Šta ovih dana planiraju međunarodna administracija i vlasti na Kosmetu
Popis posle progona Srba? Priština priprema popis još od 2005. godine, a u jednom dokumentu Evropske unije kaže se da ga treba ostaviti za posle proglašavanja statusa jer su „moguće migracije stanovništva“ Popis je jedan od elementa kojim bi trebalo da bude zapečaćen status nove suverene države na Kosovu. Priština priprema popis u saradnji sa evropskim institucijama još od 2005. godine, a u jednom dokumentu Evropske komisije kaže se da ga treba ostaviti za vreme posle proglašavanja statusa jer su „moguće migracije stanovništva“. O svemu ovome zvanični Beograd je uvek ćutao iako se nigde u pravilima o popisivanju domaćinstava i stanovništva ne kaže kako će biti popisani oni koji su sa Kosova silom proterani. Popis se pominje i u planu Martija Ahtisarija. U poglavlju naslovljenom sa „Osnivanje novih opština“ kaže se: „Posle popisa, međunarodni civilni predstavnik može, ukoliko je to potrebno, da izmeni odrednice o osnivanju novih opština“. Planirani progon Ahtisari nije isključio pomeranja stanovništva na Kosovu jer bi čak i najvećem optimisti bilo teško da isključi mogućnost da do albanskih pritisaka i migracija dođe u oblasti Gnjilana. „Proređivanje srpskog stanovništva“ u toj oblasti Kosova mogao bi za Albance da bude jedan od načina da se izbegne predviđena decentralizacija - tumači izvor ovog izveštača, neposredno upućen u organizovanje proteklih, probnih i budućeg definitivnog popisa na Kosovu. Konačna mapa decentralizacije, ako do nje i dođe, utvrđivaće se, dakle i sprovoditi, tek nakon popisa. UPOZORENJA AMBASADORA SLAĐANE PRICE Jedino je na sastancima u Savetu Evrope u Strazburu Slađana Prica, ambasador Srbije pri ovoj panevropskoj organizaciji, redovno, po svemu sudeći na svoju ruku, bez direktiva, upozoravala da je popis potreban, a da bi nepopisivanje silom proteranih lica „značilo ozvaničavanje etničkog čišćenja“. Prema njenim rečima, zakon Skupštine Kosova da se stalni boravak i odsustvo kraće od godinu dana dokazuje sa dva svedoka otvara mogućnost za popisivanje albanske dijaspore. Podržavajući održavanje popisa pod ovako nejasnim uslovima, Unmik i Evropska unija u očiglednoj su protivrečnosti jer su u Bosni sledili potpuno suprotnu logiku: tamo je popis odlagan i još nije održan, upravo da se ne bi ozvaničio status kvo nastao nasilnim premeštanjem stanovništva. Kako stvari stoje, popis na Kosovu mogao bi upravo da posluži za pokušaj legalizovanja onoga što se jedino može nazvati „etničkim čišćenjem“. Da Evropa nema nikakvih iluzija kada je reč o mogućim novim srpskim seobama, na Kosovu i sa Kosova, govori i nezvanični dokument sa sastanka Evrostata (organa Komisije Evropske unije) održanog 1. decembra 2006. godine u kome se predlažu četiri moguće opcije po pitanju popisa. Prednost se daje četvrtoj opciji: odlaganju definitivnog popisa stanovništva i domaćinstava na Kosovu za dve do tri godine, sve dok ne bude izvesno da će u popisu svi učestvovati. Zanimljivo je, međutim, da se iza međunaslova „treća opcija“ navodi sledeća primedba: nema smisla održavati popis pre utvrđivanja konačnog statusa jer „posle pregovora o statusu“ može da dođe do „migracije stanovništva“. Neuspešni ili prerani popisi? Malo je poznato da je Međunarodni nadzorni komitet, sastavljen od stručnjaka UN, Evropske unije (EU) i Saveta Evrope, dva puta već ocenio probne popise na Kosovu kao neuspešne. Prvi pilot-popis bio je održan u decembru 2005. godine u šest opština na Kosovu. Nadzorni komitet ga je ocenio kao neuspešan, naglasivši da uslovi nisu dovoljno dobri, naročito kada je reč o čuvanju podataka i očuvanju njihove tajnosti. Zbog neobučenosti kadrova, nejasnih kriterijuma i nepostojanja elementarnih tehničkih i organizacijskih uslova, Nadzorni komitet je u toku 2006. godine novi probni popis odlagao za april, pa za juni, da bi na kraju bio sproveden tek od 30. oktobra do 14. novembra 2006. godine. Taj, drugi po redu, popis je takođe ocenjen neuspešnim. „U tri ogledne opštine - Kamenica, Štrpce i Peć - probni popis su bojkotovali pripadnici srpske zajednice i veći deo pripadnika zajednice Roma“, navodi se u nezvaničnom izveštaju Nadzornog komiteta sastavljenog od stručnjaka Evropske unije (EU), UN i Saveta Evrope, u koji smo imali uvid. Iako je ranije požurivala izvođenje konačnog popisa, Evropska komisija zauzela je posle ovoga stav da ga treba odložiti za dve-tri godine, dok se ne steknu uslovi da u prebrojavanju stanovništva i domaćinstava učestvuju svi na Kosovu - i manjine, kao i albanska većina. Sve do kraja 2006. godine EU (preko Evrostata i Evropske komisije), i sam Ahistari požurivali su popis tražeći da bude izveden pre kraja 2007. godine, istina, ograđujući se da je potrebno da bude sproveden po međunarodnim merilima. Vlada Kosova je po svaku cenu nastojala da se popis sprovede pre kraja 2007. godine. Početkom 2007. godine zbog toga je došlo do napetosti između Saveta Evrope (47 zemalja članica, među kojima i Srbija) i Komisije EU. Savet Evrope, čija je osnovna vokacija poštovanje ljudskih prava, najavio je da će se povući iz projekta popisa ukoliko on ne bude mogao da se izvede po međunarodnim normama. Niko pri tom nije imao (niti ima) konkretan odgovor na pitanje da li i kako da se popišu silom proterana lica sa Kosova. Ni u jednom dokumentu izričito se ne daje taj odgovor, niti je ijedan funkcioner iz evropskih institucija mogao da nam odgovori da li je i kako predviđeno popisivanje izbeglog stanovništva sa Kosova. U jednom internom dokumentu Komisije Evropske unije datiranom 27. januara 2007. godine, u koji smo imali uvid, za izbeglo nealbansko stanovništvo (Srbe i Rome) predviđa se u kondicionalu samo mogućnost posebnog popisa „koji bi mogao da vodi Visoki komesarijat UN za izbeglice“. Tehnički ekspert za pitanje popisa na Kosovu, čije mišljenje konsultuju međunarodne organizacije, izjavio nam je da je uporedni popis stanovništva na Kosovu i stanovništva silom proteranog sa Kosova tehnički moguć, ali da je „pitanje“ političke odluke da li će se onda ti rezultati zbrajati. On nije mogao da govori pod svojim imenom jer su mu nadređeni izričito zabranili davanje izjava za javnost. Pripreme probnih popisa i njihovo izvođenje organizovali su Vlada Kosova i Zavod za statistiku iz Prištine, a uz pomoć UN, Evropske unije i Saveta Evrope. Komisija EU stavila je kosovskom Zavodu za statistiku na raspolaganje pet miliona evra za izvođenje popisa. Prikrivanje etničkog čišćenja Što se tiče Srbije, ona ni na jednom međunarodnom sastanku posvećenom Kosovu, uključujući i pregovaračke sastanke u Beču, nije javno potezala temu popisa stanovništva i domaćinstava na Kosovu i (ne)popisivanje silom proteranih stanovnika Kosova. O ovoj temi u medijima i u političkim krugovima u Srbiji uglavnom se ćutalo iako je prvi probni popis bio izveden još u decembru 2005. godine. Kada je ovaj izveštač u maju prošle godine u Strazburu postavio pitanje ministru spoljnih poslova Srbije Draškoviću o popisu stanovništva na Kosovu - ispostavilo se da on uopšte ne zna o čemu je reč. Na insistiranje ovog izveštača, on je izjavio da je to važna tema koja je sporedna. Na pitanje: „Kako će biti popisani na silu proterani sa Kosova?“, odgovorio je: „Ma, popisaćemo ih sve...“ - kao da nije bio obavešten da Srbija uopšte ni na koji način ne učestvuje u popisu na Kosovu. Nataša Jokić www. balkanmagazin. net Autor: Ekipa <http://www.glas-javnosti.co.yu/autor/106> Glasa javnosti * Dodaj novi komentar <http://www.glas-javnosti.co.yu/comment/reply/11864#comment-form> * <http://www.glas-javnosti.co.yu/node/11864/print> Verzija za štampu Ključne reči: * kosovo <http://www.glas-javnosti.co.yu/tagovi/kosovo> http://www.glas-javnosti.co.yu/ [Non-text portions of this message have been removed]
