Vecernje novosti http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=107476&datum=2007-08-18
Pravoslavlje do Tokija Danijela Kljajić, 18. avgust 2007 TAČAN broj pravoslavnih vernika u svetu nije poznat, iako pojedine statistike spekulišu cifrom od nekoliko stotina miliona. Ako se zna da u Finskoj danas živi oko 70.000 pravoslavnih vernika, da se oko 40.000 Japanaca takođe izjašnjava kao "pravoslavni" i da libijska prestonica Tripoli ima Bogosloviju, jasno je da su granice pravoslavlja mnogo dalje nego što se do sada mislilo. "Majka svih crkava", bez obzira na njenu današnju malobrojnost i veoma tešku ovozemaljsku sudbinu, nastala je u jednom od najstarijih gradova sveta, u "mestu mira" i svetom gradu za sve hrišćane i hrišćanstvo u celini - Jerusalimu. Od samog početka Jerusalimska patrijaršija stajala je na braniku pravoslavlja, protiv svake vrste jeresi i raskola. Danas ima oko 200.000 vernika, uglavnom Palestinaca, a pripada joj i Arhiepiskopija Sinaja, Farana i Raita, čije je sedište u manastiru Svete Katarine na Sinajskoj gori (Egipat). CARIGRAD JEDNA od najznačajnijih ustanova vizantijske civilizacije, koja traje više od 1.500 godina, svakako je Carigradska patrijaršija, poznatija kao Vaseljenska ili Crkva Kostantinopolja, sa sedištem u Istanbulu. Istorija je zabeležila da je ova crkva u hrišćanstvo, tokom vekova, preobraćala Gote, narode zapadne Azije i severne Afrike, ali i Persijance, Avare, Arabljane, Normane... Protojerej dr Radomir V. Popović, duhovnik u crkvi Roždestva presvete Bogorodice u Beogradu i dekan Akademije za umetnost i konzervaciju SPC, u svojoj knjizi "Pomesne pravoslavne crkve" navodi: - Iako je "Bogom čuvani grad" Carigrad pao pod ruke Turaka 1453. godine, njegov patrijarh je taj koji je u Otomanskom carstvu bio garant i čuvar pravoslavne vere i jelinizma, uprkos inovernom, muhamedanskom osvajaču. Koliko je Carigradska patrijaršija značajna za istoriju religije govori i podatak da je 1844. godine na ostrvu Halka osnovala Bogosloviju za obrazovanje sveštenika. Kako navodi protojerej dr Popović, ovoj patrijaršiji pripadaju ostrva Patmos, Krit i Dodekanisi, Arhiepiskopija za Ameriku sa sedištem u Njujorku i Bogoslovskim fakultetom Časnog krsta u Bruklinu, šest ukrajinskih episkopija i sedam Ruske pravoslavne crkve. Godine 1966. patrijaršija je u Šambeziju kod Ženeve osnovala Patrijaršijski pravoslavni centar u koje je krajem 1997. godine počela da radi Duhovna akademija. ALEKSANDRIJA DUGU tradiciju ima i Patrijaršija u Aleksandriji, jednom od najstarijih središta kulture i duhovnosti u svetu. Aleksandrijska katedra je do početka četvrtog veka imala rang mitropolije za ceo Egipat, a u deset provincija misionarilo je 100 episkopa. Možda zato i danas aleksandrijski vrhovni poglavar nosi titulu koja glasi: "najblaženiji i najvisokopoštovaniji otac i gospodin i vladika, papa i patrijarh velikog grada..." Prema navodima iz knjige dr Popovića, pretpostavlja se da je pod "kapom" ove patrijaršije danas između 200.000 i 350.000 vernika. U Egiptu jedna od 15 eparhija za episkopa ima crnca, a neke od 14 mitropolija nalaze se i u Najrobiju, Ruandi, Kejptaunu, Johanesburgu ili na Madagaskaru, gde od 1997. godine ima čak oko 50.000 vernika. Grad Antiohija, na reci Orondu u Siriji, značajno središte Rimskog carstva, u početku je imao misiju širenja hrišćanstva, kako