Kosovski Albanci žive u virtuelnom svetu
http://www.gradjanski.co.yu/pic/isprekidana4.gif Novinar: S. V. Popović, Fotoreporter: http://www.gradjanski.co.yu/pic/isprekidana4.gif NOVI SAD – U poslednja tri-četiri dana dogodilo se nekoliko međuetničkih incidenata u Kosovskoj Mitrovici. Najpre je u sredu uveče u fizičkom obračunu grupe Srba i Albanaca povređeno nekoliko osoba, da bi preksinoć grupa Albanaca napala jednog srpskog mladića i nanela mu teške telesne povrede. O tome da li se ovo može oceniti samo kao slučajnost ili je reč o planiranim akcijama te da li su možda usled uzavrele atmosfere koja već mesecima od samoproglašenja kosovske nezavisnosti vlada u južnoj srpskoj pokrajini popustile sve kočnice razgovarali smo s državnim sekretarom Ministarstva za Kosovo i Metohiju Oliverom Ivanovićem. – Može se reći da ima pomalo od svega navedenog. Osnovna stvar je u tome da je na Kosovu i Metohiji, posebno u severnom delu pokrajine nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti atmosfera rovita. Pored toga, Kosovska policijska služba ne radi svoj posao i odsustvuje s ulica, jednostavno, nema ko da čuva javni red i mir. Treća stvar je u tome da je kod jednog broja mladih ljudi zavladala apatija. Oni jednostavno ne znaju šta će sa sobom i ne vide izlaz iz trenutne situacije. Na kraju, ali ne i najmanje važno, reč je i o tome da su kosovski Albanci u poslednje vreme postali osioniji nego ikad. Naime, oni misle da su proglašenjem nezavisnosti rešili sve svoje probleme, da je njihov status konačan i nepromenljiv te da sada mogu raditi šta god hoće. Pored toga, oni ne priznaju izbore održane 11. maja i vlast izabranu na njima u područjima s većinskim srpskim stanovništvom ne smatraju legitimnom te misle da imaju pravo da i na severu Kosova rade šta žele. To je praktično jedini deo pokrajine koji nije pod njihovom kontrolom i oni se sad prosto utrkuju ko će prvi pokazati kako je i to njihova zemlja – navodi Ivanović. Šta srpska zajednica na severu Kosova, odnosno u Kosovskoj Mitrovici može i treba da učini kako bi se zaštitila i predupredila eventualne nove međunacionalne incidente? – Novoizabrana lokalna samouprava treba da preuzme kontrolu nad gradom. Da učini sve da se situacija sredi, da profunkcioniše policija i ostale službe te da se smanji opšta stopa kriminaliteta i stvore najosnovniji uslovi za bezbedan život stanovništva. Mi, jednostavno, treba da vodimo svoju brigu i da vučemo poteze koji nama odgovaraju, ne dozvoljavajući da nas provokacije s druge strane ometu u tome u skrenu sa zacrtanog puta. Albanci su u poslednje vreme vrlo agilni i na spoljnom planu, pa tzv. kosovsko ministarstvo spoljnih poslova priprema otvaranje prvih deset ambasada u svetu i razvija kosovsku diplomatsku službu. Kako vi vidite ovakvu politiku samozvane kosovske države? – Ti ljudi žive u virtuelnom svetu. Oni žele da što pre izgrade, to jest oblikuju simbole svoje navodne državnosti poput himne, zastave, grba, diplomatije, ali treba da znaju da se od toga ne živi, da to ne dovodi strane investitore i nova radna mesta. U više navrata sam im pisao i skretao pažnju na socijalne probleme koji vape za ozbiljnim projektima i programima. I umesto da se bave takozvanim državničkim poslovima, bilo bi celishodnije da troše novac i rade na stvaranju uslova za dolazak investicija i zapošljavanje, na poboljšanju socijalnih prilika... Ambasador Velike Britanije u Podgorici Kevin Lajn ocenio je da je pravo vreme da Crna Gora prizna nezavisno Kosovo i izrazio uverenje da će Crna Gora to uraditi pre Samita Evropske unije u septembru. U kom obimu će se i da li će se u tom slučaju promeniti odnos Srbije prema Crnoj Gori? – Srbija će svakako promeniti odnos prema Crnoj Gori ukoliko njena vlast prizna nezavisnost Kosova. Treba da znaju da ne postoji nijedan razlog da Crna Gora učini tako nešto. Naime, ne može se reći da je pritisak Velike Britanije i SAD da prizna nezavisnost Kosova dovoljan za Crnu Goru da bi rizikovala da dovede u pitanje dobre odnose sa Srbijom. Stvar je u tome da takav potez Crnoj Gori neće mnogo doneti kada je reč o njenoj saradnji sa SAD, ali može im mnogo štete doneti kada je reč o odnosu sa Srbijom. Želim da verujem da su toga svesni i u Podgorici. O kakvoj šteti je reč i kakve posledice može imati crnogorsko priznavanje Kosova? – Pre svega, tu je pogoršanje ekonomskih odnosa, a zatim i političkih. Uzmimo, na primer, Hrvatsku i Sloveniju, koje su u međuvremenu priznale nezavisno Kosovo. Politički odnosi između Hrvatske i Srbije u poslednjih petnaestak godina nikada nisu bili lošiji. Maltene su na nivou iz 1995. godine. Uporedite Kosovo sa situacijom u vezi s ruskim priznavanjem nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije. – Eto, slovenački šef diplomatije Dimitrij Rupel rekao je da je međunarodno priznavanje Kosova, kao razlog za slične zahteve drugih naroda, glupa i pogrešna teza. To je netačno. Svi moraju znati da Kosovo jeste specifično, ali nije ništa specifičnije od drugih regija u svetu sa separatističkim pretenzijama. Reći da je Kosovo poseban slučaj prosto ne znači ništa, jer je takvo gledište u praksi neodrživo. Ambasade u deset država Cilj ministarstva spoljnih poslova Kosova jeste da što pre otvori prvih deset ambasada Kosova, rekli su za jučerašnji prištinski dnevnik "Zeri" zvaničnici tog ministarstva. Predstavnica ministarstva Albana Bećiri rekla je da postoje svi uslovi za formiranje diplomatske službe Kosova. Ona je navela da je 25 miliona evra odvojeno za otvaranje ambasada Kosova u Vašingtonu, Briselu, Londonu, Beču, Rimu, Parizu, Berlinu, Bernu, Ankari i Tirani. Dodala je da će u Vašingtonu u početku biti četiri predstavnika, od kojih dvoje u Njujorku, pošto Kosovo nema pravo da otvori predstavništvo u UN. U ostalim zemljama u početku će biti po dva diplomatska predstavnika – otpravnik poslova i sekretar ambasade. http://www.gradjanski.co.yu/navigacija.php?vest=28428&naslovna=1 [Non-text portions of this message have been removed]
