Dr Džonatan Ajl o Kosovu

 


http://www.bbc.co.uk/f/t.gif

        

Dr Džonatan Ajl: opasna igra Moskve i Vašingtona 

Pošto je Moskva nedvosmisleno stavila do znanja da popuštanja oko Kosova nema, 
a slične su proteklih meseci bile poruke i iz Vašingtona, da li najopasnije 
rešenje - jednostrano proglašenje nezavisnosti pokrajine - postaje sve 
izglednije?

Dr Džonatan Ajl iz Kraljevskog instituta združenih oružanih snaga u Londonu za 
BBC kaže da postoje i druge opcije:

"Jedna je da se razgovori nastave i posle 10. decembra, što je francuski 
persdednik Sarkozi već predložio. Opcija da se zadrži status kvo nije preterano 
atraktivna, ali je svakako na stolu. Na žalost, pitanje Kosova daleko je 
premašilo značaj utvrđivanja statusa te pokrajine i postalo predmet ozbiljnog 
sukobljavanja SAD i Rusije. Bojim se da bi američki Stejt department mogao da 
odluči da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova", smatra Ajl.

EU u teškom položaju

Time bi, dodaje Ajl, Amerikanci doveli Evropsku uniju u veoma težak položaj:

"Evropljani po pitanju Kosova nemaju jedinstven stav i ja duboko sumnjam da će 
se usaglasiti oko priznavanja eventualne nezavisnosti koju bi jednostranu 
proglasili kosovski Albanci. Ne zaboravite da se značajan broj zemalja članica 
tome protivi, prvenstveno zato što bi to bio opasan presedan. Zanimljivo je da 
po ovom pitanju podela ne ide po liniji istočna - zapadna Evropa. Prema 
nezavisnosti Kosova sumnjičavi su Španija, pa čak i Britanija, zatim Rumunija i 
Slovačka. Ne vidim kako bi EU mogla da se usaglasi oko priznavanja jednostrano 
proglašene nezavisnosti, baš kao što sumnjam da će Amerikanci od toga odustati. 
Kosovo je za Vašington prilika da Rusiji stavi do znanja da ne može da ima 
pravo veta na bezbednosna pitanja u Evropi".

Kosovo kao Tajvan?

Na pitanje kako bi se, u tom slučaju, stvari razvijale, dr Ajl za BBC iznosi 
sledeću prognozu:

"Mislim da će se postići aranžman sličan statusu Tajvana. Evropska unija, 
naime, neće priznati Kosovo kao nezavisnu državu, ali će de fakto sa njom 
sarađivati, na primer u domenu priznavanja pasoša, i otvaranja interesnih 
sekcija umesto diplomatskih predstavništava u Prištini. Unija bi čak mogla da 
privoli vlasti u Prištini da prihvate prisustvo evropskih vojnih snaga na 
terenu, koje bi se starale o miru i bezbednosti. Taj čudni aranžman omogućio bi 
EU da izbegne kako ruski veto, tako i veliku svađu sa Vašingtonom".

Razlike između Moskve i Vašingtona


http://www.bbc.co.uk/f/t.gif

        
        

Na opasku BBC-ja da bi se sve to odvijalo mimo Saveta bezbednosti i UN, čime bi 
bio nanet težak udarac postojećem medjunarodnom pravu, Džonatan Ajl podseća na 
razlike koje po tom pitanju ga je Moskva i Vašington:

"Čudno je što u ovom nadmetanju Rusije i Amerike malo ko razmišlja o 
medjunarodnopravnim posledicama, koji bi mogle da budu vrlo ozbiljne. Jedan od 
razloga što se Rusija uopšte dohvatila kosovskog pitanja jeste taj što je 
predsednik Putin shvatio da u toj igri može samo da dobije. Zapad je taj koji 
će prekršiti medjunarodno pravo ako prizna nezavisnost Kosova. U tom slučaju, 
Moskva bi mogla da ostvari i korist - primenjujući isti recept na oblasti u 
Gruziji i Moldaviji na koje polaže pravo. Ova igra je dakle vrlo, vrlo opasna i 
čudi me da su pojedine zapadne vlade spremne da se u nju upuste. Što se 
Amerikanaca tiče, oni nikada nisu ni priznali supremaciju UN i Saveta 
bezbednosti u međunarodnom pravu. Amerikanci su, uostalom, mimo Saveta 
bezbednosti bombardovali tadašnju Jugoslaviju - upravo zbog Kosova", ističe za 
BBC dr Džonatan Ajl iz Kraljevskog instituta združenih oružanih snaga u 
Londonu. 

 



[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште