<http://www.novosti.co.yu/> logo.gif
Plava žica iz Sibira Alma Muslibegović, 26.01.2008 19:03:08 Ocena: <http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=115091&datum=2008-01-27#vote> <http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=115091&datum=2008-01-27#vote> 5.00 (Glasova: 4) <http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=115091&datum=2008-01-27#vote> http://www.novosti.co.yu/images/basic/vote_on.gif Komentara: 0 <http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=19&datum=2008-01-27&idobj=115091#list> http://www.novosti.co.yu/images/basic/comment_on.gif http://www.novosti.co.yu/upload/images/2008/jan/GAS%20postojeci%20RUSIJA_ispravka%20m.jpg Izvozna mreža ruskih gasovoda SPORAZUMOM potpisanim sa Rusijom Srbija je obezbedila energetsku sigurnost u decenijama koje dolaze. Tako će se i naša zemlja pridružiti velikoj grupi evropskih zemalja, koje svoje potrebe za gasom i naftom zadovoljavaju direktno iz ruskih izvora, bez posrednika. Kako Rusiji uspeva da dopremi gas i naftu celom Starom kontinentu? Jednostavno, jer je prebogata energentima. - Rusija ima izvanredno dobro izgrađenu infrastrukturu od severozapadnog Sibira ka unutrašnjosti, koju čini više od 20 magistralnih gasovoda, dužine oko 5.000 kilometara - kaže za "Novosti" Vojislav Vuletić, generalni sekretar Udruženja za gas Srbije i jedan od najpoznatijih stručnjaka za gasnu privredu kod nas. - Razgranata i grandiozna infrastruktura daje im veliku moć. Vuletić podseća da su Rusi još pre pedesetak godina gradili gasovode ogromnih prečnika, te da sada, samo Evropi, godišnje isporučuju od 150 do 160 milijardi kubnih metara gasa. Iako zvuči neverovatno, sadašnja potrošnja Srbije od 2,5 miliona kubika gasa godišnje jednaka je količinama koje Rusi računaju kao transportni gubitak na celu evropsku isporuku. Naš sagovornik ističe da je Rusija apsolutni lider u svetskoj energetici, iako je njihova proizvodnja gasa jednaka američkoj. Ipak, Amerikanci potroše sve što proizvedu, pa zato nisu - izvoznici. Rusija, pak, ima viškove nafte, gasa i uglja. Kako naglašava Vuletić, gas mora da se transportuje cevovodima ili da se prevede u tečno stanje, pa dalje prevozi, što, opet, stvara velike troškove. Zato gasovodi i jesu velike investicije, ali koje donose dugoročne prednosti i profit. - Rusija je energetska sila ne samo po tome što ima velike rezerve energenata već je i specifična po tome da sve što iskoristi, veoma brzo nadoknadi pronalaženjem novih nalazišta - kaže energetski stručnjak Dragan Nedeljković, urednik sajta "Energoportal". Nedeljković ističe da je i po dokazanim rezervama gasa Rusija apsolutni lider. Ova zemlja ima 47,65 triliona kubika gasa u rezervi, dok drugi na listi Iran poseduje 28,13 triliona kubika u zalihama. Sledeći na listi su Alžir sa 4,5 i Kazahstan sa tri triliona kubika. Da je glavna finansijska prednost korišćenja gasa u odnosu na druge energente cena po kojoj se nabavlja - saglasna su oba sagovornika "Novosti". - Poredeći naftu i gas dobija se odgovor na to šta je isplativije. Oba energenta eksploatišu se na istom mestu, ali se nafta mora prebaciti u rezerovar, zatim u tanker. Sledi transport i opet pretakanje, transport do rafinerije, prerada i tek onda gotov proizvod. Svaka faza ima i svoju cenu. Kako ističe Vuletić, prirodni gas vadi se iz zemlje i ubacuje u cevovod i jedini zadatak je odvajanje propana i butana, eventualno sumpora, ako ga ima. U tom stanju se dovodi do krajnjeg korisnika. O značaju prolaska gasovoda "Južni tok" kroz Srbiju i gradnji podzemnog skladišta gasa Vojislav Vuletić kaže da je nesporno da će Srbija od toga imati koristi. - Čim se nešto nalazi na vašoj teritoriji i nekom činite uslugu da preko tog cevovoda dopremite nešto što njemu treba, on to mora da plati - objašnjava Vuletić. - Mi sada Mađarima plaćamo oko 30 dolara na svakih 1.000 kubika gasa za tranzit, što je vrlo visoka cena. Ako ovaj gasovod bude imao 400 kilometara i 10 milijardi kubika gasa, naplaćivaćemo drugima 30 dolara. Onda to može da bude i 300 miliona dolara godišnje zarade. Ali, sve zavisi od cena, a to je kod energenata nepredvidivo. Sigurnijim snabdevanjem gasom Srbija dobija mogućnost da se, posle godina neulaganja, i gasifikacija konačno pokrene sa mrtve tačke. Iako građani misle da prolazak magistralnog gasovoda znači i ulazak gasa u domaćinstva, to i nije baš tako jednostavno. Jer, od magistralnog gasovoda do kućnog priključka, treba da prođe put od glavne merno-regulacione stanice, preko mreže do distributivne stanice i potom do kućnog sata. A, za sve to treba dodatnih ulaganja. Prema rečima generalnog sekretara Udruženja za gas, prolaskom gasovoda problem gasifikacije Srbije neće biti rešen. Od 1976. do 