<http://www.novosti.co.yu/> logo.gif
NIGDE VEĆE AUTONOMIJE Mirko RADONJIĆ, 27. novembar 2007 ŠPIL karata srpskog pregovaračkog tima od utorka je potpuno otvoren. Kosmetski Albanci dobili su detaljnu ponudu suštinske autonomije, na koju, međutim, nemaju nameru da odgovore. Drugog dana pregovora u banjskom hotelu "Vajkerzdorf" u Badenu, u kojem je u utorak bilo još pet seminara i jedan poslovni sastanak, srpski i albanski pregovarači razgovarali su licem u lice puna četiri sata. Priština je dobila najkonkretniju ponudu do sada, na koju je odgovorila veoma jasno. - Ne prihvatamo! Posle govora predsednika Tadića, ministar za Kosovu i Metohiji Slobodan Samardžić, detaljno je obrazložio koncept autonomije južne srpske pokrajine, u kojem je, kako je istakao, "sadržan najveći stepen prepuštanja nadležnosti jednom delu teritorije poznat u današnjem svetu", veći i od dosadašnjih "rekordera" - autonomija Hongkonga i Olandskih ostrva. - Najbliži sličan primer je Hongkong, koji sprovodi koncept "jedna država dva sistema", ali, za razliku od predloga delegacije Srbije, Kina u određenoj meri sprovodi svoju politiku odbrane i u Hongkongu. Predlog Srbije je zato sličniji rešenju demilitarizacije autonomne teritorije, koji je primenjen u slučaju Olandskih ostrva. U poređenju sa Olandskim ostrvima, Kosovo bi raspolagalo daleko većim obimom isključivih nadležnosti - kaže Samardžić. Srbija se zalaže za potpunu samostalnost zakonodavne, izvršne i sudske vlasti KiM u oblastima isključivih nadležnosti pokrajine. Ovo je, kako je obrazložio Samardžić, liberalnije rešenje u poređenju sa svim drugim primerima autonomija. Beograd predlaže postojanje dva odvojena sudska sistema, kao što je slučaj sa Kinom i Hongkongom. Južna pokrajina bi imala ekskluzivnu nadležnost u oblasti unutrašnjih poslova i budžetske politike. Predložen je i izuzetno visok stepen direktnog učešća KiM u različitim vidovima međunarodnih odnosa: u finansijskim odnosima, regionalnim inicijativama, trgovinskim, kulturnim i sportskim odnosima sa drugim državama, regionima i međunarodnim organizacijama. Priština bi imala mogućnost da pregovara, zaključuje i sprovodi sporazum, kao i pravo da otvara svoja odgovarajuća predstavništva u inostranstvu. Najzad, u oblasti evropskih integracija, KiM, prema predlogu Srbije, može samostalno da pregovara o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Pošto je pobednik kosovskih izbora Hašim Tači ocenio da se ovakvim predlogom Prištini nudi autonomija iz vremena Slobodana Miloševića, ministar Samardžić opisao je novinarima kako je sastanak izgledao: - Albanska strana tvrdi da o statusu ne želi da razgovara, jer se slaže sa planom Martija Ahtisarija. Plan koji smo mi predstavili ima veoma mnogo detalja. Podsetio sam ih da je srpska strana na plan Martija Ahtisarija podnela više od 500 amandmana, i pitao ih zašto oni na naš plan nisu dali bar jedan amandman, bar jednu konkretnu zamerku? Oni su, od početka, kao i danas, naš predlog u celini odbacivali. Tajna njihovog ponašanja je u sledećem: oni zaista misle da im je nezavisnost obećana, da je sigurna. Šef diplomatije Vuk Jeremić poručio je da je svrha svih predloga koje je Srbija iznela - upravo da se o njima razgovara. Tokom sastanka, u ime beogradskog tima, švajcarski pravni ekspert, profesor Tomas Flajner, detaljno je osporio moguće argumente da Rezolucija 1244 SB UN zapravo ne garantuje suverenost Srbije nad KiM. Ovo se smatra veoma važnim, jer pregovarački tim ima informacije da grupa američkih stručnjaka radi na "kreativnom" tumačenju Rezolucije, kojim bi se glavni pravni argument izbio iz ruku Srbije. Profesor Flajner prvo je istakao da su reči kojima se u Rezoluciji 1244 garantuje suverenost i teritorijalni integritet Srbije toliko jasne, da im nikakvo dodatno tumačenje nije potrebno. Zatim je logički pobijao "argumente", poput: "Rezolucija je neprimenljiva na Srbiju, jer se odnosi na bivšu Jugoslaviju", da je "Kosovo defakto već nezavisno od Srbije", da je "Srbija izgubila Kosovo zbog nedela počinjenih u vreme Slobodana Miloševića", i slično. - Osnovni princip vladavine prava zabranjuje bilo kakvo stvaranje legitimnosti iz de fakto stanja. Podrivanje tog principa na kraju bi, čak, legitimisalo terorizam - argumentovao je