http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=129912&datum=2008-10-06
Veliki pad dinara E. V. N, 06.10.2008 19:49:31 [NBS je intervenisala da "smiri" kurs] NBS je intervenisala da "smiri" kurs DINAR se u ponedeljak strmoglavio na domaćem deviznom tržištu. Samo u toku prepodneva, evro je uspeo da ojača sa 77,65 na čak 79,89 dinara. Zbog toga je Narodna banka Srbije morala u više navrata da proda 40 miliona evra, kako bi evropsku valutu svela na malo normalniju meru. Tako je indikativan kurs koji se objavljuje na sajtu centralne banke u 14 časova iznosio 79,13 dinara. To bi trebalo da bude i zvanični srednji kurs NBS u utorak, ali zbog ovakvih turbulencija na međubankarskom deviznom tržištu moguće je da dinar još padne. - Prodali smo 40 miliona evra, kako bismo sprečili preveliku dnevnu oscilaciju kursa i doprineli povećanju prometa na deviznom tržištu - kažu u NBS. - Ukoliko bude potrebno koristićemo devizne rezerve, ali samo da bismo uticali na dnevno prekomerno pomeranje kursa, a nikako da bismo uticali na dugoročni trend, niti na nivo kursa koji se formira u skladu sa ponudom i tražnjom na deviznom tržištu. Kako se navodi u saopštenju, od 11. maja do danas, NBS je bila prisutna na deviznom tržištu samo četiri puta sa po tri miliona evra i to dva puta je kupovala, a dva puta prodavala. Tako je u petak 3. oktobra, centralna banka na deviznom tržištu pri prometu od 262 miliona evra, prodala tri miliona evra, vrativši tako na tržište deo deviza iz neto otkupa od menjača. - Glavni uzrok slabljenja domaće valute je očekivanje banaka da će se smanjiti priliv kapitala u Srbiji po osnovu prekograničnih kredita domaćih preduzeća, odnosno njihovog direktnog zaduživanja u inostranstvu - smatra Goran Nikolić, ekonomista. - Manjak deviza po tom osnovu utiče na manju ponudu evra na međubankarskom deviznom tržištu. Kapital iz inostranstva postaje skuplji i teže dostupan našim preduzećima zbog svetske finansijske krize. Trend jačanja evra nastaviće se u utorak i u sredu. Kako kaže Zoran Petrović, zamenik predsednika Izvršnog odbora Rajfajzen banke, u petak su banke "izašle iz hartija NBS" za oko 14 milijardi dinara da bi mogle da finansiraju kupovinu evra, što za sebe, što za svoje klijente. Stranci su se povukli sa domaćeg tržišta, dok je potražnja domaćih firmi bila na uobičajenom nivou. Građani su kupovali više nego obično. Takav trend potražnje nastavljen je i tokom dana. - U jednom trenutku dinar je gubio i dva odsto u odnosu na cenu zatvaranja deviznog tržišta u petak - kaže Petrović. Do 12,30 banke su istrgovale 137,3 miliona evra. Intervencija Narodne banke Srbije je uticala da se dinar oporavi, tako da je u ponedeljak u 16 časova, kurs na međubankarskom deviznom tržištu završio na nivou od 79,15 do 79,25 dinara. EVRA NI ZA LEK U MENJAČNICAMA u centru Beograda u ponedeljak po podne je bilo teško doći do evra. Zbog skoka evropske valute, rezerve prestoničkih menjača su "utanjile" već oko 15 časova, pa neke menjačnice nisu uopšte imale evro za prodaju, dok su druge trgovale samo manjim iznosima. - Ostalo nam je nešto "sitno", za one koji kupuju do 300 evra - rekao nam je radnik u jednoj menjačnici. - Neki veći iznos teško da bismo mogli da pokrijemo. Evro je skočio i izgleda da će još skakati, pa je potražnja velika. S. MORAVČEVIĆ * * * * * REKORDAN PAD NA TRŽIŠTU KAPITALA KOLAPS I NA BERZI! BEOGRADSKA berza u ponedeljak je zabeležila rekorde. Nažalost - negativne. Osnovni pokazatelji kretanja cena akcija srspkih preduzeća survali su se na najniži nivo od kada postoje. Tržište kapitala već je osetilo znatne efekte krize, a sudeći prema očekivanju tržišnih igrača, u bliskoj budućnosti valja očekivati i prelivanja na bankarski sektor, a potom i na ostatak privrede. Tržište pada, već deset dana uzastopno. - Po prvi put u istoriji, indeks najlikvidnijih akcija Beleks 15 spustio se ispod psihološke granice od 900 poena, a kao posledica panike ulagača koja se prenela sa evropskih berzi - objašnjava za Novosti Nenad Gujaničić, glavni broker "Sinteza invest grupe". On ističe da, uprkos drastičnom smanjenju vrednosti, pojedine hartije niko nije želeo da kupi ni na donjoj zoni dozvoljenog raspona cena. Zato je ostvaren promet akcijama od svega 62,3 miliona dinara. - Očigledno je da je poverenje ulagača u finansijski sistem prilično oslabilo dok je spisak država koje sprovode intervencije u finansijski sistem sve duži - kaže naš sagovornik, napominjući da je sledeći na "udaru" posledica krize bankarski sektor. Posrnuće na srpskom tržištu kapitala u ponedeljak niko od nadležnih sa Beogradske berze nije želeo da komentariše. Nismo dobili ni odgovor na pitanje da li će Berza, po "receptu" nekih drugih, privremeno prekinuti rad da bi sprečila dalji kolaps. Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije, smatra da svetska finansijska kriza svakako ima posledice i po naše tržište, ali da one nisu direktne. - Naše tržište nije do te mere uključeno u svetsku ekonomiju da bi neposredno osetilo uticaj ove krize - ocenjuje Štimac. - Ona se kod nas oseća kroz krizu likvidnosti, manjak kapitala, njegovo poskupljenje i visoke kamatne stope. Kako navodi, teškoće koje vladaju na srpskom tržištu kapitala nisu uzrokovane svetskom krizom, već time što smo iscrpli pravni okvir u kome smo do sada radili. POLOVINA STRANCI ZA razliku od onih koji tvrde da berzanski igrači u nas nisu toliko vezani za evropsko tržište, postoje i oni drugačijeg mišljenja. Tačno je da je poslovanje domaćih preduzeća u velikoj meri van domašaja ove svetske krize, ali, isto tako, među deset najvećih akcionara svih kompanija čijim akcijama se najviše trguje na Beogradskoj berzi, barem polovina su - inostrani fondovi. D. I. KRASIĆ * * * * * VEĆINA DOMAĆIH BANAKA SA STRANIM KAPITALOM ŠTEDNI ULOZI JOŠ SIGURNI FINANSIJSKA kriza "drma" uveliko evropske banke, ali do sada nijedna od onih koje posluju i u Srbiji, nije suočena sa velikim gubicima ili bankrotom. Iz Udruženja banaka poručuju da je ušteđevina sigurna, a i prema rečima Radovana Jelašića, guvernera NBS, razloga za brigu nema, jer su devizne rezerve, kako kaže, u prvoklasnim bankama. Prema našim zakonima, za sve depozite do 3.000 evra, garantuje država. Na našem tržištu, od 35 banaka, 75 odsto je stranih, odnosno, preciznije rečeno, domaćih sa stranim kapitalom. One, kao i domaće banke, posluju isključivo po našim propisima, odnosno osnovane su kao posebne, domaće finansijske institucije, nezavisne od svojih matica iz Evrope. Građane najviše brine u ovom trenutku šta će biti sa štednjom koju su položili u ove banke, kao i sa kreditima koje koriste. I zvaničnici, a pre svega Narodna banka Srbije i stručnjaci, saglasni su da je u ovom trenutku naš bankarski sistem visoko likvidan, odnosno da raspolaže velikim kapitalom koji ne može lako da se uruši. - Naše banke nisu imale rizične plasmane, jer naši zakoni podrazumevaju proveru svakog klijenta. Ako je neka banka-matica koja ima ispostavu u Srbiji učestvovala u rizičnim poslovima, to se neće odraziti na njenu poslovnicu u našoj zemlji. Jedini uticaj svetske finansijske krize može da se očekuje kroz promenljive kamatne stope, odnosno može da izazove poskupljenje kredita - kaže za "Novosti" Jelašić. I Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, podseća da država Srbija garantuje depozite sitnim štedišama. Ako bi se dogodilo da neka banka ima problem sa likvidnošću, odnosno da ima manjak kapitala, NBS ili Ministarstvo finansija može u takvu banku da "upumpa" novac. Kod nas je, međutim, bankarski sistem usitnjen, tako da nemamo tako veliku banku koju bismo spasavali. - Ceh bi platili akcionari jer su loše kontrolisali upravu određene banke - kaže Đukić. - Ako banka padne u bankrot, obavezu naplate preuzima banka koja je otkupi. Dakle, kupac preuzima sve obaveze i dugova i naplate određene finansijske insititucije. Slavko Carić, potpredsednik Erste banke, jedne od najvećih bankarskih grupacija u centralnoistočnoj Evropi, smatra da banka matica može indirektno da garantuje za depozite u svojoj ispostavi, na primer u Srbiji. Naime, kako Carić kaže, odlukom austrijske, nemačke i još nekih vlada, garantuje se za celokupnu štednju u ovim zemljama. Kako je Erste austrijska banka, sigurno ne bi dozvolila da depoziti u Srbiji propadnu. - Klijenti se nisu uplašili i nemamo slučajeva da je neko podigao svoje uloge - kaže Carić. - U nedelji štednje koja je pred nama, imamo neke nove promotivne uslove, kao i svake godine ranije. Što se tiče svetske finansijske krize, kod nas se može osetiti kroz manjak kredita preduzećima i to za krupnije investicije, a kod stanovništva u ograničenju keš zajmova, jer su oni najrizičniji. S. MORAVČEVIĆ DALEKO OD EVROPE PREMA Zakonu Evropske unije iz 1994. godine, svaka zemlja-članica trebalo bi da garantuje minimum 20.000 evra depozita svojim štedišama. Kod nas je ta granica 3.000 evra, a država namerava da u više etapa poveća sadašnji nivo i približi se zacrtanoj granici Evropske unije. Naime, očekuje se da u prvoj fazi, koja bi mogla da počne već sledeće godine, nivo garantovanih depozita bude 5.000 evra,mada kako saznajemo, ima uslova i za uloge do 7.000 evra, jer su sredstva obezbeđena kako od donacija nemačke vlade, tako i iz našeg budžeta. Od položenih štednih uloga u Srbiji, 80 odsto su ulozi do 3.000 evra, dakle oni za koje garantuje država.
