za mene praznik.

A Zvonko Jovanovic iz Švajcarske zamerio je što se niko nije dotakao teme o
osnivanju kulturnih centara Srbije u dijaspori, a tu inicijativu je, kako je
rekao, "pokrenuo prethodni saziv ministarstva".
Bilo bi dobro, porucio je Žarko Mijailovic iz Nemacke, "da se i dijaspora
pita kad se organizuju ovakvi skupovi".
- Trebalo bi da mi više ucestvujemo u programima, jer radi se o nama. Meni
bi, a verujem i ostalim privrednicima iz dijaspore, više odgovaralo da smo
imali direktne susrete sa ciljnim grupama. Ovako, plenarno, rad je bio
razvodnjen i nema efekta - zakljucio je Mijailovic.R. LONCAR

 


PANIKA ZBOG LAŽNE INFORMACIJE 

        






Milovan Petrovic

Milica Cubrilo, ministar za dijasporu, cak je pokušala da Milovana Petrovica
odstrani iz sale pozivajuci obezbedenje, dok je starina nastojao da dode do
reci.
- Hteo sam da kažem da je u Nemackoj donet zakon po kojem penzioni fond ima
pravo da umanji penzije. To može da bude i do 30 odsto, a važi za sve bez
obzira da li je Nemac ili stranac, ako se nakon penzionisanja odjavi iz
Nemacke i ode da živi u drugu zemlju gde je niži standard, što je necuvena
nepravda. Penzije smo zaradili teškim radom, a docekali smo da moramo ostati
prijavljeni na adresi naše dece ili prijatelja da nam ne bi smanjili
primanja. Hteo sam, takode, da skrenem pažnju da se 2008. navršava 40 godina
od prvog velikog talasa odlaska radnika iz bivše SFRJ u Nemacku, da ce
znacajan broj ljudi iz bivše jugoslovenske države, prema tome i onih iz
Srbije, iduce godine završiti radni vek, pa ce nevolja sa penzijama
poprimiti široke razmere. Ali, nezainteresovanima za svoj narod u dijaspori
nije vredelo ni pokušati to reci- požalio se Milovan Petrovic prisutnim
novinarima.
Medutim, "Vestima" je u Nemackoj potvrdeno da je gospodin Petrovic žrtva
pogrešne informacije, jer umanjenje penzija ne važi za penzionere iz zemalja
EU, ali ni za zemlje s kojima Nemacka ima medjudržavne ugovore, a to su,
izmedju ostalih, i države bivše Jugoslavije. 

R. LONCAR





VESTI, 02.jul 2007.

INTERVJU "VESTI": AKADEMIK STOJANKA ALEKSIC

UCUTKANA DIJASPORA 

• Predsednica Centralnog saveta Srba u Nemackoj uputila oštre zamerke
organizatorima Vidovdanskih dana dijaspore 

        






Stojanka Aleksic

Ako vec imamo Ministarstvo za dijasporu, ono bi trebalo ravnopravno da
tretira sve, da bude dostupno i posveceno svima, da svi konkretno osetimo
ulogu tog ministarstva. Mora se biti pošten u komunikaciji, jer naš narod u
emigraciji je kao zec i ako proceni ili oseti da se nešto loše dešava on se
odmah uplaši i distancira se - porucila je u razgovoru za "Vesti" akademik
prof. dr Stojanka Aleksic iz Hamburga, predsednica Centralnog saveta Srba u
Nemackoj. 
Ona je, sa nekoliko clanova uprave ove organizacije, ucestvovala na
tradicionalnim Vidovdanskim danima dijaspore u Srbiji. 
Kako ocenjujete ovogodišnju manifestaciju? 
- Za razliku od prethodnih godina, sad je sve bilo novo, organizovano na nov
nacin i u formi koja nije bila u potpunosti prilagodena svim strukturama iz
dijaspore. Bilo je, medutim, na ovom skupu dosta iscrpnih i korisnih
izlaganja zvanicnika iz Srbije na više tematskih panela, ali nije bilo
planiranog vremena da se konkretno cuje glas iz dijaspore. Pet, deset ili
najviše petnaest minuta, koliko nam je posle svakog panela ostavljeno za
postavljanje pitanja i diskusiju nije bilo dovoljno

