RUSKI ZVANIČNICI O KOSOVU I JUŽNOJ OSETIJI BEOGRAD , 16. avgusta (Tanjug) - Slučaj Južna Osetija, koji je zaokupio pažnju svetske javnosti, i doveo do razmene optužbi na liniji Moskva - Vašington, kakve se nisu pojavljivale u skorije vreme, nameće više paralela sa kosovskim pitanjem, u čijoj su osnovi poštovanje međunarodnog prava, Povelje UN, ljudskih prava, teritorijalnog integriteta, ali i - očigledni dvostruki standardi, ogoljeni na prvom primeru posle nelegalnog otcepljenja srpske pokrajine.
Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin i njegov prethodnik na toj dužnosti Aleksandar Aleksejev izjavili su za Tanjug da događaje u Južnoj Osetiji treba posmatrati u istoj ravni sa drugim slučajevima kršenja međunarodnog prava i Povelje UN, kao što su bombardovanje Srbije 1999. godine, invazija na Irak i jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova. "Gruzijska strana, umesto da traži mirno rešenje problema Južne Osetije, izabrala je vojni način. Takva jednostrana primena sile treba da se stavi u isti red sa nezakonitim jednostranim koracima kao što je bombardovanje Srbije, invazija na Irak ili jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova", izjavio je ambasador Konuzin agenciji Tanjug. Konuzin je dodao i da su u medijskom ratu koji prati sukobe u Južnoj Osetiji primetni isti dupli aršini kojima je deo međunarodne zajednice opisivao situaciju tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji i sukoba na Kosovu. On je istakao da "na žalost, to nije prvi put da se gruzijsko rukovodstvo odlučilo na borbena dejstva protiv sopstvenog naroda", rekao je ambasador Konuzin, i podsetio na oružanu kampanju Tbilisija iz 1992. godine. Ambasador Konuzin, koji je nekada bio ruski diplomata u UN, istakao je da ga je još tada zaprepastilo omalovažavajuće ponašanje Gruzina prema nacionalnim manjinama. Ambasador Konuzin je izrazio nadu da će međunarodna diplomatska inicijativa doprineti pravednom rešenju. "Taj proces ne poništava naše insistiranje da se zločinci kazne. Zločin počinjen nad hiljadama ljudi u Južnoj Osetiji dozvoljava da govorimo o genocidu nad osetinskim narodom", rekao je Konuzin. Bivši ambasador Rusije u Srbiji Aleksejev takođe je uočio da je između događaja u Južnoj Osetiji i na Kosovu i Metohiji mnogo paralela, da se koriste isti postupci sada, kao i na Kosovu, a da "standardi ne postoje, već samo ciljevi i sredstva za njihovo dostizanje". "Rusiju kritikuju danas oni koji su ubijali Srbe 1999. godine", rekao je Aleksejev, ocenjujući kao katastrofalnu reakciju iz nekih zemalja koje navode da je Rusija upotrebila "neproporcionalnu silu". "To je cinizam i bezobrazluk!", istakao je ruski diplomata, trenutno na čelu Ccetvrtog evropskog odeljenja u ruskom Ministarstvu inostranih poslova. Aleksejev je istakao da, kao i u slučaju sa Kosovom, događaje u Južnoj Osetiji i protivpravna dejstva prati moćna propagandistička mašina i da mnogi mediji na Zapadu ne osvetljavaju konflikt, već su praktično "deo, instrument psihološkog rata". Prema njegovim rečima, i u slučaju Kosova i u slučaju Južne Osetije, bila je ofanziva, u prvom slučaju OVK, a u drugom gruzijske armije, "usmerena umnogome protiv civilnog stanovništva". "Ccesto koristimo termin dvostruki standardi, ali se ovde se ne može govoriti uopšte ni o kakvim standardima - postoje ciljevi i sredstva za njihovo dostizanje, i ako su u odnosu na Kosovo ciljevi jedni, razrađuju se jedna sredstva za njihovo ostvarenje, ako su u odnosu na Gruziju ciljevi suprotni, izrađuju se druga sredstva", istakao je on. Upustivši se brzopleto u vojnu avanturu, po oceni analitičara pod uticajem zapadnih mentora, gruzijski predsednik Mihail Sakašvili ponudio je prekid vatre Moskvi, iz koje je stigla poruka da će Kremlj u sukobu, na koji je Rusija dugo upozoravala zapadne partnere, "ići do logičnog kraja", dok su mediji na Zapadu konstatovali da su se na kavkaskom i kosovskom primeru pojavili "dobri" i "loši" separatisti. Uvažavanje teritorijalnog integriteta Gruzije neće biti moguće bez uvažavanja teritorijalnog integriteta Srbije na Kosovu i Metohiji, izjavio je juče u Briselu ruski ambasador pri NATO Dmitrij Rogozin. "Nemoguće je u isto vreme priznavati nezavisnost Kosova od Srbije i uporno ponavljati da se