http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Vojvodina-dobija-vladu-ministarstva-i-pravo-na-predstavnishtva-u-inostranstvu.lt.html
Status Pokrajine Vojvodina dobija vladu, ministarstva i pravo na predstavništva u inostranstvu Izvršno veće Vojvodine ubuduće bi trebalo da se zove Vlada Vojvodine Foto Beta Nosilac izvršne vlasti na teritoriji Vojvodine je Vlada Autonomne Pokrajine Vojvodine koju čine predsednik, jedan ili više potpredsednika i pokrajinski ministri, navodi se u Radnom tekstu za prednacrt Statuta AP Vojvodine u koji su novinari „Politike” imali uvid. Radni tekst za prednacrt Statuta, Demokratska stranka i Savez vojvođanskih Mađara uputilisu na usaglašavanje koalicionim partnerima u Skupštini Vojvodine. „Politika” prenosi delove iz dokumenta koji sadrži 71 član, a pisan je na 30 strana. U Osnovnim odredbama, u članu 1, Vojvodina se definiše kao „autonomna pokrajina građanki i građana koji u njoj žive, u sastavu Republike Srbije, nastala na osnovu posebnih nacionalnih, istorijskih, kulturnih i drugih svojstava ovog područja, kao višenacionalna, višekulturalna i višekonfesionalna demokratska evropska regija, integrisana u evropski poredak. APV je autonomna ,teritorijalna zajednica u Republici Srbiji”. Što se tiče teritorijalne autonomije, u članu 3, navedeno je da se teritorija APV sastoji od geografskih oblasti: Bačke, Banata i Srema, te da se „teritorija APV ne može menjati bez saglasnosti njenih građana izražene na referendumu”, a za promenu je potrebna „većina od ukupnog broja birača upisanih na teritoriji APV”. Predviđa se nacionalna ravnopravnost Srba, Mađara, Slovaka, Hrvata, Crnogoraca, Rumuna, Roma, Bunjevaca i Rusina i drugih brojčano manjih zajednica koje u njoj žive. Glavni grad je Novi Sad, a Vojvodina ima simbole: grb i zastavu, a izgledi upotrebu tih simbola uređuje Skupština APV pokrajinskom zakonskom odlukom. Prednacrtom Statuta predviđeno je da se imovina APV utvrđuje Statutom i zakonom, te da Skupština svojim aktom određuje svoje organe nadležne za njeno upravljanje i raspolaganje. U članu 16 – „Međunarodni odnosi”, navodi se da APV „zaključuje međunarodne ugovore u oblastima iz svoje nadležnosti, da može biti član evropskih i svetskih udruženja regiona, da može osnovati predstavništva u inostranstvu radipromocije i unapređenja svojih privrednih, naučnih, obrazovnih, kulturnih i turističkih kapaciteta”. U članu 19, među pravnim aktima koje APV može da donosi, nalaze se i pokrajinske zakonske odluke. Predlog za donošenje pokrajinske zakonske odluke mogu podneti Vlada APV, najmanje pet poslanika, skupštinske jedinice lokalne samouprave ili najmanje 30 000 birača. Najmanje toliki broj birača može da zatraži i raspisivanje referenduma o pojedinim pitanjima u nadležnosti APV. AP Vojvodina je nadležna za obavljanje sledećih poslova: prostorno planiranje, regionalni razvoj, poljoprivredu, ruralni razvoj vodoprivredu, šumarstvo, lov i ribolov, turizam, ugostiteljstvo, banje i lečilišta, zaštitu životne sredine, industriju i zanatstvo, drumski, rečni i železnički saobraćaj i uređivanje puteva, priređivanje sajmova i drugih privrednih manifestacija, prosvetu, sport i kulturu, nauku, inovacije i tehnološki razvoj, zdravstvo i socijalnu zaštitu, javno informisanje na pokrajinskom nivou (između ostalog, „osniva javnu radiodifuznu ustanovu” AP Vojvodine), razvoj infrastrukture i kapitalna ulaganja i drugim oblastima. Učlanu 14. navedeno je da je AP Vojvodina nadležna za, kada je reč o ostvarivanju ljudskihprava, službenu upotrebu jezika i pisma, saradnju sa crkvama i verskim zajednicama, da predlaže mrežu sudova na teritoriji APV, sudije u državna veća... i druge izvorne ili poverene nadležnosti. Predviđeno je formiranje šest pokrajinskih upravnih okruga: na teritoriji Bačke u Subotici i Somboru, na teritoriji Banata u Kikindi, Vršcu i Zrenjaninu, na teritoriji Srema u Sremskoj Mitrovici. Najviše predstavničko telo je Skupština sa 120 poslanika. Predviđeno je da se ustanovljava savet nacionalnih zajednica, kao posebno telo Skupštine koje ima 30 članova. Polovina saveta se bira iz redova poslanika „koji se izjašnjavaju kao pripadnici nacionalne zajednice koji čine većinu u ukupnom broju stanovnika APV”, a druga polovina se bira srazmerno ukupnom broju pripadnika poslanika iz manjih nacionalnih zajednica. Pokrajinski ministar ne može biti narodni poslanik, odbornik u lokalnoj samoupravi, niti član Vlade RS ili izvršnog organa u lokalnoj samoupravi. Skupština bira i razrešava Pokrajinsku vladu većinom glasova od ukupnog broja poslanika. Glasanje o nepoverenju Pokrajinskoj vladi ili pojedinom njenom članu može da zatraži najmanje 30 poslanika. U Statutu se potvrđuje da budžet APV iznosi najmanje sedam odsto uodnosu na budžet Republike Srbije, te da se tri sedmine budžeta APV koriste za finansiranje kapitalnih rashoda. Predlog za promenu Statuta mogu podneti: najmanje jedna trećina od ukupnog broja poslanika, Pokrajinska vlada i radno telo Skupštine nadležno za pitanja ustavnopravnog položaja APV i najmanje 40.000 birača. O predlogu za promenu odlučuje Skupština dvotrećinskom većinom od ukupnog broja poslanika. Statut stupa na snagu danom proglašenja u Skupštini. Demokratska stranka Srbije, Nova Srbija i Srpska radikalna stranka kritikovali su najave da će Vojvodina dobiti svoju vladu i ministarstva, jer smatraju da time, kao i pravom na donošenje zakona, Vojvodina dobija obeležja državnosti, odnosno da ona novim Statutom dobija zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. T. D. [objavljeno: 13/09/2008]
