Zaključci okruglog stola Beogradskog foruma za svet ravnopravnih održanog 27. marta 2008. u Beogradu
Kosovo i Metohija šta dalje? Beogradski forum za svet ravnopravnih organizovao je 27. marta 2008. godine okrugli sto na temu „Kosovo i Metohija - šta dalje“ u Etnografskom muzeju u Beogradu. Svoje poglede kako Srbija treba da se postavi i koje mere da preduzima da bi zaštitila svoje državne i svoje nacionalne interese, a pre svega, suverenitet i teritorijalni integritet, izložilo je desetak referenata i veći broj prisutnih gostiju. Prvi govornik bio je gost Foruma Dušan Proroković, državni sekretar Ministarstva za Kosovo i Metohiju, a među referentima bili su univerzitetski profesori Oskar Kovač, Zoran Avramović, Radovan Radinović, Kosta Čavoški, Milan Petrović, kao i bivši ministri za inostrane poslove Vladislav Jovanović i Živadin Jovanović i drugi. U radu stola su učestvovali i predstavnici srpskog rasejanja Predrag Rakočević, iz Nemačke i Stanislav Gašparovski, iz Velike Britanije. Nakon višečasovne rasprave prihvaćeni su ovi zaključci: Daje se podrška aktivnostima i merama državnih organa koje su zasnovane na strategiji Narodne skupštine Srbije u vezi sa Kosovom i Metohijom. Niko nema pravo da preduzima niti da prihvata bilo šta što je suprotno usvojenoj strategiji, Ustavu Srbije, univerzalnim principima međunarodnog prava, a posebno, što je suprotno Rezoluciji SB UN 1244 (1999) i Kumanovskom sporazumu; Polazeći od saznanja i iskustva Srbije tokom poslednjih dvadesetak godina, naročito nakon agresije NATO pakta 1999. godine i nasilnog nametanja „koordinirane“ nezavisnosti Prištine 17. februara 2008. neophodno je utvrditi državnu i nacionalnu strategiju Srbije za narednih 10-20 godina. Strategija treba da definiše prioritete u unutrašnjoj, spoljnoj, odbrambenoj, razvojnoj, kulturnoj i politici obrazovanja, puteve i sredstva za njihovo ostvarivanje; Ne sme se dozvoliti da vanredni izbori oslabe poziciju Srbije u najkritičnijem periodu, ili izazovu prekid u izvršavanju obaveza koje je utvrdila Narodna skupština svojim dokumentima o Kosovu i Metohiji, odnosno, obaveza koje donosi razvoj nakon 17. februara 2008; Izražena je solidarnost sa Srbima širom Kosova i Metohije, sa 250.000 proteranih Srba i drugih građana u zbegovima i privremenim smeštajima širom Srbije. Upućen je poziv predstavnicima Srba u Pokrajini da učvršćuju jedinstvo i koordinaciju sa vladom i drugim ustavnim institucijama Srbije i da ne dopuste da budu predmet manipulacije neprijatelja; Data je podrška naporima državnih organa da svim građanima na Kosovu i Metohiji koji Srbiju smatraju svojom državom, pruže svu potrebnu pomoć i zaštitu, kao i podrška studentima u Kosovskoj Mitrovici i sudijama i radnicima Opštinskog i Okružnog suda u Kosovskoj Mitrovici da se vrate na svoja radna mesta; Osuđena je upotreba sile pripadnika Unmik i Kfor prema civilima u Kosovskoj Mitrovici 17. marta 2008. godine na četvrtu godišnjicu terorističkog pogroma Srba; Saradnju treba nastaviti sa svim strukturama koje su uspostavljene na osnovu Rezolucije SB 1244 i Kumanovskog sporazuma, posebno sa Unmik. Ne sme biti saradnje sa ilegalnim strukturama koje su uspostavljene, ili se pokušavaju uspostaviti, kršenjem Ustava Srbije, rezolucije SB 1244 i bez odgovarajuće odluke SB UN; Status Kosova i Metohije ne može se rešiti kršenjem Ustava Srbije, međunarodnog prava, Rezolucije SB 1244 i Kumanovskog sporazuma, koji za Srbiju imaju trajni karakter. Srbija ni izričito, ni prećutno, ni indirektnim aktima neće prihvatiti nastojanja da indirektno prizna samoproglašenje Prištine, niti da se pitanje statusa njene Pokrajine rešava izvan Saveta bezbednosti UN. Srbija treba odlučno da odbije svaku ponudu trgovine sa Kosovom i Metohijom; Zatraženo je nastavljanje pregovora za rešavanja pitanja statusa Kosova i Metohije u okviru Saveta bezbednosti na osnovu Rezolucije SB 1244, uz puno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije i principa suštinske autonomije Kosova i Metohije u okviru Srbije; Obećanja „boljeg života“, „evropske perspektive“, zapošljavanja, bezviznog sistema, stipendija u zamenu za prihvatanje ilegalne nezavisnosti Prištine su opasna podmetanja koja polaze od toga da je osiromašen i izgladneli narod lakom na obećanja i da nije u stanju da razume državne i nacionalne interese; Predloženo je da vlada inicira i održi u Beogradu donatorsku konferenciju za pomoć ugroženim Srbima i drugim građanima sa Kosova i Metohije na koju će pozvati sve privrednike, bankare i poslovne ljude u Srbiji, uključujući strane, kao i Srbe iz rasejanja, da daju finansijsku pomoć. Razmotriti sa prijateljskim zemljama da li su spremne da organizuju donatorsku