Bosna čeka Kosovo Dodik: Mnogi koji podržavaju nezavisnost Kosova moraće da odgovore zašto postoje različiti aršini međunarodne zajednice. A svaki proces, pa i taj eventualni referendum u RS, mora da ima svoj legitimitet i moramo biti jasni šta ćemo time postići. Tihić: Ne može samostalnost RS! Ni 1992. nisu Bosnu mogli podeliti, kada su vedrili i oblačili Karadžić, Mladić i Milošević, pa neće to moći ni Dodik i Koštunica
U Bosni i Hercegovini duhovi se bude, teritorije su opet sporne Hrvatima i Bošnjacima. I nekako u ovo vreme kada kosmetski rasplet, onakav kako to neće Srbija, kuca na vrata, Hrvati bi da, s kosovski vetrom u leđa, dobiju svoj entitet, a Bošnjaci da jednom za svagda ukinu Srpsku i celu Bosnu stave pod svoje. Te brojne oči gledaju tamo, preko Drine - šta će biti sa Dejtonom, hoće li ostati imun na samoproklamovanu nezavisnost Kosova. „Bitka“ se vodi pod kapom ustavnih promena, „neophodnih za evropski put BiH“. Međutim, nezgodna karta BiH, koju sva tri konstitutivna naroda vide drugačije, teško da će Srbe, Hrvate i Bošnjake, bar u skorije vreme, dovesti do konsenzusa neophodnog za promenu Ustava. U osnovi spora je Dejton - pipati ga il’ ne pipati. Hrvati, Bošnjaci, pa i sam visoki predstavnik Miroslav Lajčak, smatraju da je prevaziđen, dok ga se Srbi grčevito drže, jer je taj papir garant postojanja Srpske. Ako ga načnu - bog sveti zna na šta će to izaći. I kom’ će opanci, a kom’ obojci. Te zato, premijer RS Milorad Dodik ne da granice Srpske „overene“ 1995. u američkoj vojnoj bazi, a i za svaki slučaj traži da novi ustav proklamuje pravo na samoopredeljenje budućih federalnih jedinica. I nema ništa protiv toga da i Hrvati imaju entitet. Naprotiv - navija za njihovu stvar, samo da ona ne dira granice Srpske. Međutim, ne mogu da se nađu, pošto je Hrvatima cilj da poseduju celu Posavinu. A Bošnjaci su za regionalizaciju bez etničkih kriterijuma. U prevodu - u obzir dolazi samo unitarna BiH. Najvažnije, zasada, jeste da je Dejton moguće demontirati samo konsenzusom svih konstitutivnih naroda. Dodik ne odustaje od prava na samoopredeljenje. Ne, iako mu je Lajčak ekspresno poručio: „Ne!“. - Pravo na samoopredeljenje ostaje naš politički cilj u novom ustavu. I na njemu ćemo uvek i uporno insistirati. To je u skladu sa Poveljom UN-a. Ako uspemo da ga unesemo u ustav, biće to doprinos poverenju u BiH - rekao je za Glas Dodik. MLADEN IVANIĆ: NE FEDERALIZACIJI Dodik i lider PDP-a Mladen Ivanić, iako se drže zajedno pred onima preko puta stola, nemaju isto viđenje ustavnih rešenja. - Otvaranje priče o federalizaciji može da stvori problem, značilo bi drugačije teritorijalno uređenje, što bi moglo da utiče na teritoriju Srpske, budući da Hrvati traže Posavinu - rekao je za Glas Ivanić, koji je i protiv prava na samoopredeljenje, jer „bi to podrazumevalo odustajanje od Dejtona, što bi moglo da bude opasno po RS“. On smatra i da do kraja godine ne bi trebalo očekivati nikakav pomak u ustavnoj priči. LJUBIĆ: POSAVINA MORA DA BUDE CELOVITOST I predsednik HDZ-a 1990. Božo LJubić vidi Bosnu prekompovanu u budućnosti, bez dejtonske osnove. - Posavina je neodvojiva celina, a danas je rasparčana u Federaciji BiH (Bosanski Šamac), Republici Srpskoj (Brod, Derventa, Modriča...) i Distriktu Brčko. Za mene je Posavina celovita regija i ona mora biti zaokružena - rekao je za Glas LJubić. Dodikov odgovor je „Ne!“. Ne demontiranju Dejtona, ne menjanju granica Srpske. - Nema ništa na račun teritorije Srpske. RS mora da ostane u ovim granicama i s ovim nadležnostima! Dejton može da se demontira samo konsenzusom, a mi smo deo konsenzusa. Dok mi ne glasamo, Ustav BiH neće biti promenjen - naglasio je on. Prvi čovek zvanične Srpske „spustio je loptu“, ne upozorava više da će RS organizovati referendum o nezavisnosti čim je Kosovo samoproklamuje. Zato ponavlja da će se tek videti kako će javno mnjenje Srpske odreagovati na taj čin Albanaca i međunarodne zajednice. A deo njega to već traži. Upitan šta će se desiti ako javnost RS posle proglašenja nezavisnosti Kosova uporno bude insistirala na referendumu, Dodik je objasnio: - Mnogi koji podržavaju takvu nezavisnost Kosova moraće da odgovore zašto postoje različiti aršini međunarodne zajednice. Ipak, bez obzira koliko ja to ne voleo - Albanci su uspeli