profesor Flajner. Albanski odgovor na pravničku retoriku bio je, uglavnom - lingvistički. Veton Suroi je, kako smo saznali, "filozofski" odgovorio da "uvek ima mesta za interpretaciju" i da "samo diktatori ne interpretiraju". A, Agim Čeku nazvao je Tomasa Flajnera "neobjektivnim pravnikom", jer koristi izraz KiM. Badenski pregovori završavaju se u sredu. Posrednička trojka izneće svoje zaključke o toku pregovora, koji će biti osnova za njen izveštaj generalnom sekretaru UN. Član „trojke” iz Rusije Harčenko smatra da je još veoma rano da se govori kakav će biti ishod pregovora. - Moram da verujem, moram da očekujem, da će biti dogovora - kazao je ruski diplomata. Njegove kolege posrednici, Išinger i Vizner, ne veruju u uspeh pregovora, a dogovoru u toku današnjeg prepodneva ne nadaju se ni u pregovaračkim timovima Srbije i kosmetskih Albanaca. SRBIJA ZA NASTAVAK ŠTA će biti, mi ne znamo, ali je sasvim jasno da želimo da dalje pregovaramo. Mislimo da će, posle jedne pauze, u kojoj će ipak doći do tumačenja međunarodnog prava, odlučujućeg u ovakvim situacijama, doći trenutak kada ćemo na ovaj ili onaj način nastaviti da razgovaramo - izjavio je ministar Samardžić. Šef diplomatije Vuk Jeremić kazao je da je Srbija spremna da pregovara koliko je god potrebno, pre ili posle 10. decembra, da bi se postiglo kompromisno rešenje za status KiM. AMERIKA "POJAČANA" PREGOVORIMA u Badenu prisustvuje i zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD Rozmari Dikarlo. Ona je na zatvorenim sastancima sedela pored američkog člana „trojke“ Frenka Viznera. VOJISLAV KOŠTUNICA: EPILOG U NJUJORKU Pregovori o budućem statusu Kosova i Metohije epilog mogu da dobiju samo tamo gde su i započeti - u Njujorku. Za Srbiju je prihvatljivo samo rešenje potvrđeno u Savetu bezbednosti UN - izjavio je u utorak posle pregovora predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica. On je kazao da je, posle dva dana razgovora sa albanskom delegacijom u Badenu, kao i posle dve godine pregovora, očigledno da su svi argumenti na strani Srbije, "jer je Srbija na strani međunarodnog prava, odnosno, međunarodno pravo je na strani Srbije". - Kada je reč o konkretnim rešenjima, Srbija je izlazila s mnogo predloga za suštinsku autonomiju KiM - nastavio je Koštunica. - Na ovim pregovorima primetna je velika neravnoteža: jedna strana, a to je Srbija, drži se međunarodnog prava i želi kompromisno rešenje, a druga strana misli da će kršenjem međunarodnog prava doći do rešenja i nema nijedan konkretan predlog. Koštunica je upozorio da bi jednostrano proglašenje nezavisnosti KiM predstavljalo kriminalni akt. - Šteta koju bi od toga imala Srbija je ništa u odnosu na štetu koja bi nastala po međunarodno pravo i UN - upozorio je srpski premijer. Srbija bi jednostrano proglašenje nezavisnosti Pokrajine, prema Koštunici, proglasila apsolutno ništavnim. BORIS TADIĆ: POŠTENA PONUDA VERUJEM da postoji osnova za kompromis. Elementi tog kompromisa su jednostavni - rekao je u govoru drugog dana badenskih pregovora o budućem statusu Kosova i Metohije predsednik Srbije Boris Tadić. Zatim je tačku po tačku razradio osnove dogovornog rešenja: Srbija nudi Kosovu mnoge nadležnosti i simbole koji su, u normalnim okolnostima, rezervisani samo za suverene države. Srbija bi zadržala nadležnost u domenu spoljne politike, odbrane, pogranične kontrole i zaštite srpskog nasleđa. Srbija bi zadržala isključivo pravo predstavljanja u Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i Savetu Evrope. Srbija takođe traži da na Kosovu ne bude vojske, a prihvata Žandarmeriju koja će obezebeđivati red i zakon na Kosovu Postojao bi sporazum Beograda i Prištine koji bi garantovao zaštitu prava etničkih zajednica, i u slučaju Srba, njihovih odnosa sa institucijama u Beogradu. U okviru svake od ovih nadležnosti predstavnik međunarodne zajednice bi imao svoju jurisdikciju. Ako bi se ovakav model prihvatio, to bi značilo ustupke sa obe strane, a primenu bi nadgledala i garantovala međunarodna zajednica. Tadić je ukazao da bi Kosovo imalo punu samoupravu, sa punom saglasnošću Beograda. Imalo bi pristup međunarodnim finansijskim i drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama, osim UN, OEBS i SE. Imalo bi trgovinska i kulturna