Poneko se, ipak, dokopao mikrofona... 
- Oni koji su uspeli da dobiju rec bili su, pak, prekidani ako njihova
diskusija nije bila po volji organizatora. Predstavnici Ministarstva za
dijasporu otvoreno su se ljutili na kritike, a na samom kraju skupa,
ministarka Milica Cubrilo je cak sa bine javno zatražila da se pozove
obezbedenje Centra "Sava" da udalji jednog govornika ne dopuštajuci mu da
izgovori nijednu jedinu celu recenicu, iako taj stari covek ni po cemu nije
bio pretnja.
Vi ste, takode, izneli primdbe...
- Posle toga mi je receno da nije fer što sam kritikovala organizaciju
skupa. Ali, mi ovde ne možemo da govorimo o tome šta jeste, a šta nije fer,
vec da vodimo dijalog. Trebalo bi da sucelimo mišljenja i postignemo dogovor
na obostranu korist i zadovoljstvo, i otadžbine i dijaspore, a doživeli smo
da predstavnici vlasti drže monologe i pridike, jer i Ministarstvo za
dijasporu je deo vlade Srbije. 
Šta Vam još nije bilo po volji? 
- Zasmetalo je i to što su ucesnici iz dijaspore jedino mogli da predaju
svoja izlaganja u pisanoj formi, ali ne i da ih usmeno predstave. A svi mi
dolaske na ove skupove u Beograd placamo iz sopstvenog džepa. Dolazak je za
nas, takode, veliki angažman i napor. LJudi su izostali sa posla, žrtvovali
svoje vreme i novac, pa su s pravom ocekivali da ce biti u prilici da se
obrate ucesnicima skupa, da iznesu ono što je najbitnije za nas u dijaspori
i kakva su naša ocekivanja od Srbije. Trebalo je da imamo pravo na to, jer
ako milijadre evra iz dijaspore stižu u Srbiju, što je na ovom skupu
potvrdio i guverner Narodne banke Radovan Jelašic, onda i Srbija, olicena u
njenim zvanicnicima, mora da pokaže više poštovanja za sve strukture svoje
dijaspore. Dijaspora ocekuje javni dijalog, a ne da sluša monologe iz
matice. Dijaspora traži da pošteno, kroz otvoren razgovor i zajednicki rad,
rešavamo pitanja od interesa za dijasporu. 
Kakve cete utiske preneti Centralnom savetu Srba? 
- Šta da kažemo našim ljudima tamo, kad nismo bili u prilici da dodemo do
izražaja, da javno sa govornice prenesemo njihova ocekivanja i njihove
potrebe u odnosu na otadžbinu? Zato smo uoci pocetka skupa, u sopstvenoj
organizaciji, održali konferenciju za štampu u prostorijama Ministarstva za
dijasporu, a u holu Centra "Sava" smo postavili štand našeg saveta na kojem
smo delili pisani materijal o našim aktivnostima, upoznavali se sa ostalim
ucesnicima iz dijaspore i njihovim aktivnostima, razmenjivali iskustva i
samoinicijativno uspostavljali mostove saradnje. Utešno je, ipak, što smo za
prvu polovinu jula dogovorili sastanak sa ministarkom dijaspore i što se ona
po završenoj manifestaciji slikala sa nama na našem štandu.


R. LONCAR

        

VESTI, 02.jul 2007

DIREKTIVA DIPLOMATSKIM PREDSTAVNICIMA SRBIJE

KONZULIMA "ZABRANJENO" SPAVANJE 

• Šef srpske diplomatije Vuk Jeremic naložio da konzulati 24 sata moraju
biti dostupni našim ljudima koji traže pomoc 

        






