Vecernje novosti http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=1&status=jedna&vest=107041&datum=2007-08-07
NEĆE SRBIJU, A GRABE PASOŠE Dragana ZEČEVIĆ, 7. avgust 2007 OTKAKO je Kosmet pod protektoratom međunarodne zajednice, pripadnici albanske nacionalnosti listom negiraju pripadnost državi Srbiji. A, oni se, po važećim ličnim podacima, i dalje vode kao srpski državljani. Zato se i prava evidencija o broju rođenih i umrlih žitelja naše južne pokrajine može dobiti jedino u Odseku za vođenje matičnih knjiga. Takve beleške matičara za Kosmet prave se već osam godina u Srbiji. Rat je knjige preselio. Što dalje od požara koji je plamteo. U Odseku za Prištinu i pet susednih opština centralnog Kosmeta, koji radi u Nišu, prema podacima nadležnih, bezmalo 90 procenata upisane dece rođene poslednjih osam godina su albanske nacionalnosti... To se odnosi i na više od 1.500 novorođenčadi registrovane u ovim knjigama tokom prvih sedam meseci ove godine. - Kako je broj stanovnika albanske populacije u Prištini, Podujevu, Lipljanu, Kosovu Polju, Obiliću i Glogovcu neuporedivo veći od svih ostalih, tako se i broj zahteva za upis u knjige rođenih, umrlih, ali i zahteva za izdavanje drugih ličnih podataka, u gotovo 90 odsto slučajeva odnosi na njih. Međutim, pošto nam bolnice ne prosleđuju izveštaje o novorođenoj deci, upis beba obavlja se na zahtev roditelja koji dolaze lično, mada zahteve za upis dece u knjige rođenih znaju da šalju poštom ili ih, uz ovlašćenje, donose posrednici - objašnjava Dušica Bogdanović, šef Matične službe iz Prištine, koja poslednjih godina funkcioniše u sklopu Uprave za građanska stanja i opšte poslove Niša. - Ove poslove Albanci mogu da obave i u našim ispostavama u Gračanici i još nekim mestima tog područja. Dušica Bogdanović objašnjava da se najveći broj upisa obavlja naknadno, putem rešenja, jer roditelji ne poštuju predviđeni zakonski rok od mesec dana po rođenju za upis dece. - Osim dece rođene na Kosmetu, u knjige se zavode i deca čiji su roditelji sa Kosmeta, a žive u inostranstvu. Te zahteve šalju naša konzularna predstavništva - objašnjava dalje Dušica Bogdanović, ističući da se izdavanje izvoda i uverenja o državljanstvu obavlja u konzulatima... U niškom odseku za vođenje matičnih knjiga napominju da se deca izbeglih Srba i ostalih nealbanaca sa Kosmeta, koja su poslednjih osam godina rođena u Srbiji, upisuju u knjige rođenja tamo gde trenutno žive. Zbog toga je broj upisane dece srpske nacionalnosti u matičnim knjigama iz šest opština centralnog Kosmeta, u odnosu na albansku, zanemarljivo mali... - Evidentiranjem u našim matičnim knjigama, Albanci, ipak, ma koliko to negirali, potvrđuju pripadnost državi Srbiji. Jer, bez njih, svih ovih zahteva i uverenja koje im izdajemo mi, oni ne bi mogli da dobiju druge dokumente, pre svega, ličnu kartu, a onda, na kraju, što njih najviše i interesuje, ni pasoš - objašnjavaju nadležni u Odseku za vođenje matičnih knjiga. Pri tom, naglašavaju da su dokumenti koje paralelno izdaje Unmik na Kosmetu, nevažeći van granica Kosmeta! Za svaki izlazak iz Srbije na prelazima izvan južne pokrajine priznaju se samo "papiri" RS. Baš zbog ove činjenice, pomama za srpskim pasošima u albanskoj emigraciji nikada nije jenjavala. Ruku na srce, to je često godilo i osoblju mnogih diplomatskih predstavništava naše zemlje u Evropi i drugim delovima sveta. Visoke takse, ali i "narukvice" za izdavanje putnih isprava bez valjane dokumentacije, punile su konzularne kase, pa samim tim i državnu. Treba reći da su ovakve rabote neke službenike stajale službe u inostranstvu. Najsvežiji primer za to je slučaj Konzulata Republike Srbije u Frankfurtu na Majni... HUMANITARCI U NIŠU se izdaju izvodi iz matičnih knjiga rođenih i umrlih, uverenja o bračnom stanju, državljanstvu... Osim ličnog podnošenja, zahtevi se mogu poslati poštom, ali i u ispostavama u mestima na centralnom Kosmetu koje radnici službe preuzimaju na Merdaru... Međutim, zbog nemogućnosti starijih lica da dođu po neophodne papire, često umesto njih to čine predstavnici humanitarnih organizacija, poput, "Praksisa". KOMUNIKACIJA PROŠLE godine rešeno je 79.764 razna zahteva. Više od 90 odsto tražili su pripadnici albanske nacionalnosti... Svi podaci koji se unose u matične knjige, upisuju se ručno, što zaposlenima umnogome otežava posao, a redovi u prostorijama službi su svakodonevni... Problem u radu sa strankama, kažu službenici, predstavlja i nepismenost i neukost stranaka, a često nepoznavanje jezika dodatno otežava komunikaciju...
