Ne bih da talasam, ali se pitam zna li neko u kojim prvoklasnim
  Zapadnim bankama nasa mala i siromasna zemlja drzi svoje devizne
  rezerve? -- n.


  http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Da-li-je-Amerika-bankrotirala.lt.html


  Da li je Amerika bankrotirala?

Od posrtanja Volstrita nemačke finansijske institucije pretrpele su 
štetu od nekoliko hiljada milijardi dolara

Šeici prate pad akcija na Volstritu (Foto AFP)

/Prema izveštajima agencija//
/*Berlin, Vašington* – Urušavanje američkog finansijskog sistema ove 
jeseni, nagnalo je poslovne ali i vojne krugove razvijenog sveta da 
javno računaju nastalu štetu, ali i moguće koristi po sopstvene 
interese, kako kod kuće tako i na međunarodnoj sceni. Nemačke banke, 
osiguravajuća društva, regionalne vlade, brodogradilišta ali i Bundesver 
izašli su ovih dana sa pedantnom računicom koliko ih košta trenutno 
posrtanje američkog Volstrita.

„Sjedinjene Američke Države su bankrotirale, tovareći sebi u ovom 
trenutku lavinu duga od preko 10.000 milijardi dolara. Prosečni 
Amerikanci suočiće se sa rastućim siromaštvom, usled usporavanja 
ekonomije, pada zarada i masovnih otkaza...”, procenjuje berlinski 
„Tagesšpil”.

Nemački bankari i osiguravajuća društva u analizi koju prenosi Rojters, 
ističu da 700 milijardi dolara – koliko su američki državni sekretar za 
finansije Henri Polson i guverner Centralne banke SAD Ben Bernanke 
zatražili od Kongresa za sanaciju finansijskog sistema – neće biti 
dovoljno. Prema proceni Nemačke federacije industrija, Americi će biti 
potrebno preko 1000 milijardi dolara za sanaciju štete nastale od 
rizičnih manipulacija na hipotekarnom tržištu SAD. „Svaki zaposleni 
Amerikanac moraće da priloži po najmanje 5000 dolara da bi se pokrili 
sadašnji gubici Volstrita”, kalkulaciju nemačkih industrijalaca prenose 
zapadne agencije.

Nemačke finansijere ovih dana posebno brine vest da Polson-Bernankeov 
sanacioni plan predviđa da će američki establišment – ukoliko odobri 
Plan – priteći u pomoć samo američkim institucijama koje su se uplele u 
rizične berzanske transakcije.

Mnoge strane institucije decenijama tesno sarađuju sa američkim 
finansijskim tržištem, nemali broj ima i svoje filijale na tlu SAD: da 
li će i one biti obuhvaćene sanacionim programom, pitaju se u Berlinu. 
Prema sadašnjim procenama, strane finansijske institucije i kompanije sa 
filijalama u SAD, pretrpele su, poslujući na onoj strani Atlantika, 
štetu od najmanje 400 milijardi dolara. Ko će njima pomoći?

U Nemačkoj rastu zebnje i zbog neizvesne sudbine mnogobrojnih domaćih 
kompanija i institucija koje su godinama poslovale sa tesnim krakom veza 
na Volstritu. Krah američkog hipotekarnog tržišta, bankrot brojnih 
banaka SAD sa kojima su nemačke finansijske institucije održavale 
odličnu saradnju, izazvaće na primer zastoj u razvoju regije 
Šlezvig–Holštajn, neizvesnu sudbinu brodogradilišta u Kilu...

Urušavanje Volstrita izazvaće obaranje nemačkog privrednog rasta na 
skromnih 0,5 odsto, umesto donedavno očekivanih dva posto ove godine, 
upozorava nemačka štampa. Ljuljanje temelja Volstrita izazvaće za 
nemačke finansijske institucije ukupan gubitak od nekoliko hiljada 
milijardi američkih dolara. Sa stanovišta nemačkih stratega, lavina 
poražavajućih vesti sa američkog finansijskog tržišta mogla bi imati 
sasvim drugu konotaciju. „Amerika je na kolenima. Došao je kraj 
američkom stoleću, čak i na vojnom polju”, ističe septembarsko izdanje 
Nemačkog magazina za bezbednost.

„Od pre nekoliko godina Amerika gubi na značaju, i na mogućnosti 
nezavisne akcije. Nekadašnja hegemonistička sila gubi ulogu svetskog 
lidera. Danas više nijedan problem ne može biti rešen političkim ili 
vojnim sredstvima samo jedne sile... ”, navodi magazin Bundesvera.

Da li tekuća američka finansijska kriza snaži spoljnopolitičke i vojne 
ambicije drugih država?

*S. R.*



[objavljeno: 24/09/2008]

Одговори путем е-поште