intervju : Dragomir Janković, Evropski ekonomski instituta u Briselu Rejting Srbije kao afrički
Od kada je počela politička kriza, ocena o stabilnosti zemlje manja za dva poena uuu Vlada na čelu sa SRS, deficit može da pokrije jedino skupim zaduživanjem ili štampanjem para .Ni DS ne pokazuje sposobnost za dublje reforme, a dokaz su neprivatizovana javna preduzeća BEOGRAD - Srpska ekonomija se, posle parlamentarnih izbora, našla na raskrsnici u očekivanju da je jedna od dve ekstremno suprotstavljene političke snage povede u nekom pravcu. "Od kada je počela politička kriza kreditni rejting je pao za dva boda i to je prvi signal koji opominje kako međunarodne institucije reaguju na nestabilnost. Srpski rejting je sada na nivou zemalja centralne Afrike", kaže Dragomir Janković, izvršni direktor Evropskog ekonomskog instituta u Briselu. Kuda bi privredu odvela vlada koja bi se formirala na čelu sa Srpskom radikalnom strankom, a gde će stići Demokratskom strankom? - Ako se formira vlada čiji je cilj Evropska unija, Srbija sigurno može da računa na dve stvari, ogromne predpristupne fondove od 1,3 milijarde evra koji su Srbiji preko potrebni za reformu penzionog, zdravstvenog i prosvetnog sistema, zatim državne uprave... Drugi pozitivan efekat je što će to biti podsticaj stranim investitorima kao što je "Fiat" koji ostanak uslovljava potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Siguran sam da svaki korak bliže ka EU znači jednog investitora više koji će otvarati nova radna mesta, podsticati privredni razvoj i obezbeđivati više para za penzije i sve ostalo što privredni rast donosi. To upravo znači mogućnost realizacije socijalnih zahteva koje je Socijalistička partija tokom kampanje svesrdno obećavala. U slučaju da na vlast dođu radikali, da li će se investitori povlačiti? - Teško je pretpostaviti kakve bi sve poteze povukli u ekonomiji jer nemaju precizan ekonomski program, ali su tokom kampanje pretili raznim restrikcijama i preispitivanjem privatizacije. Ta stranka se pamti po vremenu najveće stope inflacije u istoriji pa se može pretpostaviti kakva bi bila reakcija investitora. Možda se ne bi odmah povukli, ali će maksimalno smanjiti ulaganje kako bi se, čim se nagovesti kriza, lakše izvukli. ZAMKE Analitičarka Komerc banke Barbara Nestor nedavno je upozorila da bi zbog izuzetno visoke referentne kamatne stope i jakog dinara, ova domaća valuta mogla da postane favorit "keri" trgovine u kojoj investitori pozajmljuju novac tamo gde su kamate niže i plasiraju ga tamo gde su veće, kao što je to slučaj u Srbiji. Postoji li takva opasnost? - To je moguće, špekulanti su uvek brži od države. U Poljskoj se to dogodilo pre šest, sedam godina, ali je poljska centralna banka tada smanjila kamate i kurs zlota prema evru i dolaru je popustio. Kad se jedino centralna banka bori sa inflacijom preko povećanja kamata, država upada u takvu zamku. POTREBNA STRATEGIJA PODSTICAJA MALIH PREDUZEĆA Kako stimulisati razvoj malih i srednjih preduzeća da se bi se povećavala zaposlenost? - Ta preduzeća su još od Miloševićevog vremena pokazala da su disciplinovana što se tiče plaćanja poreza i najlakše se prilagode novim uslovima poslovanja. Srbija treba da donese strategiju njihovog razvoja. Mislim da bi najperspektivnija mala i srednja preduzeća bila iz oblasti prerađivačke industrije za poljoprivredne proizvode. Za prerađenu malinu bi se dobila mnogo veća cena. Takvim preduzećima treba dati određene fiskalne olakšice, a sama lokacija tih firmi u blizini gde se nalaze sirovine, doprinela bi ravnomernijem regionalnom razvoju. Koliko Srbiju može da košta izostanak stranih investicija, može li se to matematički izračunati? - Postoje direktne i indirektne posledice, direktne su svakako štampanje para radi finansiranja budžeta jer nema alternativnih izvora, osim skupih pozajmica, a posledice će biti porast inflacije, nezaposlenosti, poreskih davanja, zatim pad plata i penzija, da i ne pominjem destabilizaciju bankarskog sistema i trošenje deviznih rezervi. Da je Srbija bila stabilna 1990. godine možda "Reno" ne bi otišao u Rumuniju, a "Fiat" u Tursku. A kada investitori jednom odu retko se, ili nikad ne vraćaju. Dok se ne formira vlada svi poslovi čekaju, koliko će nas koštati odlaganje privatizacije javnih preduzeća? - Građani odavno plaćaju visoku cenu neefikasnosti tog sektora. Osim toga, ona u ovakvom statusu služi i da se podele kao plen osvojene vlasti, pa se smenjuju čak i uspešni menadžeri da bi se postavili drugi iz sopstvenih redova. Kakvi su reformski kapaciteti Demokratske stranke? - Ni DS ne pokazuje izuzetnu sposobnost za reforme, što potvrđuje i činjenica da javna preduzeća do sada nisu privatizovana. Malo vode računa i o ravnomernom regionalnom razvoju i decentralizaciji. Ova, sada već tehnička vlada, ništa nije učinila da investitorima koji su spremni da ulažu u nerazvijena područja obezbedi određene benefite. "Fiat" je prva kompanija kojoj je tako nešto ponuđeno. Najoštriji uslovi za ulaganja treba da budu u Beogradu. Ulaganjem u manje razvijenim područjima napravio bi se pravilniji raspored stanovništva. Koje su reforme u ovom trenutku urgentne? - Najneophodnija je privatizacija javnih preduzeća, a zatim se, čak dnevno, moraju poboljšavati uslovi za ulaganja. Treba pojednostaviti proceduru za otvaranje novih firmi i podsticati izvoz povoljnim kreditima iz nekih državnih fondova ili se dogovoriti sa bankama, na sličnom principu kao kod subvencionisanja kupovine stanova za mlade bračne parove. Država može da pomogne i u dobijanju neophodnih sertifikata robe za izvoz. Da li će Narodna banka uspeti da zadrži jednocifrenu inflaciju? - Mislim da se centralna banka relativno uspešno bori, ali je usamljena jer joj podršku ne pruža fiskalna politika. Ipak, na duži rok to je neodrživo. U svetu poskupljuje nafta i Srbija ne može da na to utiče, ali može da smanji javnu potrošnju koja je izuzetno visoka i predstavlja rak ranu. Ne verujem da će se godina završiti jednocifrenom inflacijom, pogotovo što se najavljuje i dalje poskupljenje goriva. Da li će buduća vlada biti spremna da smanji javnu potrošnju? - To je jedan od glavnih uslova priključenja EU. Politika jakog dinara trpi kritike pre svega od izvoznika, može li opstati na duži rok? - Ne, jer ne motiviše izvoznike, dakle sektor koji treba da doprinese smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. Kad bi se uskladili javni prihodi i rashodi, NBS bi mogla da bude mnogo ležernija u određivanju kursa dinara i vođenju monetarne politike. http://www.glas-javnosti.co.yu/ [Non-text portions of this message have been removed]