Kontrola na carini

Na upravo završenim Vidovdanskim danima dijaspore u Srbiji Miroslav Prcovic,
zamenik direktora Direkcije za konzularne poslove u Ministarstvu inostranih
poslova Srbije, obavestio je skup da je šef diplomatije Vuk Jeremic izdao
instrukciju svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima da državljanima
Srbije kojima je pomoc potrebna moraju biti dostupni svakog dana, i to svih
24 sata. 
Ukazao je, takode, da iznos taksi za konzularne poslove mora da bude
znacajno smanjen, dok je Zorica Kasalica-Loncar, zamenica nacelnika Uprave
za upravne poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova, istakla da je novi
zakon o državljanstvu Republike Srbije krajnje liberalan, a Idrija
Hadžibegovic iz Uprave carina pozvala je dijasporu da prijavi nepravilnosti
na carini. 
- Još uvek smo zemlja sa najviše konzularnih taksi. Predloženo je da iznos
bude prepolovljen, neke cak svedene na 10 do 20 odsto od sadašnje cene, a u
diplomatsko-konzularna predstavništva je vec stigla pomenuta instrukcija
ministra Jeremica o dostupnosti osoblja diplomatsko-konzularnih
predstavništava našim državljanima. Jer, cilj je da diplomatsko-konzularna
predstavništva sa pozicije davanja prava predu na poziciju servisa svojih
gradana. Takode, namera MIP-a Srbije, i na tome se vec radi, jeste da se
izvrši modernizacija, racionalizacija i profesionalizacija svih službi, kako
u Beogradu tako i u inostranstvu - rekao je Prcovic. 




Prijavama protiv korupcije


Idrija Hadžibegovic, šef za fizicka lica Uprave carina, pozvala je dijasporu
da ukaže na eventualna maltretiranja na granici, odnosno carini Srbije kako
bi se sprecila korupcija, ali je i naglasila da svi moraju poštovati državne
propise. 
- Koliko poštujete propise zemlje u kojoj živite, poštujte i propise Srbije
- porucila je ona dijaspori na Vidovdanskim danima.
Podsetila je da je unos deviza u Srbiju neogranicen, ali da je iznošenje
novca limitirano na 5.000 evra. 
- Država ne insistira da se prijavi kolicina stranog novca koji se unosi,
ali je to mudro uraditi, jer prilikom izlaska iz Srbije za sumu vecu od
5.000 evra carinik ce tražiti potvrdu da je taj iznos unet u zemlju. Ako
potvrde nema, nastaje problem, novac se privremeno oduzima dok se spor ne
reši - ukazala je Idrija Hadžibegovic.

Za sticanje državljanstva Srbije, prema recima Zorice Kasalice-Loncar, bitan
faktor je poreklo:
- Zato apelujem da roditelji svoju novorodencad ili maloletnu decu starosti
do 18 godina, rodenu u dijaspori, upišu u maticne knjige rodenih u Srbiji
prilikom dolaska u otadžbinu ili da to ucine preko naših
diplomatsko-konzularnih predstavništava i ta deca ubuduce nece imati problem
sa našim državljanstvom. 
Zorica Kasalica-Loncar dodaje da oni stariji od 18 godina, a cija su oba
roditelja državljani Srbije, treba sami da traže upis u maticne knjige
rodenih i knjige državljana Srbije. 
- Deca, ciji je jedan roditelj stranac a drugi je naš državljanin, takode na
osnovu porekla, imaju automatski pravo na državljanstvo Srbije, ali samo do
navršene 23. godine života. Dok su maloletni, za njih roditelj traži upis, a
od 18. do 23. godine oni sami to cine. Stariji od 23 godine, ako nisu u
meduvremenu upisani u knjigu naših državljana, imaju pravo da preko
diplomatsko-konzularnog predstavništva podnesu zahtev za sticanje
državljanstva Srbije uz dokaz o poreklu, a to može biti, na primer, i
crkvena krštenica - pojasnila je zamenica nacelnika Uprave za upravne
poslove u MUP-u Srbije. 
Kad je rec o ljudima koji su više decenija u iseljeništvu, dodala je ona,
ukoliko su iz bilo kojeg razloga ostali bez državljanstva Srbije, kao i
njihovi potomci koji nisu upisani u knjigu naših državljana, mogu podneti
zahtev uz dokaz o poreklu. Procedura je jednostavna, sve se može obaviti iz
inostranstva i nije neophodno da su nastanjeni u Srbiji.




