Samo neki oblici diskriminacije Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine,
jednom od dva ravnopravna entiteta koji zajedno sa Republikom Srpskom cine
BiH.
Pie: Slavko Jovicic Slavuj
Ovih dana objavljeni su rezultati istraivanja pod nazivom «Antiksenofobija
kampanja bazirana na pravima, podrci pomirenju i promovisanju
reintegracije povratnicke manjine», koje su proveli Centar za promociju
civilnog drutva i nevladina organizacija KJODO. Osnov ovog istraivanja bio
je poseban Izvjetaj ombudsmena Federacije BiH o proporcionalnoj
zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima vlasti u Federaciji u
proloj godini, te izvjetaj Helsinkog odbora za ljudska prava Republike
Srpske.
Analiza koja se odnosi na Republiku Srpsku bice objavljena kao drugi dio
jedinstvenog istraivanja, a za sada su javnosti prezentirani rezultati za
Federaciju i to na osnovu izvjetaja i zapaanja tri ombudsmena Federacije
BiH.
Ombudsmeni Federacije sacinili su izvjetaj na osnovu albi gradana, koje
se odnose na povrede njihovih prava utvrdenih odredbama amandmana na
federalni ustav, odnosno na nesrazmjernu zastupljenost u organima dravne
slube. Ustvari, radi se prije svega o ugroenim pravima povratnika, tacnije
srpskog naroda.
U ranijim godinjim izvjetajima ombudsmena ukazivano je na opstrukcije
povratka i krenje zakona, to je za posljedicu imalo da se veliki broj
izbjeglica nije vratio u prijeratne domove. To su, na primjer, bile
prijetnje, uznemiravanja, skrnavljenje vjerskih objekata, ruenje grobalja,
devastiranje stanova, paljenje privatnih kuca, izmjene dugogodinjih naziva
ulica i gradova, izmjene naziva nekih gradova, izgradnja velikog broja novih
vjerskih objekata, postavljanje vjerskih simbola u sredinama koje su nakon
rata promijenile nacionalni sastav stanovnitva. Svjesno i planski su
formirana tri razdvojena nacionalna i vjerska ambijenta i u detaljima se
veoma brzo i lako prepoznaje dominacija jednog (bonjackog) naroda i poruka
drugima da u toj sredini nema tolerancije i suivota, odnosno da nema mjesta
za druge i drugacije. Kad povratnici vide takva upozorenja u svojoj sredini,
nije ni cudo da se ogromna vecina odlucuje na prodaju svoje imovine.
Prodaju? Prodaje se sva nepokretna imovina u bescjenje.
Ovakvo stanje u sutini alje poruke etnicke i vjerske diskriminacije, koja
se manifestuje, prije svega, u pravu pristupa javnim funkcijama ili na pravu
na zapoljavanje u dravnim organima ili u javnim preduzecima. Slicna je
situacija i u drugim sferama ivota kao to su obrazovanje djece kroz pravo
na vlastitu kulturu, jezik, religiju, zdravstveno i penzijsko osiguranje,
socijalnu zatitu, sfera privatizacije koja takode ima karakter nacionalne
privatizacije.
Ombudsmeni su u svim tim svojim izvjetajima ukazivali i upozoravali organe
Federacije BiH na to da je povratak izbjeglica i raseljenih osoba ustvari
uslov svih uslova mira i napretka, da je to ustvari kljucno politicko i
socijalno pitanje za buducnost Bosne i Hercegovine. Medutim, sve ovo
vrijeme, oni koji su obavljali vlast, posebno izvrnu, nisu bili spremni
prihvatiti cinjenicu da je razlicitost izvor bogatstva, ne samo u
kulturolokom ili socijalnom, nego i ekonomskom statusu. Zbog toga je ovo
istraivanje bilo pokuaj da se odgovori na pitanje u kojoj mjeri je danas
potivanje odnosno nepotivanje ljudskih prava pripadnika konstitutivnih
naroda uticalo da se odnosi, a s tim u vezi i problemi vecine u odnosu na
brojcano manje konstitutivne narode u Federaciji BiH dodatno prodube ili da
se poprave, posebno u sferi izvrne vlasti u kojoj je implementacija
unaprijed citiranih propisa najznacajnija s aspekta ostvarivanja zatite
ljudskih prava. Kako kraj rata odmice, kako se godine protekle nakon kraja
rata redaju jedna za drugom, umjesto da se poprave, ti loi odnosi vecine
prema brojcano manjim konstitutivnim narodima su se produbili, dakle iako je
od rata prolo skoro 13 godina.