da sakupe ključnu podršku u međunarodnoj zajednici. A svaki proces, pa i taj eventualni referendum u RS, mora da ima svoj legitimitet i moramo biti jasni šta ćemo time postići - da li će biti legalizovano ili ne. Banjaluka, naravno, nikada neće priznati nezavisno Kosovo, a ako i kada to učini ostatak zvaničnog Sarajeva, RS će posegnuti za vitalnim nacionalnim interesom. - Prvo, nećemo dati saglasnost na priznavanje nezavisnosti Kosova, a onda ćemo otvoriti unutrašnja pitanja. Možemo učiniti svašta! Ne može samo jedan deo BiH da predstavlja celu BiH, nego to mora da bude čitava država. Ako nema konsenzusa o tome, znači da smo minimizirani i majorizirani. A onda je to novi odnos snaga, u kojem ćemo se koristiti svim institucionalnim sredstvima koja su nam na raspolaganju, da se jasno ogradimo od takve politike - naglasio je premijer RS. Nikakva federalizacija ne dolazi u obzir, ponavljaju na to Bošnjaci, koji tvrde da „neće dopustiti da se stvori srpska država u Bosni“. - Dodik je za entitete sa elementima državnosti, a to je projekat Radovana Karadžića i Ratka Mladića, zasnovan na zločinima. BiH je mala država koja se ne može porediti sa federalnim državama poput Nemačke, jer, recimo, Bavarska ima tri puta više stanovnika nego cela BiH. Mnogo je država na koje se možemo ugledati, kao što je Švajcarska, koja ima kantone - rekao je za Glas Sulejman Tihić, lider SDA. Na našu konstataciju da bi tim planom Bošnjaci bili u prevlasti u tri od pet regiona, Tihić veli da „u odlučivanju ne sme postojati većina, da majorizacije nema nigde, osim u RS“. Na pitanje: Kada Kosovo proglasi nezavisnost, zašto i RS ne bi i mogla da traži samostalnost, Tihić ističe: - Ne može! Nije mogla 1992. kad je Slobodan Milošević to želeo i imao pet korpusa JNA. BiH je starija i od RS, ona hiljadu godina postoji. Postojalo je bosansko kraljevstvo. Granice BiH su trista poslednjih godina nepromenjene, još od Karlovačkog mira. Ni 1992. nisu Bosnu mogli podeliti, kada su vedrili i oblačili Karadžić, Mladić i Milošević, pa neće to moći ni Dodik i Vojislav Koštunica. Taman posla! Za regije je, naravno, i predsednik Stranke za BiH Haris Silajdžić, kome je, takođe, neprihvatljiva federalizacija BiH. - Regije su najbolje rešenje. Federalne jedinice, po međunarodnom pravu, imaju pravo na otcepljenje. Za BiH bi posebno bila pogibeljna federalizacija na etničkom nivou - rekao je za Glas Silajdžić. On ne želi konkretno da kaže šta će se desiti preko Drine kada Priština samoproklamuje nezavisnost. - Kosovo, očigledno, ima uticaja. To nam dokazuju zvaničnici iz Beograda koji stalno govore o delu BiH kao njihovom nacionalnom interesu - kaže. On je izbegao direktan odgovor na pitanje zašto Srbija ne bi vodila računa i o Srbima u RS, tim pre što je potpisnik Dejtona: - Srbija nema pravo da se politički meša u naše stvari. Srbija ima dovoljno svojih problema, neka ih rešava. Lider HDZ BiH Dragan Čović, koji se zalagao za status kvo u ustavnim razgovorima zbog Kosmeta, naglasio je da ubrzo neće imati potrebe da se išta čeka. Međutim, nije spreman da išta konkretizuje. - Videćemo kakve su posledice nezavisnosti Kosova po BiH. Treba da budemo spremni, ne treba da se zavaravamo - veli Čović. - Uporno mi govore stranci da Kosovo nema veze sa BiH, a sad čujem drugačije - sve je što nam je Dodik rekao na račun Čovićeve prognoze. Za hrvatski narod u BiH, istakao je za Glas Čović, potpuno je neprihvatljivo postojanje dva entiteta. - Hoćemo četiri federalne jedinice - tri entiteta i Sarajevo kao distrikt. Jasno je da ćemo teško do konsenzusa, ali moramo se dogovoriti, jer BiH, sa sadašnjim ustavnim rešenjem, nema evropsku budućnost - kazao je on i dodao da je još rano da se priča o granicama unutar BiH. Dokle će ova ustavna stvar stići i kada će stvarno krenuti napred - još se ne zna. Lideri šest vladajućih stranaka u BiH prvo moraju da reše problem reforme policije, koju je naprasno minirao Tihić, kako bi potpisali sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Te tako, za početak, cela bosanska ekipa okupiće se 27. februara u Briselu, na zasedanju Saveta za implementaciju mira u BiH. Ali i u kabinetu evropskog komesara za proširenje Olija Rena.. http://www.glas-javnosti.co.yu/ [Non-text portions of this message have been removed]
