Potrošene devize od prodaje preduzeća, u septembru rupa u zajedničkoj kasi
Država opet traži kreditora Guverner Radovan Jelašić upozorio da NBS ne može pozajmiti mnogo i da umesto zaduživanja u devizama rešenje treba tražiti emitovanjem i prodajom hartija od vrednosti BEOGRAD - Zbog manjka u budžetu i samo 100 miliona evra na računu Narodne banke Srbije, državi preti opasnost da ostane bez sredstava i da mora da se zadužuje na domaćem tržištu kapitala ili u inostranstvu kako bi prebrodila krizu. Ministar finansija Mirko Cvetković poslednjih dana sve učestalije upozorava da će državna kasa biti ispražnjena do septembra, ako se ne realizuje neka od velikih privatizacija poput NIS ili „Bor“, a pošto je to neizvesno zbog političke situacije, jedina mogućnost koja preostaje je da se novac nađe na drugoj strani. Osim uzimanja kredita od međunarodnih institucija, čime bi se povećao ionako veliki spoljni dug Srbije i država izložila valutnom riziku, postoji mogućnost da vlada izda dinarske hartije od vrednosti, što bi ne samo obezbedilo nedostajuća sredstva, već bi pomoglo i centralnoj banci u održavanju monetarne stabilnosti. Međutim, umesto toga, pominje se opcija po kojoj bi država jednostavno uzela kredit od NBS i tako pokrila „rupu“. Guverner Narodne banke Radovan Jelašić potvrdio je da postoji zakonska mogućnost za takvu pozajmicu, ali da država to još nije tražila. On je dodao da se nada da će vlada iskoristiti sve ostale postojeće mehanizme koji su joj na raspolaganju za pokrivanje manjka pre nego što se okrene NBS, podsetivši da je centralna banka poslednji put zajmila pare državi još 2001. godine. Prema guvernerovim rečima, NBS još nema konkretnih informacija o tome koliko će budžet biti u manjku, ali je, kako je istakao, do sada bila negativna praksa da se, kada se zna da predstoji rebalans budžeta, novac troši unapred, „i to se onda sve na kraju blagosilja novim budžetom“. - Budžetom bi trebalo da bude definisano i pitanje ukupne potrošnje, kao i odakle povući nedostajuća sredstva. Bilo bi jako važno da se država ne zadužuje u stranoj valuti pošto je jedan od ključnih rizika u finansijama Srbije to što je 99 odsto domaćeg i stranog duga denominirano u devizama - poručio je Jelašić. SMANJITI JAVNU POTROŠNJU Stojan Stamenković, saradnik Ekonomskog instituta, nedavno je upozorio da bi u Srbiji moglo da dođe do finansijske krize ako priliv investicija i kredita ne bude dovoljan za pokrivanje deficita tekućeg platnog bilansa, koji je do sada finansiran na taj način i da će „rupa“ najverovatnije dostići milijardu evra. Stamenković je podvukao da je za uređenje makroekonomske politike neophodna temeljna reforma javnog sektora, koja mora da donese jeftiniju i efikasniju državu, kako bi se smanjila previsoka javna potrošnja. IZGUBLJEN PUT Prema poslednjim podacima, spoljni dug Kosova i Metohije iznosi 847,3 miliona evra. To znači da je Srbija od kraja 2000. godine do danas otplatila 452,3 miliona evra duga ove pokrajine, što približno odgovara trećini cene izgradnje autoputa Horgoš - Požega. On je podvukao da država sada ima mogućnost da poboljša strukturu duga, tako da ima više dinarskih, a manje deviznih obaveza jer skoro svi tekući prihodi države zavise isključivo od dinara, dok su praktično sve obaveze u stranoj valuti. Guverner je zato predložio da Srbija emituje hartije od vrednosti, pošto je NBS razradila tržište repo hartija, tako da država može „sutra da uđe na to tržište“. - Mehanizam je razrađen, tržište je tu i zaista ne vidim razlog zašto država ne bi isto tako koristila postojeći mehanizam, ako smatra da su joj zbog privremenih problema vezanih za likvidnost potrebna određena novčana sredstva - istakao je Jelašić. On je podsetio da NBS izdaje hartije od vrednosti na dve nedelje i na šest meseci, pa bi bilo bolje da to država radi na duži vremenski period da ne bi direktno konkurisali jedni drugima. Koliko bi bilo nepoželjno dalje zaduživanje u inostranstvu, kojem, kako se čini, najviše teži vlast i pored ovih upozorenja, najbolje pokazuju podaci o ukupnom spoljnom dugu Srbije, koji je na kraju aprila iznosio 17,67 milijardi evra i to posle smanjenja od 286 miliona evra, koliko je vraćeno tokom tog meseca. U ukupnom dugu, obaveze javnog sektora učestvovale su sa 6,06 milijardi, a privatnog sa čak 11,6. Preduzeća, koja su u inostranstvu pozajmila 8,28 milijardi evra prednjače u strukturi privatnog duga, dok su ostala sredstva uzele banke, radi kreditiranja stanovništva i privrede u zemlji. Među poveriocima dominira Pariski klub kojem Srbija ukupno duguje 1,71 milijardu evra, a odmah zatim i Međunarodna banka za rekonstrukciju i razvoj sa potraživanjima u iznosu od skoro 1,6 milijardi. Od većih kreditora tu su još i Londonski klub sa 740 miliona evra, Evropska investiciona banka sa 533 i IDA sa 422,5 miliona. http://www.glas-javnosti.co.yu/ [Non-text portions of this message have been removed]