Dvojno državljanstvo


- Naši zakoni ne prave smetnju za dvojno državljanstvo i mi ne tražimo
otpust iz stranog državljanstva, ali dijaspora treba da ima u vidu da u
nekim zemljama gde živi te države ne prihvataju dvojna državljanstva i na
tim ljudima je da se sami opredele - ukazala je Zorica Kasalica-Loncar.
Kad je rec o administrativnim taksama, ona je rekla da su takse Republike
Srbije za državljanstvo, pasoš i licnu kartu iste za sve, s tim što gradani
u inostranstvu na taj iznos moraju dodati još cenu konzularnih taksi, što
ljudima u dijaspori poskupljuje ceo proces ako pomenuta dokumenta traže
preko diplomatsko-konzularnog predstavništva.


R. LONCAR

VESTI, 01.JUL 2007.

VOJNA OBAVEZA I DALJE VRUCA TEMA U DIJASPORI

REGRUTI CEKAJU 2010. 

• Novi zakon bi trebalo da omoguci otkup vojnog roka kako bi obveznici u
inostranstvu "pregurali" do 2010. godine kad ce biti izvršena
profesionalizacija Vojske Srbije 

        





Nacrt novog zakona o vojsci i odbrani Srbije predvida mogucnost otkupa
vojnog roka za obveznike koji žive u inostranstvu, izjavio je Zoran Jeftic,
državni sekretar u Ministarstvu za odbranu, na upravo završenim Vidovdanskim
danima dijaspore u Srbiji. Predlog zakona, prema njegovim recima, trebalo bi
da bude završen u julu, a pred poslanicima Skupštine Srbije na razmatranju i
usvajanju mogao bi da se nade u oktobru. 
Krajnji rok za potpunu profesionalizaciju vojske je, dodao je Jeftic, 2010.
godina, a u meduvremenu se ocekuje "lagano smanjenje pozivanje regruta".
- Do tada cemo pokušati da izademo u susret dijaspori koliko je to moguce, a
sve aktuelne informacije o sadašnjim procedurama i postupcima koji su u vezi
sa vojnim rokom u Vojsci Srbije regrutima ce biti dostupni na Internetu. Za
dodatna objašnjenja moci ce da nam se obrate i elektronskom poštom - porucio
je Jeftic. 
On je naveo da se u inostranstvu nalazi skoro 44.000 regruta, od kojih je za
15.000 odobren privremeni boravak u inostranstvu. 
Odgovarajuci na pitanja ucesnika skupa, Stojan Škobic, pukovnik u Upravi za
obaveze odbrane, rekao je da regruti iz Srbije mogu da odlažu vojnu obavezu
do 27. godine, a oni iz dijaspore do navršenih 35 godina uz rešenje o
odobrenom privremenom boravku u inostranstvu, s tim što je potrebno tražiti
to rešenje svake godine. Posle navršene 35. godine regruti iz dijaspore
automatski se prevode u rezervni sastav. 




Trajno oslobadanje


Dvojni državljani, ali samo oni stariji od 27 godina, prema Škobicevim
recima, mogu trajno da budu oslobodeni služenja vojnog roka u Vojsci Srbije,
ali Ministarstvu odbrane Srbije moraju da podnesu zahtev i odgovarajucu
dokumentaciju: uverenje o stranom državljanstvu, izjavu da ne žele da služe
vojsku u Srbiji i dokaz da im je preokupacija da i dalje žele da žive u
inostranstvu, kao što je na primer ugovor o kreditu, itd. 
- Limit da dvojni državljani moraju biti stariji od 27 godina da bi stekli
mogucnost oslobadanja od služenja vojnog roka u Srbiji donet je iz razloga
što do 27. godine ionako po automatizmu odlažu vojni rok preko
diplomatsko-konzularnih predstavništava Srbije i to bez prethodne
saglasnosti Ministarstva odbrane Srbije - pojasnio je pukovnik Škobic.

Regrutima u inostranstvu, prema Škobicevim recima, koji su mladi od 27
godina, Generalni konzulat Srbije izdaje rešenja o odobrenju privremenog
boravka sa važnošcu od godinu dana, i za to nije potrebna prethodna
saglasnost Ministarstva odbrane Srbije. Uslov je samo da postoje opravdani
razlozi za odlaganje vojnog roka, kao što su školovanje, regulisanje
zaposlenja, porodicna situacija i slicno. Zahtev za odobravanje privremenog
boravka podnosi se licno, uz podnošenje odgovarajuce dokumentacije, kao što
su potvrda o školovanju, zaposlenju, ugovor o kreditu, itd.