konferenciju međunarodnog karaktera za pomoć ugroženim Srbima na i sa Kosova i Metohije, posebno za 250.000 Srba i drugih građana proteranih terorom iz Pokrajine; Bez odlaganja izvršiti zakonsku obavezu vlade utvrđenu u Zakonu o budžetu za 2008. godinu da se Fondu dijaspore za maticu vrate sva uzurpirana sredstva čija glavnica iznosi 3,5 miliona evra, kako bi se izvršile već donete odluke Uprave fonda o davanju pomoći proteranim licima sa Kosova i Metohije i obnovio rad Fonda u celini; Neophodno je obezbediti intenzitet i kontinuitet diplomatskih i političkih aktivnosti u odbrani stava da je Kosovo i Metohija neotuđivi deo Srbije, a posebno u zaštiti bezbednosti i osnovnih ljudskih prava Srba na Kosovu i Metohiji. Preispitati i prilagoditi strategiju spoljne politike koja se do sada nije pokazala kao delotvorna u zaštiti osnovnog državnog i nacionalnog interesa - očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje i zaštita ustavnog poretka. Nova strategija koju treba da utvrdi Narodna skupština treba u praksi da obezbedi razvijanje uravnoteženih odnosa sa svim važnijim činiocima međunarodnih odnosa a ne, kao do sada, da Srbiju jednostrano vezuje i potčinjava SAD i NATO. Neophodno je brže, svestranije unapređivanje odnosa sa zemljama i međunarodnim organizacijama koje su dale i daju podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Srbije, u prvom redu, sa Rusijom, Kinom, Belorusijom, Indijom, Indonezijom, Brazilom. Sa Rusijom treba napraviti dogovor o strateškim odnosima i sveobuhvatnoj saradnji, a ne ulaziti u savez sa NATO protiv Rusije; Sa susedima se treba vratiti striktnom poštovanju reciprociteta. Jednostrane koncesije i podređenu ulogu Srbije, na primer, u odnosima sa Slovenijom, Hrvatskom i Mađarskom treba predati prošlosti; Preispitati ukupne odnose sa zemljama i organizacijama koje su priznale, odnosno podržale ilegalnu nezavisnost Prištine, tretirajući takvo ponašanje kao neprijateljsko. Ne bi smelo sve da se završi na protestnim notama i privremenom povlačenju ambasadora. Potrebno je razmotriti i usvojiti druge mere: zahtev za povlačenje ambasadora takvih država i šefova predstavništava takvih organizacija iz Beograda (personae non grata), prekid diplomatskih odnosa sa manjim brojem zemalja čiji su predstavnici javno ponižavali Srbiju, javno delovali kao produžena ruka američke i briselske birokratije u kovanju antisrpskih planova i aktivnosti. Takve su zemlje, na primer, Slovenija, Senegal, Kostarika, Avganistan. U krug mera treba da uđe moratorijum na određene sporazume, posebno u oblasti vojnih odnosa i saradnje sa SAD i NATO kao što su Sporazum o tranzitu NATO trupa, SOFA sporazum (Tadić - Rajsova 2006) o privilegijama američkih trupa u Srbiji i druge. Prekid određenih pregovora koji su započeti pre 17. februara 2008. godine, odnosno, pre priznavanja ilegalne nezavisnosti, podnošenje tužbi Međunarodnom sudu pravde, i niz drugih; Ne čekajući septembarsko zasedanje Generalne skupštine UN, odmah pokrenuti inicijativu za formiranje Grupe prijatelja Srbije pri Ujedinjenim nacijama. U tom smislu zamoliti Rusiju, Kinu, Belorusiju, Kazahstan, Indiju, Rumuniju, Slovačku, Kipar, Indoneziju, JAR, Vijetnam, Alžir, Siriju, Nigeriju, Sudan, Angolu, Kubu, Venecuelu i druge prijateljske zemlje, da budu nosioci i da čine jezgro te grupe. Cilj je da se zaustavi dalje priznavanje ilegalno proglašene nezavisnosti Prištine i obezbedi podrška za obnovu pregovora uz poštovanje rezolucije SB 1244, Povelje UN i Završnog dokumenta Oebsa iz Helsinkija; Razmotriti hitno podnošenje zahteva za obnovu punopravnog članstva Srbije u Pokretu nesvrstanih zemalja. Time bi se ispravila brzopleta i štetna greška učinjena posle promena 2000. kada je, umesto punopravnog članstva, tadašnja vlast DOS-a zatražila samo posmatrački status u PNZ; U odbrani suvereniteta i celovitosti državne teritorije Srbija ne sme da se odriče bilo kojeg legitimnog sredstva i metoda zaštite; Strategija bezbednosti i odbrane zemlje mora poći od realnih opasnosti po državu i obezbediti odgovarajući tretman, opremanje, modernizaciju i organizovanost snaga odbrane i bezbednosti, pre svega VS. Štetno je i neprihvatljivo da vojni funkcioneri VS izlaze u javnost sa političkim izjavama, pogotovu da umanjuju opasnost i komentarišu odluku predsednika SAD o davanju vojne pomoći Prištini, odnosno, čelnicima terorističke OVK; Autorizovana izlaganja učesnika Okruglog stola biće štampana kao zbornik u izdanju beogradskog foruma. Autor: Ekipa <http://www.glas-javnosti.co.yu/autor/106> Glasa javnosti http://www.glas-javnosti.co.yu/clanak/glas-javnosti-02-04-2008/kosovo-i-metohija-sta-dalje [Non-text portions of this message have been removed]