2000. godine stiglo se od Horgoša do Niša i tek kada budemo izgradili kompletnu infrastrukturu može da se računa na masovniju gasifikaciju. Sada, naime, nema gasovoda u istočnoj, južnoj i zapadnoj Srbiji. Svetao primer je Vojvodina, koja je dobro pokrivena. - Dok ne dođemo i u Leskovac sa mrežom, nema ni industrijske potrošnje, a dok nemamo industrijsku potrošnju, nema ni uključivanja domaćinstava - mišljenje je Vuletića. - Ipak, najkvalitetnije vrednovanje potrošnje goriva je u širokoj potrošnji. Jer, ugalj dok stigne do korisnika ima stepen iskorišćenosti od 15 odsto, dok gas dostiže i 80 odsto. To je šest puta više, a država treba da brine o takvim prednostima. TRASA ISPOD CRNOG MORA U naredna dva meseca italijanski "Eni" i ruski "Gasprom" trebalo bi da završe studiju maršrute dva kraka "Južnog toka" od Bugarske ka Italiji. Zasad je poznato da će od ruskog Novorosijska gasovod ići ispod Crnog mora do Bugarske. Više od 900 kilometara cevi biće položeno na dno mora pre nego što se cevovod podeli u dva pravca. Prema oceni energetičara, pomoć italijanskih kolega, koji imaju iskustva sa podvodnim gasovodima biće ključna za Ruse. Sličan deo gasovoda napravljen je i u slučaju postojećeg "Plavog toka", koji je zasad najdublji podvodni cevovod na svetu. Od ukupno 446 kilometara gasovoda, oko 360 kilometara nalazi se na dubini od 2.100 metara ispod površine Crnog mora. ALEKSEJ MILER, PREDSEDNIK UPRAVNOG ODBORA "GASPROMA" SRBIJA ĆE BITI GLAVNI EVROPSKI ČVOR PREDSEDNIK Upravnog odbora "Gasproma" Aleksej Miler izjavio je, povodom potpisivanja sporazuma o saradnji između Ruske Federacije i Srbije, da saradnja Srbije sa "Gasprom grupom" otvara Srbiji mogućnost da postane jedan od glavnih energetskih čvorova ne samo na Balkanu već i u celoj Evropi. - Ovaj posao će Srbiji omogućiti da u potpunosti razreši sva svoja energetska pitanja. Srbija postaje veliki evropski centar za tranzit i skladištenje gasa i u isto vreme za sebe obezbeđuje sigurno snabdevanje prirodnim gasom, naftom i naftnim prerađevinama - rekao je Miler, navodi se u saopštenju "Gasproma". Prema njegovim rečima, "Gasprom" je u mogućnosti da obezbedi finansijska sredstva za velike energetske i infrastrukturne projekte na teritoriji Srbije, a ima i jedinstvenu bazu resursa sirovina da obezbedi energente. On je naglasio da će tokom narednih decenija Srbija biti potpuno obezbeđena energentima i da će, takođe, dobiti finansije, resurse i tehnološku osnovu za razvoj i napredovanje svojih industrijskih i energetskih potencijala na Balkanu. Miler je ukazao da sporazum donosi obostranu korist, jer pomaže kompaniji "Gasprom" da ostvari svoje poslovne ciljeve. - Podjednako je važna i činjenica da će naše partnerstvo olakšati diversifikaciju izvoznih puteva i dalje poboljšati pouzdanost ruskih isporuka gasa evropskim potrošačima - rekao je Miler. “GASPROM” SNABDEVA POLA EVROPE AUSTRIJA i Turska 78 odsto gasa uvoze iz Rusije, a Nemačka 40, dok Češka i Mađarska uzimaju čak 75 i 76 odsto od Rusa. Prema podacima "Britiš petroleuma", apsolutni zavisnici od ruskog gasa su Bugarska, Finska, Grčka, Letonija, Litvanija, Slovačka i Srbija. Poljaci, Hrvati i Rumuni koriste oko 65 odsto gasa iz Rusije, a Slovenci polovinu svojih potrebnih količina. - Francuzi iz Rusije nabavljaju tek 27 odsto, koliko i iz Holandije, dok najveći deo, čak 41 odsto, iz Norveške - ocenjuje se u studiji BP. - Među najmanje zavisnima od ruskog gasa su Holandija sa 16 i Švajcarska sa 12 odsto. Kada se uporede godišnje količine ruskog gasa uvezene u Evropu, najviše gasa iz Rusije stiže u Nemačku, čak 36,54 milijarde kubika. Sledeća je Italija sa 22,92 milijarde kubika, dok je treća Turska sa 19,65 milijardi kubika. Posle ovih lidera, sa svega devet milijardi kubika gasa preuzetog od Rusa stoji Francuska, a Mađarska uvozi 8,32 milijarde kubika ruskog gasa. Po oko sedam milijardi kubika godišnje iz Rusije dobijaju Česi, Slovaci i Poljaci. Srbija je sa 2,15 milijardi kubika u donjem delu liste i mi smo na sličnom nivou kao Grčka, Bugarska, Litvanija i Rumunija. BUGARI ZADOVOLjNI USLOVIMA SPORAZUMA PROJEKAT gasovoda "Južni tok" trebalo bi da se ostvari 2013. godine, jer je i to određeni rok za puštanje u rad - rekao je Petar Dimitrov, bugarski ministar ekonomije i energetike. On je zadovoljan podelom vlasništva nad gasovodom u Bugarskoj na jednake delove između državne kompanije "Bulgargas" i ruskog giganta "Gasproma". - Ni u jednom drugom ugovoru koji je "Gasprom" sklopio posle promena vlasti u komunističkom bloku uslovi nisu bili tako povoljni - rekao je bugarski ministar ekonomije i energetike. http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=115091&datum=2008-01-27 [Non-text portions of this message have been removed]
