RASPLET ILI ZAPLET PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE Jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova biće tema koju će razmatrati Međunarodni sud pravde nakon što je Generalna skupština UN tako odlučila. Srbija je tako nakon mnogo godina dobila bitku u Ujedinjenim nacijama ali i na unutrašnjoj političkoj sceni.
Sve što je moglo da se uradi da bi se kosovsko pitanje sa političkog prebacilo na međunarodno pravni teren je učinjeno, rezultat je evidentan, ali prava borba tek sada sledi. Nakon izglasavanja odluke u UN Srbija ima razloga da bude zadovoljna, ali nema vremena za slavlje i opuštanje. Profesor međunarodnog prava i bivši šef našeg pravnog tima za sporove pred Međunarodnim sudom pravde Tibor Varadi objašnjava da je Srbija tek sada, nakon tolikih godina drugačije borbe oko očuvanja svog integriteta, našla način da se svetu postavi pravo i direktno pitanje o kosovskoj nezavisnosti i njenoj legalnosti, jer će pravno pitanje najzad dobiti i pravni odgovor, a politički efekti će se videti tek kada konačna sudska odluka bude doneta. Drugim rečima, tek sada je međunarodno pravo dobilo bitku sa politikom ali to, kako je ukazao profesor Varadi, nikako ne znači da će odluka biti onakva kakvu Srbija očekuje, ali isto ne znači i da ona neće biti potvrđena. Međutim, to što Međunarodni sud pravde može potvrditi srpski stav da je odluka o proglašenju nezavinosti suprotna međunarodnom pravu ne znači da će države koje su već priznale Kosovo poništiti svoju odluku, niti da će druge države odustati od njegovog priznanja i nakon savetodavnog mišljenja suda. Najbolji dokaz za to je činjenica da su Crna Gora i Makedonija na Generalnoj skupštini UN podržali srpski zahtev da se o povredi međunarodnog prava izjasni Međunarodni sud pravde, a da su dan nakon toga obe donele odluku da priznaju kosovsku nezavisnost. Istoričar Čedomir Antić podseća da je vladajuća koalicija u Srbiji upravo na ovakvom putu traženja međunarodnog mišljenja o kosovskom pitanju i dobila izbore, ali dodaje da to još uvek nije “velika pobeda Srbije”, jer tek treba viditi šta će se nakon glasanja u UN događati. - Ne sme se smetnuti s uma kako Međunarodni sud pravde funkcioniše. Naime, čak i da donese pravno mišljenje u našu korist, ono ima značaj samo u domenu etike i nije obavezujući ni za UN ni za zemlje koje su priznale Kosovo, kao ni za one koje će to tek uraditi. Među uzdržanim zemljama u UN je veliki broj država koje su već priznale Kosovo, a među državama koje su glasale protiv slanja ovog stava pred Međunarodni sud ima mnogo država koje su male i za koje malo ko uopšte zna da postoje. Do dana dnašnjeg se nije dogodilo da neko pitanje bude izneseno pred Generalnu skupštinu da se traži savet Međunarodnog suda pravde, a da je ona to obila. Znači, i sa anšim zahtevom se dogodilo nešto što je već viđeno. Mnogo veći test za ovaj predlog naše države biće pred samim Međunarodnim sudom pravde nego što je bio pred Generalnom skupštinom UN. Naše vlasti se nadaju da će, ukoliko sud zaključi da proglašenje kosovske nezavisnosti nije u skladu sa međunarodnim pravom, vremenom države koje su već priznale kosovsku nezavisnost, posebno velike sile koje su stale iza Albanaca, biti prinuđene da obnove pregovore i da bi to zapravo bila ona pobeda koju mi želimo. Ona bi, barem se tako napominje u javnosti, ova vlast mogla ići na podelu KiM, jer je očigledno da više od autonomije a manje od nezavisnosti predstavlja opciju koju Albanci nikada neće ni hteti - objašnjava Antić. Naš sagovorenik upozorava da se može dogoditi da Međunarodni sud pravde proceni i da u kosovskom slučaju nije prekršeno međunarodno pravo, pa će se time priča o našoj borbi za očuvanje teritorijalnog integriteta zauvek završiti jer smo igrali samo na tu kartu. - Ako smo mi već predali takav zahtev sudu i insistiramo da to za nas nije samo savetodavno mišljenje, onda bi bilo logično da, ako sud kaže da su Albanci u pravu, to i prihvatimo.. Treba podsetiti i na to da Međunarodni sud pravde ne funkcioniše po principu veta