<>Milan Paunović, profesor Međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu, tvrdi da su informacije koje je preneo Kurir one koje spadaju u slobodu javnog informisanja i smatra da je ova istraga ma za cilj „gušenje javne reči“. - Ne verujem da je u pitanju istraga radi udovoljavanja Šešeljevom zahtevu za obustavu postupka. Pre bih rekao da se radi o pritisku na novine, koji je orkestriran sa napadima na profesore Pravnog fakulteta i na takozvani antihaški lobi - kazao je Paunović.<>
http://www.glas-javnosti.co.yu/clanak/hronika/glas-javnosti-27-09-2008/haski-istrazitellji-protiv-kurira JOŠ JEDAN SPORNI POTEZ TRIBUNALA U HAGU UPEREN PROTIV BEOGRADSKOG LISTA Haški istražitellji protiv „Kurira“! Bruno Vekarić: Nije stigao nikakav zahtev Tribunala vezan za sprovođenje istrage povodom tekstova u Kuriru. Borivoje Borović: Kurir nije prekršio nijedno pravilolll Hrvatski novinar. Domagoj Margetić: Novinari ni pod kakvim pritiscima ne smeju da obelodanjuju svoje izvore BEOGRAD - Nalog sudije Haškog tribunala Žan-Kloda Antonetija srpskim vlastima da sprovedu istragu i utvrde ko je autor dva teksta koje je Kurir objavio tokom juna, a na čije se izvode pozivao Vojislav Šešelj, prvi je takav zahtev uperen prema nekoj novinskoj redakciji! U Haškom tribunalu juče je potvrđeno da je nalog upućen „srpskim vlastima i Tužilaštvu za ratne zločine“, od kojih se očekuje da ga izvrše, odnosno da u roku od dva meseca utvrde „identitet autora“, ali i da dostave sve informacije, snimke ili druge elemente za utvrđivanje izvora tvrdnji iz transkripata. Istovremeno, portparol tog tužilaštva Bruno Vekarić tvrdi da kod njih nije stigao nikakav zahtev Tribunala vezan za sprovođenje istrage povodom tekstova u Kuriru, te da oni neće ni sprovoditi istragu! - Ne radimo to mi, već njihovi istražitelji. Nismo ni njihova ispostava ovde, mi možemo samo da uzimamo izjave. Na primer, ukoliko nam traže izjavu konkretno nekog svedoka, mi tu izjavu uzmemo i prosledimo njima, ništa više. S obzirom na to da nam nikakav zahtev nije stigao, ne bih više komentarisao - rekao je Vekarić. Osim što stručnjaci jednoglasno ocenjuju da ovakvo naređenje predstavlja pritisak na medije i ograničavanje njihove slobode, oni ističu da je haški zahtev, zapravo, otvorena represija. Hrvatski novinar Domagoj Margetić, koga je osudio Haški tribunal zbog nepoštovanja suda prošle godine na tri meseca zatvora i novčanu kaznu od 10.000 evra jer je objavio transkript svedočenja zaštićenog svedoka Stjepana Mesića, kaže da „novinari ni pod kakvim pritiscima ne smeju da obelodanjuju svoje izvore jer bi u suprotnom naš posao postao nemoguć“! ================== HTELI BI TRANSKRIPTE Transkripti, čiji su glavni akteri ubijeni premijer Zoran Đinđić, bivša glavna haška tužiteljka i pokojni sudija Ričard Mej, nastali su na osnovu razgovora koje je ovo troje vodilo 14. avgusta 2000. godine u Luganu. Haške sudije su se posebno zainteresovale za deo transkripta u kome je prenet razgovor Đinđića i Del Ponteove: „Ukoliko radikali remete političku situaciju, neka Šešelj bude na udaru, a vaši pravnici neka usmere optužnicu u željenom pravcu“, reči su Del Ponteove upućene Đinđiću, na koje se Šešelj pozvao u zahtevu za obustavu postupka. U svom nalogu, sudije citiraju da je Đinđić na to rekao da „Šešelj mora biti u Tribunalu“, na šta je tužiteljka uzvratila: „Kod Šešelja će biti problem zašto ga optužiti jer nije bio u vlasti kada su se vodili ratovi i ne može se okriviti za komandnu odgovornost.