- Od kalendarske godine u kojoj regrut iz dijaspore navršava 27 godina, pa
do kalendarske godine u kojoj navršava 35 godina života, za odobrenje o
privremenom boravku u inostranstvu mora prethodno da se pribavi saglasnost
Ministarstva odbrane Srbije. Znaci, regrut podnosi zahtev i pomenutu
potrebnu dokumentaciju preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Srbije,
oni to upucuju Ministarstvu spoljnih poslova u Beograd, odakle se prosleduje
nadležnoj službi Ministarstva odbrane i mi bez problema dajemo tu
saglasnost. Potvrda o tome se istim putem vraca do diplomatsko-konzularnog
peredstavništva koje onda izdaje rešenje o odlaganju vojne obaveze na godinu
i postupak mora da se ponavlja svake godine dok regrut ne navrši 35 godina,
posle cega se prevodi u rezervni sastav - objasnio je pukovnik Škobic.


R. LONCAR

VESTI, 30.jun 2007.

GUVERNER NBS O GODIŠNJOJ POMOCI RASEJANJA

IZ DIJASPORE STIGLO TRI MILIJARDE EVRA 

• Doznake naših ljudi iz inostranstva jedan su od kljucnih stubova
makroekonomske stabilnosti zemlje, objasnio je Radovan Jelašic 

        






Radovan Jelašic

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašic rekao je juce tokom drugog
dana "Vidovdanskih susreta dijaspore" da je rasejanje prošle godine poslalo
u otadžbinu tri milijarde evra, što je približno polovini vrednosti ukupnog
izvoza Srbije 
- Doznake dijaspore su jedan od kljucnih stubova makroekonomske stabilnosti
zemlje, a prema podacima iz 2004. godine, Srbija je po vrednosti tih
doznaka, bila 11. u svetu - istakao je Jelašic.
Guverner je takode, ukazao da ne postoji strateški plan korišcenja tih
sredstava i da se ona ne ulažu u investicione projekte. On je primetio da
ce, zbog visokih bankarskih tarifa oko transfera, uskoro biti jeftinije
avionom doputovati u Srbiju i licno doneti novac. On objasnio da Narodna
banka Srbije radi na tome da se postojece stanje poboljša, izrazivši nadu da
ce naredne godine transfer novca biti brži, efikasniji i jeftiniji.
S druge strane, potpredsednik Vlade Srbije Božidar Ðelic obecao je da ce
tokom mandata ove vlade biti rešen problem para iz Fonda dijaspore za
maticu. Rec je, inace, o tri i po miliona evra glavnice koje je rasejanje
prikupilo pre sedam godina za obnovu Srbije od posledica NATO bombardovanja,
a koji su krajem 2002. godine ostali zarobljeni u stecajnoj masi nekadašnje
Beogradske banke AD. 
- Rešili smo problem stare devizne štednje i Zajma za preporod Srbije što su
mnogo vece sume, pa cemo i pitanje Fonda dijaspore za maticu rešiti u
sledece tri godine - objasnio je Ðelic. 
On je takode najavio rešavanje pitanja nacionalizovane imovine i porucio da
je snažna Srbija koja se razvija najbolja politika za dijasporu pozivajuci
ljude iz rasejanja da investiraju i tako pomognu oporavak matice. Istakao
je, medutim, da vlada ne insistira na novcu koji poseduje dijaspora, vec da
je mnogo važnije da "naši ljudi dodu u Srbiju i pomognu njen razvoj svojim
znanjem i iskustvom". Ðelic je obecao i "da ce doci do izmena zakonskih
odredbi kako bi donacije iz dijaspore bile oslobodene poreza".


R. LONCAR

 


VESTI, 29.jun 2007.

