B92 Info Vesti Drutvo 850 miliona ljudi gladuje 16. oktobar 2008. | 07:27 -> 13:50 | Izvor: B92, Beta, Tanjug Beograd -- Na Svetski dan hrane vie od 850 miliona ljudi je na ivici gladi ili gladuje, iako je pravo na hranu jedno od temeljnih ljudskih prava.
Kako do hrane (Beta) Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) svake godine 16. oktobra obeleava Svetski dan hrane. Pravo na hranu sve vie se integrie u nacionalne ustave i zakonodavstvo. Uprkos napretku, 60 godina posle usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, 854 miliona ljudi i danas teko dolazi do hrane. Takva je situacija i na Haitiju, gde stanovnitvo ivi u velikoj bedi. Uragani i tropske oluje opustoile su zemlju, a cena hrane konstantno raste. Majka Dojs Kikeron nahranila je dete blatom, kako ne bi umrlo od gladi. Umeala je prainu, vodu, so i ulje. Jedna od najugroenijih zemalja je Etiopija. Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu organizovala je centre koji snabdevaju građane namirnicama. Majke peače satima do centra jer im je to mogućnost da nahrane decu. Sirotinjski kvartovi irom sveta (arhiva, Beta) Direktor FAO ak Diuf upozorava vlade bogatih zemalja da ne smeju da prestanu da pruaju pomoć ili da ograniče trgovinu siromanim zemljama, zbog finansijske krize. Na konferenciji u Rimu, Diuf je istakao da izvetaj Ujedinjenih nacija pokazuje da 36 zemalja u svetu zavisi od inostrane pomoći. "Međutim, neophodna je veća pomoć, prvo podrka naroda razvijenih prekookeanskih zemlja, ali i privatna pomoć u obliku direktnih investicija. Zato kaemo - ako ne učinite ono to smo se dogovorili - kriza ne samo da neće biti reena, već će postati jo gora, rekao je Diuf. Cene hrane rastu svuda u svetu zbog finansijske krize, ali glavni uzroci rasta cena i nedostatka hrane zemalja u razvoju jesu ratovi i nerazvijena proljoprivreda. Univerzalna deklaracija ljudskih prava iz 1948. godine prva je prepoznala pravo na hranu kao osnovno ljudsko pravo. Te godine je to pravo uključeno u Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim pravima i pravu na kulturu, koji je usvojen 1966. godine i ratifikovalo ga je 156 drava. Ubuduće voće za učeničko zdravlje Zdravija hrana za zdravije učenike Ministar poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Saa Dragin najavio je da će, u saradnji sa ministarstvima zdravlja, prosvete i stranim donatorskim kućama, sledeće godine pokrenuti projekat deljenja besplatnih voćnih uina učenicima osnovnih kola u Srbiji. Dragin je, na Svetski dan hrane, deci u Osnovnoj koli "Jovan Miodragović" u Beogradu podelio paketiće s organskim proizvodima (jabuke, argarepe, fizalis...). On je najavio da Ministarstvo poljoprivrede planira da u sledećoj godini 10 puta poveća sredstva namenjena za organsku proizvodnju u agrarnom budetu. "Mi mislimo da je to jedna od komparativnih prednosti u odnosu na druge zemlje jer mi imamo negde oko preko pola miliona hektara koji mogu u nekom doglednom periodu da se prebace iz standardne proizvodnje u organsku", kae on. "Ono to je jako bitno to je da je organska hrana daleko skuplja na evropskom tritu i da na malim posedima, Srbija je, naalost, zemlja sa malim prosečnim posedom, koji je svega negde oko četiri hektara, moe jedna porodica da ivi jako dobro od proizvodnje organske hrane", kae on. "I to je jedan od načina da intenziviramo poljoprivrednu proizvodnju, obezbedimo deci zdraviju hranu, a i bolji prihod naoj poljoprivredi", kae on. On je rekao da je planirano da voćne uine u kolama budu besplatne, za početak je planirano da projekat bude sprovden u jednom regionu, a kasnije proiren na sve osnovne kole u zemlji. "Zanemarljiv procenat organske hrane se danas proizvodi u Srbiji", istakao je Dragin i predočio da se mora mnogo vie raditi na edukaciji poljoprivrednika, ali i stanovnitva zato je vano organsku hranu proizvoditi i konzumirati. Takođe je neophodno da drava obezbedi trite za