http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=10&dd=08&nav_category=640&nav_id=322452
Prihvaćena rezolucije Srbije 8. oktobar 2008. | 00:08 -> *18:05* | Izvor: B92, FoNet, Beta, Tanjug *Njujork, Brisel -- Rezolucija Srbije kojom se traži mišljenje Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova usvojena je većinom glasova u Generalnoj skupštini UN. *Za rezoluciju Srbije glasalo je 77 prisutnih država, protiv je bilo šest, dok su 74 bile uzdržane. Kad dobije zahtev, Medjunarodni sud pravde sam odlučuje o dinamici razmatranja - po hitnom postupku ili u redovnoj proceduri. Na ocenu tog suda može se čekati i više godina, a njegove odluke nisu obavezujuće. Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić pozvao je u obraćanju pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija da članice, bez izmena predloženog teksta, glasaju za rezoluciju Srbije o Kosovu. Podsećajući da su privremene institucije samoprave na Kosovu jednostrano proglasile nezavisnost 17. februara ove godine, Jeremić je napomenuo da je Srbija na ovaj potez reagovala maksimalno uzdržano. Odbacili smo upotrebu sile i uvođenje ekonomski sankcija i odlučili da branimo suverenitet Srbije diplomatijom i međunarodnim pravom, naveo je Jeremić. Izabrali smo da tražimo savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti, objasnio je Jeremić i naveo da se prerdlog o tome danas nalazi pred Generalnom skupštinom UN, u skladu sa njenim nadležnostima i funkcijama po Povelji UN. Prema oceni Jeremića, ovaj nekonfliktni pristup visoko je principijelan i legimitan, poslužiće smanjivanju napetosti u regionu i olakšati pomirenje. Republika Srbija, naveo je Jeremić, veruje da bi upućivanje ovog pitanja Međunarodnom sudu pravde sprečilo da kosovska kriza posluži, kao duboko problematičan presedan, u bilo kojem delu sveta gde postoje secesionističke ambicije. Verujemo, takođe, da bi savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde predstavljalo politički neutralan, ali pravno autoritativan putokaz mnogim zemljama koje su, prema rečima Jeremića, još u dilemi kako da se postave prema jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova i da li je ona u skladu sa međunarodnim pravom. Najzad, naveo je šef diplomatije Srbije, verujemo i da bi obraćanje Sudu ojačalo vladavinu prava u međunarodnim odnosima i predloženi smer akcije pretvorilo u simbol rešenosti svetske zajednice da se pridržava Povelje UN, kao svog putokaza. Prema oceni Jeremića, podrška ovoj rezoluciji ponovo bi potvrdila fundamentalni princip da svaka država članica UN ima pravo da Međunarodnom sudu pravde postavi jednostavno, suštinsko, pitanje o stvarima koje smatra vitalno značajnim. Glasanje protiv nje bi zapravo bilo glasanje za negiranje prava bilo kojoj državi, sada ili i budućnosti, da traži pravosudno rešenje kroz sistem UN, ukazao je Jeremić. Glasanje protiv nje, predočio je Jeremić, takođe bi značilo i prihvatanje da se ne može ništa uraditi kada secesionisti, u bilo kojem delu sveta, pozivajući se na posebnost njihovog slučaja, traže izuzeće od univerzalnog karaktera međunarodnog pravnog poretka. Sve zemlje članice su, u brojnim prilikama, potvrdile poverenje u Međunarodni sud pravde, kao najviši pravosudni organ UN, podsetio je Jeremić. Moramo zato imati puno poverenje da će Sud obaviti svoju dužnost na primeran način, bez bilo kakvih specijalnih direktiva, naglasio je Jeremić i ocenio da je postavljeno pitanje jasno i da odražava uzdržanost od zauzimanja političkog stava o kosovskom pitanju. Odgovor koji će uslediti, kao savetodavno mišljenje, biće zasnovan na međunarodnom pravu, u skladu sa Statutom i Pravilima postupka Suda. Verujemo da je rezolucija u sadašnjoj formi potpuno nesporna, rekao je Jeremić i ocenio da je po sredi najmanji zajednički imenitelj za stavove država članica o ovom pitanju, zbog čega i nema potrebe za bilo kakvim izmenama ili dopunama predloženog teksta. Usvojimo rezoluciju i dozvolimo Sudu da slobodno i nepristrasno postupa, u skladu sa njegovim nadležnostima, poručio je Jeremić i izrazio uverenje da će Sud znati kako da to uradi, uzimajući i obzir mišljenja svih zainteresovanih država članica i međunarodnih