VIDOVDANSKI DANI DIJASPORE U BEOGRADU

RASEJANJU DOSTA PRAZNIH OBECANJA 

        





Vidovdanski dani dijaspore u Srbiji poceli su juce u Beogradu, u Centru
"Sava" i prema oceni više prisutnih ljudi iz inostranstva prvi radni dan
nije ispunio njihova ocekivanja. LJudi iz evropske i prekomorske dijaspore,
koji su i prethodnih godina ucestvovali na ovakvim skupovima, ocenili su da
se suštinski ništa nije promenilo u korist dijaspore i da se ponavljaju
stara neispunjena obecanja. 
- Za razliku od prethodnih godina kad je dijaspora pricala svoj monolog, a
vlasti u Srbiji je nisu slušale, na ovogodišnjoj manifestaciji vlast prica
svoju pricu, a mi njih, jer su tako sami programom predvideli, treba samo da
slušamo i to bez prava na govor. Tu, znaci i dalje nema ni dijaloga, ni
dogovora - ocenio je Zoran Milinkovic iz Pariza.
Ovogodišnja manifestacija Milana Cobanova, funkcionera Centralnog saveta
Srba u Nemackoj, podseca na "nekadašnje skupove Socijalistickog saveza
radnog naroda u bivšoj SFRJ". 
- Iz programa manifestacije razumeo sam da smo mi ovde došli po vec gotove i
unapred pripremljene odgovore, da nam matica kaže šta je to najbolje za nas
u dijaspori. Pošto nema dijaloga, Centralni savet Srba u Nemackoj odlucio se
da postavi svoj štand u holu Centra "Sava" i tako napravi svoj kanal
komunikacije - izjavio je za "Vesti"Cobanov. 




Cubrilo: Uspostaviti poverenje


Vidovdanske dane dijaspore otvorila je Milica Cubrilo, ministar za
dijasporu, naglasivši da je Srbiji neophodna nova politika partnerskog
odnosa prema dijaspori i ponovno uspostavljanje poverenja ljudi iz rasejanja
u državne institucije Srbije. 
Ona je, izmedu ostalog, porucila da ce njeno ministarstvo biti "ombudsman
dijaspore" kako bi pomoglo iseljenicima da ostvare svoja prava.

Pozdravljajuci ucesnike u ime predsednika Srbije Borisa Tadica, ambasador
Trivo Indic ukazao je da bi institucije Srbije trebalo da budu "agilnije,
transparentnije i kulturnije u ophodenju sa dijasporom".
On je ukazao da je potrebna nova politika prema raseljeništvu, partnerski
odnos prema dijaspori, bez ikakvih manipulacija, raskola i podela. Porucio
je da predsednik Srbije kao prioritet ima zaštitu ljudskih i gradanskih
prava državljana Srbije u inostranstvu i u regionu. S druge strane, ministar
trgovine Predrag Bubalo, obracajuci se u ime premijera Srbije Vojislava
Koštunice, rekao je "da Srbija želi da ponudi dijaspori da kroz investicione
fondove zaradi i uveca kapital".


R. L.


 

 



[Non-text portions of this message have been removed]



===============
Group Moderator: [Е-ПОШТА 
ЗАШТИЋЕНА] 
page at http://magazine.sorabia.net
for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net 
Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only)
http://radio.sorabia.net
 
Yahoo! Groups Links

<*> To visit your group on the web, go to:
    http://groups.yahoo.com/group/sorabia/

<*> Your email settings:
    Individual Email | Traditional

<*> To change settings online go to:
    http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join
    (Yahoo! ID required)

<*> To change settings via email:
    mailto:[&#1045;-&#1055;&#1054;&#1064;&#1058;&#1040; 
&#1047;&#1040;&#1064;&#1058;&#1048;&#1035;&#1045;&#1053;&#1040;] 
    mailto:[&#1045;-&#1055;&#1054;&#1064;&#1058;&#1040; 
&#1047;&#1040;&#1064;&#1058;&#1048;&#1035;&#1045;&#1053;&#1040;]

<*> To unsubscribe from this group, send an email to:
    [&#1045;-&#1055;&#1054;&#1064;&#1058;&#1040; 
&#1047;&#1040;&#1064;&#1058;&#1048;&#1035;&#1045;&#1053;&#1040;]

<*> Your use of Yahoo! Groups is subject to:
    http://docs.yahoo.com/info/terms/
 

Одговори путем е-поште