organske proizvode, kako bi zemljoradnicima koji imaju male parcele omogućila ulazak u supermarkete i velike sisteme, kazao je Dragin. Prema njegovim rečima, najveći procenat organske proizvodnje u Srbiji bazira se na proizvodnji povrća i voća, a taj vid proizvodnje najzastupljeniji je u okolini Subotice. I zapadni delovi Srbije su veoma zainteresovani, ali bi trebalo mnogo vie uraditi u centralnim i junim delovima zemlje, gde je povrtarstvo jedna od vodećih grana poljoprivrede. Ministar je podsetio na novi zakon o bezbednosti hrane, koji je prole nedelje usvojen na sednici Vlade i uao u skuptinsku proceduru, ima za cilj da pojednostavi proces proizvodnje, prerade i plasmana hrane, uz stalni nadzor relevantnih organa i garanciju proizvodnje zdravstveno bezbednih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je i sveobuhvatnu borbu protiv gajenja genetski modifikovanih biljaka na naim poljima, pa je zato pojačalo inspekcijski nadzor useva, rekao je Dragin. Istraivanje: Ima li dovoljno hrane ta jedu građani Srbije (Galup) Agencija za istraivanje javnog mnjenja TNS Medijum Galup ispitivala je da li građani Srbije, regiona i sveta imaju dovoljno hrane i kakve su im navike u ishrani. Srbija je na četvrtom mestu zemalja u regionu, gde 12 odsto ispitanika navodi da im se u proteklih 12 meseci često ili ponekad događalo da nemaju dovoljno hrane. Makedonija je na vodećem mestu sa 21 odsto građana, koji navode da u proteklih godinu dana nisu imali dovoljno hrane za sebe i svoju porodicu. Za njom sledi Bugarska sa 17 odsto i Rumunija sa 14 osto. Ovaj procenat ispitanika se poklapa sa situacijom u istočnoj i centralnoj Evropi. Građani Bosne, kao i Kosova, ale se na u 11 odsto slučajeva na nedostatak hrane, dok je taj postotak u Hrvatskoj 7. Građane Albanije gotovo da i ne pogađa problem nedostatka hrane. U ispitivanju javnog mnjenja Srbije na uzorku od 1.000 ispitanika pokazuje se da vie od polovine građana smatra da se zdravo hrani, dok ostatak ba i ne vodi računa o zdravoj ishrani. Ipak, kada se pogleda lista omiljenih jela građana Srbije, moemo uočiti da su upravo masnija jela (sarma, gibanica i ostala tradicionalna i nacionalna jela) najčeće na vrhu liste. Situacija u svetu (Galup) Galup interneenal sproveo je u 56 zemalja irom sveta u periodu od juna do septembra 2008. godine ispitivanje na preko 58.600 ljudi, koji reprezentuju populaciju od 1,5 milijarde ljudi. Trećina populacije je navela da im se u proteklih 12 meseci deavalo (često, ponekad ili retko) da oni i njihove porodice nemaju dovoljno hrane. Ta situacija je najčeća u afričkim zemljama, gde gotovo polovina stanovnika (46 odsto) u poslednjih godinu dana nije imala dovoljno hrane. Sa druge strane, u zapadnoj Evropi je svega 7 odsto stanovnika bilo spremno da se sloi sa tvrdnjom da je bilo u nedostatku hrane. Taj procenat u istočnoj i centralnoj Evropi je 19, u Aziji 20 odsto, a u obe Amerike 13 do 14 odsto. Ako se pogledaju pojedinačne zemlje, lista od 10 nacija koje najozbiljnije pogađa problem nedostatka hrane je sastavljena od tri afričke zemlje, četiri latinoameričke, dve azijske i jedne zemlje iz istočne i centralne Evrope. Na vrhu liste se nalaze Kamerun (sa 55 odsto), Pakistan i Nigerija. Slede Peru i Filipini. Trećina populacije nije imala dovoljno hrane u Boliviji i Gvatemali i potom Gani. Oko četvrtina ispitanika u Meksiku i Rusiji (sa 23 odsto) navodi da je bilo situacija u proteklih godinu dana kada im je nedostajalo hrane ------------------------------------ =============== Group Moderator: [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> Your email settings: Individual Email | Traditional <*> To change settings online go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join (Yahoo! ID required) <*> To change settings via email: mailto:[Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] mailto:[Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