na odluku kao Savet bezbednosti, pa mi ne znamo da li naš predlog ima većunu koja će podržati da je nezavisnost proglašena nelegalno ili će prevagnuti oni koji Albancima daju za pravo. Mi ćemo doći u nepovoljniji položaj ako odgovor suda bude negativan nego velike sile koje su već priznale Kosovo i koje će time dobiti samo potvrdu da su dobro uradile. Opet i ako odgovor bude u našu korist, te velike sile će se onda pozivati na savetodavnu ulogu Međunarodnog suda pravde i neće odustati od onoga što su već učinile - zaključuje Antić. Saradnik Instituta za Međunarodnu politiku i privredu Aleksandar Fatić se slaže sa ocenom da se samo u Srbiji odluka Generalne skupštine UN o savetodavnom mišljenju Međunarodnog suda pravde predstavlja kao velika diplomatska pobeda ili međunarodno politički trijumf, a da je stvarnost sasvim drugačija: - Postupak Crne Gore i njeno priznanje Kosova pokazuje koliko je pogrešno tvrditi da je reč o trijumfu Srbije. Nije crnogorski postupak nikakav šamar našem uspehu niti zabadanje noža u leđa. Naime, Crna Gora je u UN glasala za to da se zahtev Srbije usvoji, znači podržala je ono što smo mi hteli, a onda je naredni dan priznala Kosovo, što govori da je reč o jednom koizistentnom procesu i da je priča da je usvajanje našeg zahteva put do nastavak pregovora netačna. Ako Međunarodni sud pravde bude doneo mišljenje koje glasi da odvajanje KiM nije u skladu sa međunarodnim pravom, mi time nećemo dobiti apsolutno ništa jer njegovo mišljenje nije obavezujuće i ne samo to već su sve velike države koje su već priznale Kosovo unapred rekle da one svoju politiku neće menjati. Uostalom, dan posle “srpske pobede” u UN Oli Ren je došao u Prištinu i razgovarao sa liderima kosovskih Albanaca o predkandidaturi za prijem u EU. Ono što zabrinjava jeste da se ovde ćuti o drugom scenariju: šta će se dogoditi ako Međunarodni sud pravde kaže da su Albanci imali pravo da proglase nezavisnost? Naša politička elita uvek polazi od toga da smo mi u pravu i nikad ne uzima u obzir mogućnost da možda i neki drugi poznaju neke druge aspekte međunarodnog prava koje može da donese opravdanje za secesiju . I šta će se desiti ako presuda bude suprotna od našeg stava – mi gubimo sve i više nećemo moći ni razgovarati o evropskim integracijama ako ne priznamo nezavisnost Kosova. Zato i tvrdim da je ovo traženje mišljenja Međunarodnog suda pravde pokazalo da imamo ili totalno nesposobnu ili totalno zlonamernu političku elitu, a činjenica da mediji to umesto da budu kritični proglašavaju trijumfom je neshvatljiva – ukazuje Fatić. Koliko je , po oceni Fatića, pogrešno proglašavati nešto što je inače uobičajeno u Generalnoj skupštini UN potvrđuje crnogorsko priznanje Kosova koje na najbolji način “ogoljuje” taj naš trijumf. - Šta znači crnogorsko priznanje Kosova i zar neko stvarno ovde misli da je Generalna skupština slučajno dozvolila da naš predlog prođe? Nikoga mi nismo tim činom naterali da promene svoju polutiku, a pogotovo to ne možemo da učinimo sa velikim silama, a Crna Gora nam je to i praktično pokazala. Ona je jedno rekla dan pre, a sasvim drugo dan posle naše pobede. Pošto to nismo hteli da vidimo, ili smo lažno verovali da se posle odluke u UN to neće dogoditi, mi reagujemo emotivno i proterujemo crnogorsku ambasadorku a da pre toga one zemlje koje su ranije priznale Kosovo i Metohiju nismo smeli ni da pipnemo, čak nismo smeli ni da prigovorimo njihovim ambasadorima koji se slobodno šetkaju po Srbiji – zaključuje Fatić. Istina je, dakle, da je građane Srbije posebno zabolela crnogorska so na kosovskoj rani i reagovanja nakon što je Vlada Crne Gore priznala Kosovo su burna i sa ove i sa one strane. Profesor Aleksandar Fatić, pak, smatra da nas odluka Crne Gore ne treba posebno da boli jer oni kao država imaju svoje interese, pošto ima albansko stanovništvo koje predstavlja bezbednosni rizik za nju samu . LJubinka Malešević http://www.dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&file=article&sid=45602 [Non-text portions of this message have been removed]