organizacija. Smatramo da bi bilo najmudrije da se naša rezolucija usvoji bez protivljenja, kao što je tako na Generalnom komitetu UN bila i doneta odluka da se ovo pitanje stavi na dnevni red Generalne skupštine UN, rekao je Jeremić. Zalaganje Srbije za miroljubivi kurs akcije, napomenuo je Jeremić, odražava našu čvrstu posvećenost međunarodnom sistemu, u čijoj smo izgradnji svi učestvovali. Istorija je problem jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova stavila pred sve nas, kao što je na nama i izbor da li ćemo delovati kroz pravo, predočio je Jeremić. Podrškom ovoj rezoluciji, zajedno ćemo pomoći obnavljanju svetog karaktera Povelje UN, kao što ćemo, ako iskoristimo ovaj trenutak, početi i dodatno da obogaćujemo trajnu korist i čast temeljnih principa UN, zaključio je Jeremić. Rasprava u Generalnoj skupštini /Britanski ambasador /pri UN Džon Sojers izjavio je u Generalnoj skupštini da je srpski zahtev "politički motivisan". On je rekao da je nezavisnost Kosova realnost i naveo da vlada Srbije mora da odluči kako će da se izbori sa njom. /Predstavnik Albanije /je rekao da svaka zemlja ima pravo da traži mišljenje Međunarodnog suda pravde i zahtev Srbije je ocenio kao pokušaj usporavanja priznavanja kosovske nezavisnosti. /SAD /će glasati protiv predloga Srbije, izjavila je predstavnica SAD Rozmari di Karlo. Ona je navela da je priznanje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom i zaključila da SAD čvrsto veruju u evropsku budućnost Srbije i Kosova. Francuska je bila uzdržana prilikom glasanja o rezoluciji Srbije. /Predstavnik Francuske /u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija se ne slaže sa stavom Srbije i njenom rezolucijom i ocenio je da savet suda ne bi bio koristan u situaciji kada je Kosovo nezavisna država, koju je priznalo 22 od 27 država članica Evropske unije, a ukupno 48 država sveta. Kosovo je proglasilo nezavisnost, dodao je on, precizirajući da treba uzeti u obzir specifičnost situacije raspada SFR Jugoslavije, pregovore o definisanju statusa i činjenicu da se Kosovo tretira kao slučaj sui generis. /Predstavnik Grčke/ je najavio podršku predlogu rezolucije Srbije i naglasio da svaka zemlja ima pravo da zatraži mišljenje Međunarodnog suda pravde oko pitanja vezanih za međunarodno pravo. Grčka smtra da je zahtev Srbije zasnovan na međunarodnom pravu i podržavamo tu rezolicuju, rekao je predstavnik Grčke. I /predstavnik Kipra/ je naglasio da će podržati inicijativu Beograda, jer je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova pitanje koja zaslužuje pravo razjašnjenje. Podržimo nacrt rezolucije, rekao je predstavnik Kipra, i poručio da je podrška inicijativi Srbije sastavni deo principijalne politike Kipra da se poštuje međunarodno pravo. Inicijativu Srbije su podržali i Indonezija, Kuba i Južnoafrička Republika, čiji je predstavnik rekao da 144 nisu priznale Kosovo. "Iz tog razloga podržavamo pravo Srbvije da traži savetodavno mišljenje međuanodrog suda pravde", rekao je /predstavnik Južnoafričke Republike/. Podršku predlogu rezolucije Srbije najavili su predstavnici i Komorskih ostrva, Kostarike, Irana i Alžira. Beograd: Optimizam pred zasedanje 192 zemlje članice UN trebalo bi danas da glasaju o predlogu rezolucije Srbije da se Međunarodni sud pravde izjasni o legalnosti proglašene nezavisnosti Kosova. Da bi taj zahtev bio upućen Međunarodnom sudu pravde, potrebno je da se pozitivno izjasni većina zemalja članica UN koje će učestvovati u glasanju. Zvanični Beograd je optimističan i očekuje da bi, posle intenzivnih diplomatskih napora za pridobijanje podrške, Generalna skupština UN mogla usvojiti rezoluciju. Iako se prethodnih dana nagađalo da li će Crna Gora <http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=10&dd=07&nav_category=640&nav_id=322418> podržati inicijativu Srbije, ministar spoljnih poslova Crne Core Milan Roćen izjavio je za "Vijesti" da je to ministarstvo dalo instrukciju svom predstavniku u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da podrži inicijativu Srbije. Incijativu Srbije na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija obrazložio je ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić. Nakon