Za analizu katastrofalnog stanja i nepodnoljivog poloaja Srba u Federaciji
BiH pokazuju analize koje su radene samo u 20 optina u Federaciji BiH,
deset kantona i federalne i kantonalne zavode za zapoljavanje. Govoricu o
nekim karakteristicnim stvarima, odnosno kantonima. Popis stanovnitva nije
poznavao kantone, u to vrijeme ih nije bilo, tako da su istraivanja se
morala raditi na bazi optina. Najkarakteristicniji i najdrasticniji je
Kanton Sarajevo, u prvom redu zbog toga to je Sarajevo glavni grad i to bi
Sarajevo kao grad i sarajevske optine ustvari trebali da budu
najmultietnicniji, kao to su bili ranije.
Evo nekih pokazatelja samo za Stari Grad. U Starom Gradu je prije rata bilo
76 posto Bonjaka, a danas procentualno u optini radi 95,4 posto Bonjaka.
Prije rata je u Starom Gradu bilo 10,15 posto Srba, dakle proporcionalno bi
sad trebalo da u optini bude zaposlen taj procent, medutim, sad ih je 2,9
posto. Hrvata je prije bilo 2,2 posto, a sada ih je 1,6 posto. Prije rata je
bio veliki procent Jugoslovena (svi pokazatelji govore da se u to vrijeme
najveci broj Srba izjanjavao nacionalno kao Jugosloveni npa.) i veliki
procent ostalih (3,2 posto), a sad na ostale pripada negdje oko 0,2 posto. U
17 kola u optini Stari Grad, u kolske i nadzorne odbore imenovano je 58
clanova, a samo cetiri nisu pripadnici bonjacke nacionalnosti.
U optini Centar je prije rata bilo 50 posto Muslimana (kako su se tada
zvali), sada ih je takode 50 posto, dakle sada Bonjaka, a ostalih je 18,3
posto i 19,74 posto neizjanjenih. Medutim, i u optini Centar i u optini
Stari grad se ljudi izjanjavaju i kao Bonjaci i kao Muslimani i kao
Muslimani-Bonjaci i na taj nacin se neki od njih broje medu ostale, jer se
medu ostale broje svi oni koji nisu iskljucivo Bonjaci. Naravno da jeste
ljudsko pravo da se svako izjanjava kako eli, medutim, kod zapoljavanja,
to ljudsko pravo jednih ne moe biti na utrb ljudskih prava drugih. Prema
tome, ljudi se mogu izjanjavati kako hoce, ali se mora voditi racuna i o
pripadnostima drugih naroda. U optini Centar je prije rata 1991. godine
bilo 20 posto Srba, a sada ih ima samo 4,7 posto. Hrvata je bilo 6,8 posto,
sada ih je otprilike isto toliko oko est posto. U optini Centar, u 20
kola i tri javne ustanove za kulturu, u upravne i nadzorne odbore imenovana
su 93 clana, od kojih samo 16 nisu Bonjaci.
U optini Novo Sarajevo, Muslimana je bilo 35,6 posto, Srba je bilo 34
posto, Hrvata je bilo 9,0 posto, a Jugoslovena je bilo 15 posto, medutim,
istraivaci nisu mogli dobiti podatke o nacionalnom sastavu optine, zbog
toga to je nacelnik optine dao odgovor da se ne vodi evidencija uposlenih
po nacionalnoj pripadnosti. Dakle, tu sad imamo 86,7 posto Bonjaka. Ali,
naalost, ovi podaci nisu dati direktno iz optine, nego su istraivaci
pokuali na neki nacin praviti kompromise prema imenima. Naravno, to je
vrlo opasno, postotak moe biti veci ili manji. Jer, kad nacelnik nije htio
dati te podatke, istraivaci su bili primorani da nekako do tog podatka dodu
i na taj nacin su doli do tih 86,7 posto Bonjaka.
