Razglednica iz bavarske Britanske Kolumbije
Nemačka usred Kanade Razglednica iz bavarske Britanske Kolumbije Nemačka usred Kanade U podnožju Stenovitih planina smeštene su atraktivne turističke varošice Kimberli i Kranbruk, u kojima je sve podređeno starosedeocima iz Bavarske, ali zbog žive privrede svoje gnezdo su svili novodošli emigranti među kojima je i nekoliko srpskih porodica Piše: Branka Milutinović U smiraj dana vozimo se u podnožju Stenovitih planina i divimo se njihovoj lepoti i neobičnim ljubičastim nijansama koje se prelivaju po njima. Dok vodimo računa da nam divljač iz obližnjih šuma ne izleti pred kola, stižemo do table na kojoj krupnim slovima piše: “Dobrodošli u bavarsku Britansku Kolumbiju!”. Kada smo se približili Kimberliju, planinskom mestašcetu, koje je na turističkim mapama označeno kao skijaški centar, shvatili smo da se nalazimo u pravom bavarskom selu. Kuće, zgrada pošte, restorani, dvorišta, sve je kao u srcu Nemačke a ne usred Kanade. Bukvalno na svakom koraku se oseća evropski duh, od izgleda sela do ponašanja njegovih žitelja, njihovog oblačenja, usluzi po restoranima… U ritmu polke U Kimberliju je većina stanovništva stvarno i poreklom iz Nemačke, naravno najviše je onih iz Bavarske. Neverovatno je kako su uspeli da celo mesto izgrade i organizuju u stilu svog zavičaja. Kućice su tesno načičkane jedna do druge, dvorišta su mala, imaju verande … http://www.ciode.ca/reportaza/1-kimberley.jpgŠetamo ulicama Kimberlija i čitamo nazive radnji: “Bavarska mehaničarska radionica”, “Bavarska kuhinja”, “Turistička agencija “Bavarija”… Na svakom koraku se čuje razgovor na nemačkom jeziku. Ulazimo u radnju koja prodaje suvenire i nameštaj ručno rađen od drveta u starinskom stilu – sanduci za posteljinju, velike ‘trpeze’ od punog drveta, kreveti, ormani, posuđe prelepog dizajna... Odmah iza prodavnice smeštena je stolarska radionica u kojoj možete da naručite najmaštovitije komade od drveta. U centru varošice nalazi se jedna ulica koja je zatvorena za saobraćaj i pretvorena u šetalište. Na njenom središtu je mali trg na kom se održavaju muzičke večeri, pored je zanatski centar, okolo su razbacane radnjice suvenira i restorančići iz kojih se razležu zvuci polke, mazurke, valcera … Svaki lokal na skromnom prostoru ima baštu sa stolovima za goste koji nekada sede i na stepenicima i pijuckaju pivo iz krigli. Najviše se naručuju trajne kobasice sa raznim prilozima bavarske kuhinje. Tu je i mala pekara iz koje se danonoćno širi miris svežeg hleba i peciva. U prodavnici suvenira, osim nemačkih možete pazariti suvenire i iz drugih delova sveta - Rusije, Poljske, Mađarske, Italije, Španije, Meksika, Brazila… Kimberli je leti pun turista, ali od meštana smo saznali da je prava sezona tek u zimskim danima kada proradi skijaški centar. Tada se uvek traži soba više jer su svi hoteli i privatni smeštaji prebukirani. Jedna od atrakcija Kimberlija i njegove okoline jeste verovatno najveći festival harmonikaša na svetu, koji okupi čak oko 3.000 učesnika, kao i korida koja se organizuje svake godine sredinom avgusta. Kao u zavičaju Krećemo za Kranbruk, otprilike 25 minuta vožnje od Kimberlija. Predeo kroz koji prolazimo neodoljivo nas podseća na zavičaj - brežuljci, reke, ravnice... I klima ovog kraja je slična onoj našoj - leta su vrela, do plus 37 stepeni, a zime suve, jedino što