Nedeljni Telegraf saznaje: U Patrijaršiji će se 15. maja okupiti svi episkopi SPC da bi dan kasnije izabrali novog poglavara
Srbija dobija novog patrijarha Kako NT saznaje u dobro obaveštenim krugovima u Patrijaršiji Srpske pravoslavne crkve, prolećno zasedanje Sabora trebalo bi da počne 16. maja, u Patrijaršijskom dvoru u Ulici kralja Petra, svečanim prizivom Duha Svetoga. Očekuje se da svi episkopi iz zemlje i dijaspore doputuju u Beograd već 15. maja i da se smeste u svojim kelijama u Patrijaršiji. Kao što se u javnosti zna, Njegova svetost već duže vreme ne može da obavlja funkciju patrijarha zbog bolesti, tako da je po Ustavu SPC potreban patrijarh koji ima legalno pravo da sazove Sabor arhijereja. Iskustvo ili dinamičnost Na sednici Svetog arhijerejskog sinoda SPC, koji je izvršni organ Sabora, saznaje NT, ove godine doneta je odluka da prva tačka dnevnog reda Svetog arhijerejskog sabora bude izveštaj lekara specijalista sa VMA o zdravstvenom stanju Njegove svetosti patrijarha srpskog gospodina Pavla, a pored toga i izbor patrijarha. Kao najozbiljniji kandidati za arhiepiskopa pećkog, mitropolita beogradsko-karlovačkog i patrijarha srpskog ističu se stariji, javnosti dobro poznati iskusni episkopi, kao što su mitropolit crnogorsko-primorski dr Amfilohije Radović, episkop bački dr Irinej Bulović, episkop žički Hrizostom Stolić. Kao predstavnik srednje generacije pominje se episkop braničevski dr Ignjatije Midić. Neki bi, pak, voleli da na mestu patrijarha vide mlađeg, dinamičnijeg episkopa. Tu se, kako saznajemo u crkvenim krugovima, radom, strpljivošću, požrtvovanošću i skromnošću ističe episkop dalmatinski Fotije Sladojević, koji je obnovio i reorganizovao ruiniranu dalmatinsku eparhiju, kao i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije Mićović, obrazovani teolog i filozof koji, za razliku od mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića, nije dolazio u sukob s vlastima u Crnoj Gori, kao ni s drugim episkopima Srpske pravoslavne crkve. Moguća promena Ustava SPC Za sada se ne zna da li će Sabor primenjivati izbornu proceduru po postojećem Ustavu SPC, ili će neka pravila biti izmenjena. Tako je, na primer, moguće da Sabor derogira član Ustava koji uslovljava da episkop najmanje pet godina mora da upravlja eparhijom da bi mogao da bude biran za patrijarha. Mnogi vernici to priželjkuju jer imamo niz vikarnih episkopa koji su pozitivno viđeni u javnosti. Među njima je episkop jegarski dr Porfirije Perić, profesor Teološkog fakulteta u Beogradu, poznat po duhovnom i socijalnom radu sa mladima, koji je više nego drugi angažovan u društvenoj i političkoj javnosti. Zatim episkop dioklijski Jovan Purić, iguman manastira Ostrog, poznat po karitativnoj delatnosti i brojnim teološkim radovima, kao i nenametljivi episkop lipljanski Teodosije šibalić, koji svedoči veru na stradalnom Kosovu i uspešno vodi jedan od najznačajnijih manastira srpske crkve, manastir Dečane. - U presudnim trenucima Crkva zna da iznedri patrijarha koji ume da povede liturgijski život Crkve stopama prethodnog patrijarha - kaže izvor NT iz Patrijaršije. - Tako je, na primer, u 9. veku profesor carigradskog univerziteta, inače civil, preciznije laik, u jednom kratkom vremenskom periodu prešao sve hijerarhijske činove i postao patrijarh Fotije. Mnogi ovakvi primeri nisu poznati našoj široj javnosti. Izvesno je, međutim, da će Sabor na tron svetog Save postaviti ličnost koja će svedočiti pravoslavnu veru u ovim vremenima integracionih evropskih procesa i sve veće demokratizacije i laicizacije društva. V. S. Drugi put o zdravlju Njegove svetosti Pitanje zdravstvenog stanja patrijarha Pavla na Saboru je prvi put pokrenuto pre sedam godina, tokom prolećnog zasedanja 2001. Njegova svetost se tom prilikom pojavila pred episkopima s detaljnom lekarskom dokumentacijom iz Vojnomedicinske akademije i konačnim izveštajem lekara-specijalista, u kojem je stajalo da je sposoban da obavlja dužnosti koje su mu poverene. http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/text2.html [Non-text portions of this message have been removed]