“ =============== POLITIČKI DOGOVORI SPASLI MNOGE U navode Kurira Domagoj Margetić ne sumnja jer kaže da ne bi bilo prvi put da se Del Ponteova upustila u političke dogovore sa balkanskim liderima. - Britanac Mark Atila Hoare, koji je 2001. godine radio u jednom od istražiteljskih timova Tužilaštva, koji je svedočio u mom postupku, potvrdio je da je Del Ponteova zbog političkih dogovora odustala od pokretanja postupka protiv dela državnog i vojnog vrha! Od optužnice su se spasli generali Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, zatim Branko Kostić, Borisav Jović, Momir Bulatović, ali i Ante Marković i Stipe Mesić i to kada je cela istraga završena i kad se već krenulo sa pripremama za optužnicu! Ti ljudi, osim kao svedoci, nisu prešli prag Tribunala - kaže Margetić. ========= ***********PRITISAK NA NOVINE************* Milan Paunović, profesor Međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu, tvrdi da su informacije koje je preneo Kurir one koje spadaju u slobodu javnog informisanja i smatra da je ova istraga ma za cilj „gušenje javne reči“. - Ne verujem da je u pitanju istraga radi udovoljavanja Šešeljevom zahtevu za obustavu postupka. Pre bih rekao da se radi o pritisku na novine, koji je orkestriran sa napadima na profesore Pravnog fakulteta i na takozvani antihaški lobi - kazao je Paunović. ============ - Tribunal je nalog izdao delu Okružnog suda, a ne Kuriru i redakcija može da odbije da otkrije ko su njeni izvori. Oni tada mogu da pošalju službenu zabelešku o tome Tribunalu, čije sudsko veće može da izda obavezujući nalog redakciji Kurira. Ukoliko i tada Kurir odbije da oda izvore, mogu da list optuže zbog nepoštovanja suda, što je apsurdno - objašnjava Margetić, prvi novinar osuđen zbog kršenja pravila suda kojima je regulisana zaštita svedoka i poverljivih informacija. Advokat Borivoje Borović tvrdi da ne postoji pravno utemeljenje za ovakvu odluku. - Tribunal može tražiti istragu zbog nepoštovanja suda, odnosno ako je neko objavio ime zaštićenog svedoka ili podatke o drugom licu koje je pod posebnim merama zaštite, kao i ako je objavljeno nešto što se dešavalo na zatvorenoj sednici. Kurir u spornim tekstovima nije prekršio nijedno od tih pravila - ističe Borović i dodaje da bi „otkrivanjem svojih izvora, Kurir prekršio novinarsku etiku“ i da bi „država morala da stane u zaštitu nezavisnog novinarstva“. Komentarišući ovaj zahtev Tribunala, haški advokat Goran Petronijević kaže da „sve zavisi od njegove forme - da li se čvrsto oslanja na odredbe Zakona o saradnji s Haškim tribunalom ili mu je namera da se zatraži pomoć od domaćeg suda koji je, u stvari, njihova produžena ruka“. - Kao dokaz u mnogim postupcima pred Tribunalom koriste se tzv. presretnuti razgovori koje su obavile neke tajne službe. Pri tom, nikada nije poimenično navedeno ko je to učinio, kada, ni kojom tehnikom, da li je lično bio prisutan i snimao razgovor, ili je prisluškivao telefonski razgovor. Naravno da se zna ko su ti ljudi, ali su ono strogo zaštićeni i njima je tajnost u postupku zagarantovana. Tačno je da tu može da se postavi pitanje o zakonitosti takvog pribavljanja informacija, ali Tribunal se i sam koristi tim nelegalnim načinom - ističe Petronijević. Tribunal bi, dodaje on, trebalo da o tome pita učesnike razgovora koji su na raspolaganju ili da traži autentičan snimak razgovora. - Međutim, njima nije cilj da se ti navodi potvrde ili negiraju, već da otkriju kako su provaljeni! Veće za ratne zločine je samo formalno deo srpskog pravosuđa, a u stvari su im gazde strani ambasadori, šefovi obaveštajnih službi i NVO - tvrdi Petronijević. Zbog činjenice da je saradnja između Srbije i Haškog tribunala regulisana zakonom, Tribunal ima pravo da traži određene podatke od naše zemlje, međutim, u konkretnom slučaju, ne postoji uporište, ističe poznati beogradski advokat Zoran Ateljević. - Kurir je došao do određenih saznanja, delova razgovora između Zorana Đinđića i Karle del Ponte. Taj razgovor nije krivično delo, niti je negde označen kao vojna, službena ili državna tajna, prema tome, Kurir je postupio prema Zakonu o javnom informisanju i objavio svoja saznanja - kaže Ateljević. Autor:
