Rut Vedžvud: Kosovo će bit hibridna i ambivalentna država http://www.pressonline.co.yu/img/tackice.gifProfesorka međunarodnog prava i diplomatije na američkom univerzitetu "Džons Hopkins" Rut Vedžvud rekla je za Glas Amerike da će Kosovo biti hibridna i ambivalentna država, bez članstva u Ujedinjenim nacijama (UN)
U slučaju Kosova, kako je rekla, "zabrinjava kakav bi presedan bio akt jednostranog proglasenja nezavisnosti u pogledu daljih politickih kretanja na Balkanu, pa i širom sveta". "Kada je rezolucija 1244 usvojena u Savetu bezbednosti UN, mnogi od njenih spanzora očekivali su da će nakon prelazne uprave UN biti održan referendum samo na Kosovu. To se međutim nije dogodilo kao rezultat pozivanja na međunarodno pravo i stava Srbije i Rusije", rekla je Vedžvudova i dodala da "zbog otpora Rusije i Srbije neće biti daljih rezolucija u UN". Na pitanje kakav bi uticaj mogla da ima odluka Srbije da poništi čin nezavisnosti Kosova, profesorka je odgovorila da se pravo pojedinih država i međunarodno pravo se uvek ne podudaraju. "Srbija verovatno, prema svojim zakonima, ima pravo da poništi kosovsku deklaraciju o nezavisnosti. Međutim, međunarodno pravo uzima u obzir i 'efektivnost' nekog akta, odnosno da se akt jednog secesionističkog entiteta prihvata ako ga dovoljan broj drugih zemalja podrži", rekla je Rut Vedžvud. "Međunarodno pravo ima čak i koncept razvijanja principa koji nisu zakon, ali to postaju, odnosno ukoliko jedan akt prihvati dovoljan broj zemalja on postaje stvaran, odnosno pretvara se u pravo. Ako veliki broj zapadnoevropskih zemalja prihvati nezavisnost Kosova, Srbija će morati da izabere između svoje privrženosti Kosovu ili Evropskoj uniji, odnosno udaljavanja od zapada i daleko većeg pribiližavanja Rusiji", istakla je Rut Vedžvud. Ona je, takojde, rekla da u Evropi postoje brojne zemlje koje imaju manjinsko stanovništvo koje bi, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, moglo da izrazi principijelnu želju da postane nezavisno, a da se zatim i angažuje na tome, a postavlja se pitanje kako će se taj akt odraziti na uticaj Saveta bezbednosti UN. "Potpuno je razumljivo da neke manjine žele svoju nezavisnost, ali se treba pitati da li postoje neki drugi načini da se to postigne, kao što su visoki stepen autonomije i decentralizovana uprava, uz međunarodnu garanciju, da je niko ne bi mogao ukinuti, kao što je to Milošević svojevremeno učinio na Kosovu", rekla je ona, ali je dodala da je "pitanje da li je kosovski status otišao tako delako da ovakve teze više nisu u igri". Ona je, takođe, istakla da treba konstatovati da je oduvek bilo secesionističkih pokreta i zemalja. "Imate, na primer stvaranje Belgije 1831. pošto su Britanci i Francuzi smatrali da bi bilo dobro da se između njih stvori tampon država, otcepljenjem južnog dela Holandije, i to bez njene saglasnosti, tako da ste dobili katoličku i industrijsku Belgiju, suprotno protestantskom i poljoprivrednom severnom delu, odnosno Holandiji", objasnila je Rut Vedžvud, dodajući da u određenim momentima politika nadvladava međunarodno pravo. "Kada se severni Kipar otcepio, njega je priznala samo Turska i još par zemalja, ali bi Kosovo mogao da prizna daleko veći broj zemalja. Znači reč je o stvaranju nove pravne kategorije - uslovne ili nadzirane nezavinosti, što znači da će Kosovo biti hibridna i ambivalentna država bez članstva u UN", rekla je. http://www.pressonline.co.yu/ [Non-text portions of this message have been removed]