među mnogobošcima, tako i kod Judejaca. Kasnije će iznedriti Antiohijsku patrijaršiju, čije je današnje sedište Damask. Svoje mitropolije i episkopije ima u Libanu, Turskoj, Iraku, Kuvajtu i Severnoj i Južnoj Americi. Arhiepiskopija za Severnu Ameriku autonomiju je dobila 2002. godine i ima 350 sveštenika i oko 250.000 vernika obraćenih u pravoslavlje. U manastiru Balamand otvoren je Bogoslovski fakultet, a u Tripoliju Bogoslovija. RUSIJA SMATRA se da najveći broj pravoslavaca danas pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi, koja je u svet hrišćanstva ušla relativno kasno (10. vek). U 16. veku, ruska mitropolija postaće patrijaršija, a sedište joj je danas u Danilovskom manastiru u Moskvi. Protojerej Radomir Popović piše: - Još 1998. godine u 127 eparhija bilo je 478 manastira i oko 19.000 parohija sa 17.000 sveštenika. U Moskvi danas postoje 342 parohije, osam manastira, 560 hramova i 675 sveštenika. U Belorusiji danas živi više od pet miliona pravoslavaca, a u Estoniji brojka varira od 40.000 do 100.000. Interesantno je da je najviše parohija Moskovskoj patrijaršiji "dala" Ukrajinska pravoslavna crkva 9.047. Pravoslavnim crkvama u svetu koje imaju status patrijaršije, osim SPC, pripadaju Rumunska, Bugarska i Gruzijska pravoslavna crkva. Granice pravoslavlja išle su dalje. Prve pravoslavne misije u Americi imali su ruski sveštenici pre dva veka. U okviru Pravoslavne crkve u Americi danas deluje više od 1.100 parohija, ruska i grčka akademija i srpski Bogoslovski fakultet u Libertvilu kod Čikaga, osnovan 1984. godine. U knjizi "Pomesne pravoslavne crkve" nalazi se i podatak: - Na Kipru danas ima 450.000 pravoslavnih vernika i 11 manastira, uglavnom ženskih. Grčka se ponosi sa svojih 98 eparhija, dok se Poljskoj pravoslavnoj crkvi, sa sedištem u Varšavi, priklonilo 700.000 vernika. U Čehoslovačkoj crkvi u 245 parohija ima 200.000 pravoslavaca. Finskoj pravoslavnoj crkvi, čije je sedište u gradu Kuopio, pripada 70.000 pravoslavnih vernika i jedna Bogoslovija. Vernika pri Koptskoj crkvi (sedište u Kairu), najviše ima u Egiptu (tri do šest miliona), a u svetu ih je oko 400.000 - u Libanu, Palestini, Iraku, Jordanu... U red pomesnih pravoslavnih crkava stale su još Etiopska, Jermenska i Sirijska crkva. SRBIJA SRPSKA pravoslavna crkva na stepen patrijaršije podignuta je 12. septembra 1920. godine, na Arhijerejskom saboru u Sremskim Karlovcima, a za prvog poglavara izabran je mitropolit Dimitrije. Danas SPC ima 32 eparhije, 3.578 parohija, 204 manastira, oko 1.900 parohijskih sveštenika, 230 monaha i oko 1.000 monahinja. U njenom sastavu je sedam bogoslovija, dva bogoslovska fakulteta i Duhovna akademija u Srbinju. JAPAN JAPANSKA pravoslavna crkva nastala je kao plod misije ruskih sveštenika na Dalekom istoku, krajem 19. veka. Prvi pravoslavni sveštenik Japanac bio je Pavle Sabas, a prvi episkop Nikolaj Kasatkin. U njegovo ime u Tokiju je 1890. godine podignuta saborna crkva posvećena Hristovom vaskrsenju, poznatija kao "Nikolaj-do" (Nikolajeva kuća) i svrstava se u najlepše pravoslavne hramove u svetu. U 150 parohija danas živi 40.000 vernika koji se izjašnjavaju kao pravoslavni. U spekulacijama oko razloga zbog kojih su napadnuti Hirošima i Nagasaki stoji i ovakvo objašnjenje: "Ova dva grada bila su glavna središta domaćeg stanovništva hrišćanske vere..."