U optini Novi Grad, Muslimana je 1991. godine bilo 50,8 posto, a sada ih
ima 86,7 posto. Srba je bilo 27 posto, a sada ih ima 3,4 posto. Hrvata je
bilo 6,5 posto, a sada ih ima 3,8 posto. U 20 kola, u 13 kolskih i sedam
nadzornih odbora je imenovano 87 clanova, a samo devet od njih nisu
pripadnici bonjacke nacionalnosti.
U optini Ilida je prema popisu iz 1991. godine bilo 43 posto Bonjaka, a
sada ih ima 87,8 posto. Bilo je 36,8 posto Srba, a sada ih je samo 4,7
posto. Bilo je 10 posto Hrvata, a sada ih je est posto.
Slicna situacija je i u optini Vogoca i u optini Ilija.
U Hadicima je prema popisu iz 1991. godine bilo je 63 posto Bonjaka i 26
posto Hrvata, a sada je 98,8 posto Bonjaka, a samo 1,20 posto ostalih.
Prema tome, optina Hadici je prakticno etnicki ocicena. Medutim,
situacija nije bolja ni u ostalim kantonima, ni u ostalim gradovima. Kao
ilustraciju moe posluiti optina Stolac. Prema popisu stanovnitva iz
1991. godine, bilo je 43,3 posto Muslimana, 20,9 posto Srba i 33,12 posto
Hrvata. Sada je procentualno 78 posto Hrvata, 20 posto Bonjaka i samo 2,0
posto Srba.
U gradu Mostaru je 1991. godine bilo 34,6 posto Muslimana, a sada je
Bonjaka 42 posto. Bilo je 33 posto Hrvata, a sada ih je 54 posto. Srba je
bilo 18 posto, a sada ih je samo 2,2 posto.
U 25 kolskih ustanova na podrucju Kantona Sarajevo, u 15 upravnih odbora su
iskljucivo Bonjaci. Radi se, na primjer, o Ekonomskom fakultetu,
Arhitektonskom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Pravnom fakultetu,
Poljoprivrednom fakultetu, Stomatolokom fakultetu, Prirodno-matematskom
fakultetu, Veterinarskom fakultetu i Mainskom fakultetu. U ostalih 10
upravnih odbora imenovan je samo po jedan clan nebonjacke nacionalnosti.
Sve procjene govore da danas u Federaciji BiH (vlast pod
kontrolom Bonjaka-muslimana i Hrvata) ivi svega 3-4 posto Srba koji su
ranije ivjeli na tom prostoru. Dakle, Federacija BiH je skoro etnicki
ocicena od Srba.
[Е-ПОШТА
ЗАШТИЋЕНА]
[Non-text portions of this message have been removed]
------------------------------------
===============
Group Moderator: [Е-ПОШТА
ЗАШТИЋЕНА]
page at http://magazine.sorabia.net
for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net
Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only)
http://radio.sorabia.net
Yahoo! Groups Links
<*> To visit your group on the web, go to:
http://groups.yahoo.com/group/sorabia/
<*> Your email settings:
Individual Email | Traditional
<*> To change settings online go to:
http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join
(Yahoo! ID required)
<*> To change settings via email:
mailto:[Е-ПОШТА
ЗАШТИЋЕНА]
mailto:[Е-ПОШТА
ЗАШТИЋЕНА]
<*> To unsubscribe from this group, send an email to:
[Е-ПОШТА
ЗАШТИЋЕНА]
<*> Your use of Yahoo! Groups is subject to:
http://docs.yahoo.com/info/terms/