predstavništva u inostranstvu, svoju zastavu, himnu i reprezentacije, onako kako bi ih prihvatile međunarodne sportske federacije. Odnosi sa Srbijom bili bi normalizovani, što bi povećalo izglede za stabilnost i razvoj Kosova. Integracija Kosova u mrežu zvaničnih regionalnih odnosa i odnosa sa Srbijom ubrzala bi evropsku integraciju. - Srbija je spremna da zatraži da u blagodatima njenih odnosa sa EU uživa i Kosovo - ukazao je Tadić, apelujući na delegaciju Prištine i međunarodnu zajednicu da ozbiljno razmotre predlog Srbije. - Ovakvim rešenjem poboljšali bi se odnosi kosovskih Albanaca i Srba i uklonile sadašnje i buduće barijere između zajednica. Predsednik Srbije je istakao da se ne slaže sa ocenama da Beograd i Priština ne mogu da postignu dogovor i takve ocene nazvao propagandom sa ciljem da rešenje bude nametnuto. - Mi možemo da se dogovorimo. Postoje mnogi načini da se stigne do rešenja, postoje mnoge formule za rešenje - uveravao je predsednik sagovornike sa druge strane stola. Tadić je podsetio da je Srbija danas demokratska zemlja, da su u regionu potrebna demokratska rešenja i demokratski procesi kako bi nastavio da ide ka rešenjima baziranim na kompromisima: - Srbija je ponudila različite ideje. Spremni smo da diskutujemo o svim aspektima našeg predloga i uključimo bilo koju drugu ideju koja bi pomogla da se dođe do kompromisa. Kako je dalje ocenio, u mnogim tvrdnjama, iznetim u protekle dve godine, "želje se brkaju sa pretpostavkama". - Tvrdilo se da je Kosovo multietničko, ali svaka objektivna procena pokazuje da na Kosovu u stvari manjine žive ograničene na geta - rekao je Tadić, podsetivši da je 200.000 Srba sa KiM napustilo pokrajinu od 1999. godine, upitavši zašto i posle osam godina čekamo odgovor na pitanje koliko se njih vratilo, uprkos uveravanjima da raseljeni treba da se vrate? NEPRIHVATLJIVE PRETNJE TADIĆ je upozorio da danas imamo novu formulu za vršenje pritiska - od pretnje nametnutim rešenjem krećemo se ka pretnjama jednostranim odlukama, što je destabilizujuće. Unilateralizam, ukazao je Tadić, poziva na simetrična ponašanja, pošto jednostranost nije monopol samo jedne strane. - Pitam vas, šta će se desiti ako bude jednostranog proglašenja nezavisnosti, kao što iznova stalno čujem? Šta očekujete da učine Srbi? Ne možete pretiti ljudima da koegzistiraju, samo ćete ih zaplašene naterati da krenu u odvajanje. MULTIETNIČNOST U SRBIJI TADIĆ je naglasio da oni koji žele da vide multietničnost, treba da dođu u Srbiju, da vide kako upravljamo zemljom od Subotice do Novog Pazara i Preševa. - To je multietničnost. Isto nudimo Kosovu, jer smo pokazali u praksi svoju sposobnost da istinski budemo multietnični - poručio je predsednik Srbije. Prema njegovim rečima, Kosovo je za poslednjih osam godina postalo društvo sa dubokom segregacijom, u kome se stanovništvo međusobno ne meša. - Moramo da prestanemo da pothranjujemo iluzije ako želimo da izgradimo sigurnu budućnost regiona - zaključio je Tadić. KONSTANTIN KOSAČOV: PREGOVORIMA DO REŠENJA SVAKOGA ko prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova Rusija će tretirati kao zemlju koja krši međunarodno pravo, rekao je šef spoljnopolitičkog odbora ruske Dume Konstantin Kosačov. On je odbio tvrdnje da Rusija ima običaj da govori "njet" u rešavanju međunarodnih problema. - Mi smo protiv rešenja koje ne bi prihvatile obe strane u sporu. Ako se o nezavisnosti dogovore Priština i Beograd, mi s tim uopšte nemamo problem. Jedini problem u sadašnjim pregovorima o statusu Kosova je u tome što SAD i Evropska unija određuju nekakve datume do kada bi status trebalo da se reši. Zato Kosovo čeka i ne nastoji samo da traži rešenje. Trebalo bi to uraditi kao kada se bira papa. Da zatvore albanske i srpske političare dok se ne pojavi beli dim - rekao je Kosačov i upozorio da rešenje za status Kosova može da bude prihvaćeno tek pošto se precizno definišu prava stanovnika. - Ne postoje nikakva prava za srpsku manjinu. Bio sam tamo. Ljudi već sedam, osam godina sede u svojim selima i ne izlaze napolje, jer se boje da će ih ubiti - rekao je Kosačov. http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=1&status=jedna&vest=111880&datum=2007-11-27 [Non-text portions of this message have been removed]