toga sledi debata, za koju Jeremić očekuje da će biti oštra. Upros tome, on je pre zasedanja rekao da se nada da će ishod glasanja biti pozitivan. "Pokušaćemo, kao i na Generalnom komitetu, da napravimo na početku sednice huk, odnosno da veliki broj zemalja sa svih kontinenata, iz različitih krajeva sveta, uzme učešće u debati, podrži stav Srbije, i da sama debata uzme tok koji će kasnije biti povoljan za izglasavanje naše rezolucije", rekao je Jeremić. Dobrom rezultatu se nada i predsednik Srbije Boris Tadić. "Treba biti uzdržan dok se ne završi glasanje. Nisam dobar prognozer, bolji sam radnik – moj posao je da radim, i ovde radim, tražeći podršku za našu rezoluciju od svih sagovornika sa kojima imam priliku da se susretnem", rekao je on. "Očekujem dan sa osećanjem da smo sve uradili što smo mogli da uradimo - na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 60 susreta, Ministarstvo spoljnih poslova sa jednom teško ponovljivom međunarodnom aktivnošću", kaže Tadić. On je rekao i da je "dobra okolnost čitave srpske inicijative što će ostati pozitivni rezultati u domenu međunarodne politike". Ipak, jedna od glavnih prepreka usvajanju rezolucije jeste mogućnost da neke od manjih zemalja koje nameravaju da podrže dokument, u poslednjem trenutku, pod pritiskom, odluče da se uzdrže ili da ne prisustvuju glasanju. Još izvesnija nepovoljna mogućnost jeste da jedna ili više zemalja zajedno ulože amandman <http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=10&dd=07&nav_category=640&nav_id=322292> u pokušaju da preformulišu i izmene dokument. Eventualni amandmani bi takođe bili stavljeni na glasanje i usvojeni, odnosno odbačeni prostom većinom. Međutim, ministar Jeremić tvrdi da je Srbija spremna i za tu situaciju. "Velika Britanija je cirkulisala papir na osnovu koga može da se očekuje da će neko pokušati da uvede amandman koji bi promenio smisao i značaj naše rezolucije", kaže Jeremić. "Naravno, borićemo se svim silama protiv bilo kakve promene teksta naše rezolucije. One koje imamo na našoj strani i koje danas viđamo ćemo upozoriti i na to da postoji mogućnost amandmana", rekao je on. Prema dosadašnjim izjavama zvaničnika i prema nezvaničnim informacijama, Srbija može da računa na podršku velikog broja malih zemalja, zatim članica Pokreta nesvrstanih, izvesnog broja arapskih zemalja i Rusije. EU na individualnoj osnovi Članice Evropske unije će o inicijativi Srbije na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija glasati na "nacionalnoj osnovi", potvrdila je u Briselu portparolka francuskog predsedništva EU Marin de Karne. "Članice EU se konsultuju oko glasanja, ali će ono biti obavljeno na individualnoj osnovi", izjavila je De Karne, uoči današnje rasprave u Generalnoj skupštini UN o predlogu Srbije da se od Međunarodnog suda pravde zatraži mišljenje o legalnosti jednostaranog proglašenja nezavisnosti Kosova. "Kao što je dobro poznato, ne postoji jedinstvo u EU oko priznavanja Kosova, stoga postoji mogućnost da članice EU glasaju različito", rekla je ona, navodeći da "treba sačekati samo glasanje". Glasanje na individualnoj osnovi prethodno je najavila i Kristina Galjak, portparolka visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijera Solane. Članice EU su već zauzimale stavove na individualnoj osnovi i po pitanju priznanja nezavisnosti Kosova. Savet ministara EU je 18. februara, dan po proglašenju nezavisnosti, usvojio tekst zaključaka u kojem se svakoj državi članici ostavlja mogućnost da odluči "u skladu s nacionalnom praksom i međunarodnim pravom" o svojim odnosima s Kosovom nakon jednostrane deklaracije. Od 27 država članica EU, njih 22 su odlučile da priznaju Kosovo, dok Španija, Rumunija, Grčka, Kipar i Slovačka nisu to učinile. Evropska unija i inače ne može da glasa jedinstveno, jer je istupanje pred Savetom bezbednosti UN stvar nacionalne politike. Bogdanović: Srbija izložena pritisku Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović izjavio je da je Vlada Srbije izložena pritisku iz inostranstva da ne insistira na izjašnjavanju Generalne skupštine UN o predlogu rezolucije kojom se traži savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o legalnosti