http://www.politika.co.yu/rubrike/Drustvo/Umesto-udavacha-iz-Albanije-doshle-provodadzije-iz-Skadra.lt.html
Umesto udavača iz Albanije došle provodadžije iz Skadra Sabor na Javoru prilika za neoženjene momke Planina Javor – „Oj Javore, moja ljuta rano, od tebe sam otiš’o odavno”, orilo se iz mnogih grla juče na istorijskoj planini Javor, gde je održan Sabor srpske omladine, skup nekoliko hiljada ljudi sa svih strana Srbije i dijaspore. Oživljena je stara narodna svetkovina nekad održavana ovde na proplanku – tromeđi opština Ivanjica, Nova Varoš i Sjenica, na mestu nekadašnje granice oko koje su se u prošlosti vodili krvavi bojevi za slobodu Srbije, o čemu svedoči spomenik palim javorskim junacima. Sabor je organizovala humanitarna organizacija „Stara Raška” iz Beograda, u saradnji sa opštinama na ovom području, u želji da oživi ceo ovaj planinski kraj iz kojeg je, kako i pesma reče, mnoge put odveo daleko od zavičaja. Glavni sadržaji saborskog okupljanja događali su se oko spomenika borcima izginulim na Javoru i obližnjem Kalipolju tokom ratova za nezavisnost Srbije (1876-1878). Tu je održan pomen tim junacima i drugima ovde stradalim u oslobodilačkim ratovima, koji je služio vladika žički Hrizostom, i osveštan temelj buduće crkve – spomen- kosturnice koja će se graditi kraj spomenika. O značaju javorskog rata govorio je dr Života Marković. Nedaleko odatle, obavljeno je i osvećenje temelja staroraške kuće, objekta čija gradnja predstoji, a namenjen je razvoju turizma u ovom kraju. Održan je i prigodan čas istorije, a za zabavu okupljenih pobrinuli su se svirači, igrači i pevači uz izvornu i modernu muziku. Naravno, sabor nije mogao da protekne ni bez šatri i kafana, jaganjaca na ražnju i lonaca punih svadbarskog kupusa, raznih đakonija za jelo i svakojakih drangulija za prodaju. Obrativši se okupljenima Vojin Vučićević, predsednik organizacije „Stara Raška”, naglasio je značaj obnove Sabora i zbližavanja ljudi ovog kraja, kao i povezivanja mladih da zasnuju porodice i ožive selo. Da bude više brakova i dece, poveća se stopa nataliteta i ojača borba protiv „bele kuge”, istakao je on. Budući da se uoči Sabora pročula priča da bi, u skladu sa sve češćim brakovima između naših neženja u planinskim selima i mladih devojaka iz Albanije koje ovde dolaze da žive, za ovu priliku mogao da dođe veći broj Albanki, potencijalnih udavača, Vučićević je objasnio zašto se to, ipak, nije dogodilo: – Bilo je i nekih dezinformacija koje su ih sprečile, a prevagnulo je to što je tamo običaj da momci dolaze kod njih da ih prose, a ne da devojke prose momke. Ipak, mnoge neženje koje su se sjatile sa raznih strana juče na Javor u želji da vide i naše, pa i albanske udavače, nisu sasvim ostale praznih šaka. Umesto devojaka iz Albanije stigle su – provodadžije. Grupicu iz Skadra predvodio je Pavle Brajović, koji se, kao predsednik tamošnjeg udruženja Srba i Crnogoraca, ponudio da bude veza između mladoženja iz Srbije i udavača iz severne Albanije. – Mi sarađujemo sa „Starom Raškom” na ovim vezama, cilj nam je da tamo stvorimo institucionalni sistem kako bismo upoznavali mlade ljude i razvijali veze – objašnjava Brajović. – Devojke nisu došle u najavljenom broju, običaj je i kod njih da im prosci lično dođu. Tamo su one, inače, većinom dobre i radne, spremne su da žive na selu i udaju se u Srbiji. Odmah su se za Pavlovu priču zainteresovale neke neženje, videvši priliku da njihovoj samoći dođe kraj. Komšije iz aranđelovačkih sela Garaši i Jelovik, 47-godišnji Rajko Prodanović i deceniju od njega stariji Dragomir Plećević, domaćini sa nekoliko hektara zemlje, dobrim kućama i mehanizacijom, ali neoženjeni, raspitivali su se o devojkama iz Albanije. – Nije lako biti sam, žena je potrebna, nema veze odakle je, Albanka ili neka druga svejedno je – kaže Plećević, dok Prodanović napominje da našim devojkama život na selu nije baš prirastao za srce. A brakovi momaka iz srpskih sela i devojaka iz Albanije, koje su uglavnom katoličke veroispovesti, već su postali uobičajeni za područje Raške oblasti. Kažu da je oko šezdesetak takvih parova otpočelo zajednički život i da se lepo slažu. Na Saboru na Javoru juče smo sreli buduće supružnike Zlatka Munića, iz Sjenice, i Albanku Veru Đeneši, iz Skadra, koji u Sjenici zajedno žive godinu dana. Uskoro će se venčati u crkvi. Nasmejana plavokosa devojka, koja srpski već dobro govori, kaže da joj je ovde dobro, u Srbiji je bolje nego u Albaniji, gde, kako reče, nema uvek struje. Svojim zetom Zlatkom zadovoljan je i njen brat Geg, koji je sedeo pored sestre i zeta na ovoj svečanosti. Branko Pejović [objavljeno: 23/06/2008.] stampaj posalji pošaljite komentar | pogledajte komentare (0)