teritorijalni integritet Gruzije mora poštovati po pitanju Južne Osetije i Abhazije", rekao je Rogozin na konferenciji za štampu. "Ako imamo teritorijalni integritet Srbije u slučaju Kosova, onda imamo i teritorijalni integritet Gruzije (…) a ako neko ne priznaje teritorijalni integritet Srbije nad Kosovom, onda bolje da ćuti o teritorijalnom integritetu Gruzije", naglasio je ruski ambasador. Rogozin je istakao da se "ne može ponašati kao da se ništa nije dogodilo u Južnoj Osetiji: kao da nije bilo bombardovanja civilnog stanovništva, masakara manjina i ubistava ruskih mirovnjaka" koje su počinile vlasti u Tbilisiju. S druge strane, "ono što je NATO uradio u Jugoslaviji - ubistva civila, uništavanje mostova na Dunavu, televizije u Beogradu -oduzima mu pravo da kritikuje Rusiju za bilo koju sadašnju ili buduću akciju", rekao je ruski ambasador. Jednostrano proglašenje i priznanje od nekih zemalja nezavisnosti Kosova i Metohije, jedan je od glavnih uzroka za konflikt koji je izbio prošle nedelje u Gruziji, izjavio je danas bivši ministar odbrane Ukrajine i šef odbora za bezbednost i odbranu u parlamentu te zemlje Anatolij Gricenko. Gricenko je u intervjuu ukrajinskom nedeljniku "Ogledalo nedelje" rekao da je davanje Kosovu nezavisnosti "velika greška zapadne diplomatije, koja je značajno uticala na situaciju u Gruziji", preneo je Itar-Tas s. "Upozoravano je da će se kosovski presedan direktno projektovati na Južnu Osetiju i Abhaziju, kao i na druge zamrznute konflikte u celom svetu, uključujući i Zapadnu Evropu - njih je više od 150", rekao je Gricenko. Prema njegovim rečima, izražavanje separatizma možu se desiti "na celoj planeti i nećemo uspeti da ugušimo požare". Ruski predsednik Dmitrij Medvedev izjavio je da o pitanju teritorijalne celovitosti Gruzije odgovor treba da daju Osetini i Abhazi "uvažavajući istoriju i uzimajući u obzir događaje poslednjih dana". Ističući da je pitanje teritorijalne celovitosti "veoma komplikovano pitanje", koje podrazumeva "želju ljudi da žive u jednoj državi", Medvedev je rekao da na pitanje o tome "mogu li i žele Osetini i Abhazi da žive u sastavu Gruzije" odgovor ne treba da da ni Rusija ni druge države, već ga valja tražiti "u strogoj saglasnosti sa normama međunarodnog prava". "Međutim, i međunarodno pravo za poslednje godine obiluje veoma komplikovanim primerima samoopredeljenja naroda i pojavljivanjem novih država na mapi (sveta) - setimo se primera Kosova", rekao je ruski predsednik na zajedničkoj konferenciji za novinare sa francuskim predsednikom Nikolom Sarkozijem. Rusija će, istakao je Medvedev, izneti na međunarodni nivo pitanje genocida i etničkih čistki u Južnoj Osetiji od strane Gruzije, iako Rusiju, kako je rekao, neki partneri iz nekog razloga mole na poverljivim razgovorima da se to ne čini. Ruski predsednik je rekao da je "čudna situacija u kojoj se individua koja ubije hiljade ljudi označava teroristom i izrodom, a druga - kao legalno izabrani predsednik suverene države". "Međunarodno pravo nema mogućnost da za upotrebu dvostrukih standarda i u političkoj praksi se toga treba pridržavati", rekao je Medvedev. Američki predsednik Džordž Buš juče je pred odlazak na odmor u Teksas podržao Gruziju i optužio Rusiju za "siledžijstvo", uz ocenu da Moskva nanosi štetu svom međunarodnom položaju zbog slanja vojske u Gruziju. Buš je, istovremeno, u govoru u Beloj kući, istakao da SAD žele dobre odnose sa Rusijom i da ne žele povratak na hladnoratovske odnose, prenele su agencije. "Siledžijstvo i zastrašivanje nisu prihvatljiv način vođenja spoljne politike u 21. veku", poručio je Buš. Lideri Južne Osetije i Abhazije Eduard Kakojti i Sergej Bagapš, koji su u Moskvi potpisali "šest principa" o regulisanju konflikta u Gruziji, posle susreta sa ruskim predsednikom Medvedevim u Kremlju, pitali su i "zašto, kada su bombardovali i rasturali Jugoslaviju, niko nije govorio o teritorijalnoj celovitosti?". Odgovor na to pitanje verovatno se nalazi u već pominjanoj konstataciji da osim "dobrih" i "loših" momaka, postoje i "dobri" i "loši" separatisti, a da se prema toj "slobodnoj" kategorizaciji, menja vizura međunarodnog prava i principa. (Kraj) http://www.tanjug.rs/FlashFull.aspx?2749181 [Non-text portions of this message have been removed]