nezavisnosti Kosova. "Pritisak dolazi iz onih zemalja koje su već priznale Kosovo i koje su uticajne", rekao je Bogdanović u intervjuu Rojtersu. Britanska agencija napominje da neke zapadne diplomate u Ujedinjenim nacijama ocenjuju da bi, ukoliko Generalna skupština UN usvoji srpski predlog rezolucije, mogle proći godine dok Međunarodni sud pravde ne donese odluku o tome. Zemlje koje još nisu priznale Kosovo mogle bi to da iskoriste kao razlog da odlože odluku o priznanju, naveo je Rojters. "Ako ova inicijativa propadne, onda ćemo mi u bilateralnim kontaktima pokušati da ubedimo zemlje koje nisu priznale Kosovo da ne preduzmu takav korak", rekao je Bogdanović. Kontradiktornost EU Dušan Reljić, sa berlinskog Instituta za međunarodne odnose i bezbednost, kaže za B92 da svi signali koji su do sada dolazili pokazuju da je do danas postojala većina u Skupštini UN. "No, ne treba potceniti pritisak koji dolazi od strane velikih zapadnih sila, jer niko ne voli da bude stavljen u položaj da se prespituje o opravdanosti nečije politike, pogotovo kada su u pitanju pravni aspekti te politike“, kaže Reljić. On objašnjava da Evropska unija ne može da glasa jedinstveno, odnosno da ne postoji tako nešto kao vrsta discipline u glasanju, jer je istupanje pred Savetom bezbednosti stvar nacionalne politike. "Dvadeset jedna od 27 zemalja EU je priznala Kosovo i samim tim se svrstale među one zemlje koje smatraju da nije potrebno međunarodno preispitivanje", kaže on. "Međutim, EU, s druge strane, uvek se zalagala za to da u međunarodnim odnosima postoji međunarodno pravo, i bilo bi čudno da sada glasa protiv. Zbog toga dolazi taj stav da treba biti uzdržan", kaže on. "Znači, s jedne strane, staviti do znanja da zemlje EU nisu zadovoljne tim potezom Srbije, a s druge strane, ne sprečiti jedan postupak koji ipak jača međunarodno pravo“, rekao je Reljić. Šta bi uradio Međunarodni sud pravde Ukoliko zahtev Srbije da se o nezavisnosti Kosova izjasni Međunarodni sud pravde dobije većinu u Generalnoj skupštini, ne treba odbaciti mogućnost da će u toj raspravi učestvovati i neko od predstavnika vlasti Kosova. U Međunarodnom sudu objasnili su za B92 da će, po prijemu zvaničnog zahteva Generalne skupštine, ako ga bude bilo, Sud najpre zatražiti od svih članica UN da, ukoliko žele, upute svoju argumentaciju u pisanoj formi. Dodatno, zahtev može biti upućen i relevantnim organizacijama i telima za koje se veruje da mogu doprineti raspravi. U tom smislu bi moglo da se dogodi da poziv Suda bude upućen prištinskim vlastima. U Sudu kažu da je korisno prisetiti se slučaja koji je vođen pre četiri godine, kada je od Suda zatraženo "savetodavno mišljenje" o pravnim posledicama odluke izrealskih vlasti da podignu zid razgraničenja na okupiranoj palestinskoj teritioriji. Tada je Sud na raspravu pozvao ne samo Palestinu, koja nema status članice UN, već i predstavnike Islamske konferencije i Arapske lige, koje su smatrane relevantnim za proces. Posle razmatranja pisanih podnesaka, u Sudu se organizuje i rasprava, gde zainteresovane strane dodatno obrazlažu svoje stavove. Tek potom Sud donosi odluku. Uprkos nekim predviđanjima da bi odlučivanje o inicijativi Srbije moglo da traje godinama, u Sudu kažu da procedura traje znatno kraće. U pomenutom slučaju izgradnje zida, "savetodavno mišljenje" Međunarodnog suda pravde saopšteno je u roku od 8 meseci. Brzina rada zavisiće i od toga da li će Generalna skupština UN zatražiti da se o pitanju nezavisnosti Kosova raspravlja "hitno" ili ne. U istoriji dugoj 62 godine, Međunarodni sud pravde 25 puta je pozivan da da "savetodavno mišljenje" po nekom pitanju. U Sudu skreću pažnju da njihov stav nije obavezujući iako ima nespornu pravnu i moralnu težinu. Još jednom se vraćajući na spor Izraela i Palestine, u Sudu podsećaju da je stav sudija - da je razdvajanje Izraelaca i Palestinaca zidom pravno neodrživo - bio kasnije pretočen u Rezoluciju Generalne skupštine UN. Mada, priznaju, ni ona nije bila obavezujuća za Izrael. "Sud ne zanima kakve će političke odluke biti donošene u vezi sa pitanjima o kojima se raspravlja. Mi dajemo isključivo pravno tumačenje," kaže sagovornik B92 iz Međunarodnog suda pravde.
