<http://www.novosti.co.yu/> logo.gif
Sever Kosova kao Trst Željko PANTELIĆ, 15. decembar 2007 REŠENjE za severni deo Kosova treba tražiti po ugledu na rešavanje pitanja Trsta i njegove okoline posle Drugog svetskog rata, između Italije i Jugoslavije - rekao je u intervjuu za „Novosti“ italijanski ministar unutrašnjih poslova Đulijano Amato. Nekadašnji italijanski premijer i predsedavajući Međunarodne komisije za Balkan, koja je pre tri godine u svom izveštaju o Kosovu prva upotrebila izraze „nadgledana i uslovna nezavisnot“ za rešenje statusa Kosova i Metohije, smatra da pitanje severa Kosova može da pomogne rešavanju pitanja statusa celog Kosova. - Pitanje severa Kosova postoji, i potpuno bi bilo kontraproduktivno zabijati glavu u pesak i praviti se da ga ne vidimo. Ne bi bilo ništa neobično ako bismo Mitrovicu i ostatak severa Kosova stavili u poziciju, u kakvoj je bio Trst posle Drugog svetskog rata. Na taj način bismo odložili definitivnu odluku o severu Kosova na neko vreme. Verujem da vlasti u Prištini ne bi mogle da odbiju takvo privremeno rešenje, kao ni da posle ne prihvate konačnu odluku. S druge strane, Srbija bi imala sve razloge da bude konstruktivna u tom procesu. Postoje neki „jastuci“ koji moraju da budu postavljeni kako bismo postigli željene rezultate. Da li je to način da se Srbiji, kako na Zapadu kažu, olakša da „svari“ gubitak Kosova? - Ne radi se o tome da se Srbiji olakša da proguta gorku pilulu gubitka Kosova, već da prihvati realnost da je Kosovo već izašlo iz stvarnosti Srbije. Ono nije pod njenom upravom, nije deo sistema vlasti i nije deo nijednog bilansa Srbije godinama. Kosovo je ostalo samo deo nostalgije za tzv. velikom Srbijom koje više nema. Nova Srbija više nema potrebu za tom nostalgijom već za budućnošću. Srbija je u poziciji da se razvije veoma brzo, brže od svih u regionu, i da postane država koja igra ključnu ulogu u regiji. Tako će Beograd moći da utiče i na Kosovo. U međuvremenu, Srbiji treba dati veoma jake garancije da će Srbi koji žive na Kosovu, kao i verska i kulturna baština srpskog naroda biti maksimalno zaštićeni. U Srbiji se takvi „ustupci“ i takva podela ne odobravaju... - Čitao sam poslednju izjavu Rajsove u kojoj ona kaže da nezavisnost Kosova istovremeno znači da dve države moraju da imaju specijalne veze zbog istorijskih, ekonomskih i geografskih razloga. Po meni, posebna veza za Srbiju i Kosovo treba da bude njihov zajednički cilj - ulazak u EU. Sada je važno da se sve dogodi na dosledan i rukovođen način, tako da se kreiraju uslovi da Srbija može da prihvati da je nadgledana nezavisnost jedino rešenje za kosovski problem, a da su druge solucije neostvarive. Kakve veze bi onda imali Kosovo i Srbija u budućnosti? - Kosovo je vrlo malo, da bi moglo da opstane samo i da istovremeno bude funkcionalno. Dakle, mora da bude uključeno u regionalnu ekonomiju i vezano na neki način za Srbiju, ali kao odvojena država. To je jedini način da opstane. Ako Srbija, s jedne strane, mora da prihvati da Kosovo nije više njen deo, onda i Albanci moraju da se pomire sa činjenicom da Kosovo neće odmah biti nezavisna država. Danas Kosovo ima neki ustavni okvir, ali nema administrativni, pravosudni sistem. Ne funkcioniše ništa samostalno od državotvornih institucija. U sledećim godinama mora da se radi na izgradnji institucija na Kosovu. Dok god te institucije ne budu postavljene na svoje noge i samostalno, Kosovo neće biti nezavisno. PREDSEDNIČKI IZBORI U SRBIJI su raspisani predsednički izbori za januar. Da li će to odložiti donošenje odluka o budućem statusu Kosova u Briselu i Vašingtonu? - Mislim da hoće. Logično je sačekati da se izbori za predsednika u Srbiji završe, računajući na činjenicu da će sledeći predsednik imati hrabrosti da preuzme odgovornost i povede Srbiju ka budućnosti. [Non-text portions of this message have been removed]