temperatura padne i do minus 30 stepeni Celzijusa. I ovaj deo Kanade je prepun jelena i srna, koje se slobodno šetaju i osećaju bezbedno i u naseljenim mestima jer ih ljudi paze i maze. http://www.ciode.ca/reportaza/2-kimberley.JPGKranbruk je lepo organizovan gradić koji broji oko 25.000 stanovnika. U njemu se manje oseća bavarski uticaj, mada po tablama istaknutim sa imenima advokata i agenata za nekretnine, vidimo maltene samo nemačka prezimena. Takođe, prilično je veliki broj restorana sa bavarskom i mediteranskom kuhinjom, kao i prodavnice evropske hrane. Stilovi kuća su različiti, od starih u nemačkom stilu do luksuznih, modernih gradnji. Cene nekretnina su pristupačne, a izbor je stvarno raznovrstan. Ako ovde kupujete kuću, posle mora papira i ugovora, morate potpisati i izjavu da ste vlasnici samo površinskog dela parcele i dati saglasnost da je država vlasnik zemljišta ispod vaše parcele, a samim tim i vlasnik svih prirodnih nalazišta koji se tu možda kriju. Na prvi pogled to izgleda malo neobično, ali kako je ovaj Kanade bogat nalazištima uglja, nafte i zlata, sasvim je logično što je tako. Ceneći po prezaposlenosti računovodstvenih kompanija, očigledno da je privreda i te kako ovde živa. Osnovne delatnosti ovog kraja su rudarstvo, šumarstvo i eksploatacija nafte. U obližnjim rudarskim gradićima, većinu stanovništva i čine rudarske porodice. Veliki je broj površinskih kopova crnog uglja. Zato nije ni čudo što su šume iako udaljene i po 4-5 km od rudnika, aposlutno crne jer su posute prašinom uglja koje vetar donosi. Srpski specijaliteti Kranbruk obiluje plesnim, plivačkim, joga, karate, hokej, golf i ronilačkim klubovima, te različitim udruženjima građana koji su veoma aktivni. U obližnjem mestu Moii nalazi se jezero sa lepo uređenom plažom, i nekoliko kampova za turiste, tako da se letnje vrućine lakše podnose . U Fermontu, na jedno dva do dva i po sata voznje, veoma je posećena banja sa izvorima termalne vode. Khttp://www.ciode.ca/reportaza/3-%20Cranbrook%20Zoom%20240.jpgako tamo svako ima nekog svog i mi smo krenuli u potragu za našim svetom, ali bez uspeha. Od mnogih Kanađana smo čuli da su se družili sa nekim Srbima, kako znaju da se vesele, a žene im divno kuvaju, ali kada ih pitamo gde žive ti njihovi prijatelji, odgovor je uvek isti - u Kalgariju ili u Edmontonu. Saznali smo samo da u Armstrongu, udaljenom 300km od Kranbruka žive Lađevići sa Banije i porodica Krsta iz Pančeva. Taman kada smo digli ruke od potrage, igrom slučaja smo sreli porodicu Knežević iz sela Tenja, kod Osijeka, koji su se u Kranbruk doselili 1999. godine. Tada se krug otvorio i upoznali smo se sa porodicama - Bjelica i Bursać iz Bosne, Špoljarevići iz Hrvatske, Jovanovići iz Srbije… Našoj sreći nije bilo kraja, jer više nismo bili sami u ovoj kraju sveta. Sada se i ovde na ugostiteljskom meniju mogu naći naši specijaliteti, kao što je to slučaj sa restoranom “Heidičs” koji zahvaljujući našoj Gordani Knežević nudi karađorđevu šniclu, pasulj, punjene paprike, štrudle od jabuka... U posljednje vreme Kranbrok je sve interesantniji za naše ljude iz Vankuvera koji žele da nam se pridruže. Ono što je sigurno jeste da ako rešite makar turistički da posetite ovaj deo Kanade, nećete pogrešiti, bilo leti ili zimi… http://www.ciode.ca/reportaza/6-bavarska.html [Non-text portions of this message have been removed]
