http://www.blic.co.yu/drustvo.php?id=61110
Nema pismene saglasnosti Njegove svetosti o povlačenju sa trona SPC U toku pripreme za izbor novog patrijarha Autor: Tanja Nikolić-Đaković | Foto:a. dimitrijević | 16.10.2008. - 05:00 U toku pripreme za izbor novog patrijarha Uprkos nastojanju grupe arhijereja da se po svaku cenu do 11. novembra, za kada je zakazano jesenje zasedanje Svetog sabora, izdejstvuje ostavka patrijarha Pavla kako bi se redovno zasedanje pretvorilo u izbor za novog poglavara, pismene saglasnosti Njegove svetosti o povlačenju sa trona SPC nema, saznaje „Blic” u krugovima bliskim SPC. - Ukoliko takav papir i postoji, reč je o falsifikatu - i dalje tvrdi izvor „Blica” blizak SPC-u. Nastojanje ove grupe arhijereja da se dođe i do nalaza lekara o radnoj nesposobnosti patrijarha, još jednom je odbijeno. Proces utvrđivanja radne nesposobnosti dug je i iscrpljujuć jer pored ostalog podrazumeva i detaljno nimalo prijatno psihijatrijsko veštačenje. S obzirom na to da sa Vojnomedicinske akademije, gde se patrijarh već deset meseci leči, vrhu SPC stižu svakodnevni izveštaji lekarskog konzilijuma da je Njegova svetost „svestan, da piše i čita, svakodnevno prima posetu i nema tegobe koje mu trenutno ugrožavaju život”, ovakav zahtev je odbijen. U Patrijaršiji odbijaju da govore za „Blic” uz opravdanje da su naši navodi „gnusne laži” i da redovno jesenje zasedanje Svetog sabora, kao niti bilo koje drugo za života patrijarha Pavla, neće biti izborno, odnosno da neće razmatrati temu smene patrijarha. Dodaju da arhijereji koji čine Sveti sabor vrlo dobro poznaju Ustav SPC i da im je poznato u kakvim uslovima i pod kojim okolnostima se o takvim stvarima može razgovarati, te da nikome ne pada na pamet da takvog sveca kao što je patrijarh Pavle živog sahranjuje. Prema Ustavu SPC, patrijarh se bira na služenje doživotno. Smena Njegove svetosti se razmatra samo u slučaju da podnese pismenu saglasnost ili u slučaju da lekarski konzilijum izda potvrdu o radnoj nesposobnosti patrijarha. Osim patrijarha Pavla, retki su primeri u pravoslavnoj crkvi da se za vreme života jednog bira novi patrijarh. Zagovornici smene patrijarha Pavla pozivaju se na činjenicu da je patrijarh German, Pavlov prethodnik, smenjen posle pada i loma kuka 1989. godine, nakon što je dugo ležao na Vojnomedicinskoj akademiji. Smenjen je na osnovu zaključka konzilijuma lekara da njegovo zdravstveno stanje pokazuje da on nije u mogućnosti da obavlja dužnosti patrijarha. Na Svetom arhijerejskom saboru, decembra 1990. godine, sproveden je izborni postupak po amandmanima Ustava iz 1967. godine. Poglavar se birao žrebom između trojice kandidata koji su dobili najviše glasova članova Svetog sabora. Patrijarh Pavle se još tada protivio toj smeni, ali kada je izabran rekao je da je to očito volja Božja i da je stoga ne sme odbiti. Inače, još u maju, na prolećnom redovnom zasedanju Sabora, grupa arhijereja zatražila je u dva navrata od patrijarha Pavla potpis o povlačenju. Odbijena je. Patrijarh je ponovio reči, izgovorene još 1995. godine, neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog ugovora: „Ostavku podnosim samo Bogu”. U maju, konzilijum lekara VMA saopštio je da će dnevno slati izveštaje Svetom sinodu o zdravstvenom stanju patrijarha, ali i da ova ustanova neće kadrirati u SPC. Zahtev za izdavanje potvrde o poslovnoj nesposobnosti patrijarha Pavla i tada je odbijen. Procedura za izbor novog patrijarha precizirana je Ustavom do detalja. Patrijarha bira Sveti arhijerejski sabor, najkasnije tri meseca od upražnjenja mesta patrijarha. Zasedanje Sabora zakazuje Sveti arhijerejski sinod, vrhovno telo Srpske pravoslavne crkve, najviša izvršna, kao i sudska vlast. Sinod čine, osim patrijarha koji je predsedavajući, i četiri arhijereja, koji su članovi. Mandat članova Sinoda traje dve godine. Biraju se za vreme redovnog prolećnog zasedanja Svetog arhijerejskog sabora u maju. Na Saboru tajnim glasanjem i apsolutnom većinom biraju se tri kandidata glasovima aktivnih arhijereja. Na Saboru moraju biti prisutne najmanje dve trećine episkopa. Odsutni episkopi mogu ovlastiti druge da glasaju umesto njih. Jedan vladika može biti opunomoćen samo za jedan glas. Patrijarh se bira između trojice kandidata, koji su dobili najviše glasova, izvlačenjem tri koverte na oltaru. Svi srpski patrijarsi 44. patrijarh Pavle 1990. 43. patrijarh German 1958-1990 42. patrijarh Vikentije 1950-1958. 41. patrijarh Gavrilo 1938-1950. 40. patrijarh Varnava 1930-1937. 39. patrijarh Dimitrije 1920-1930. 38. Kalinik II Grk 1765-1766. 37. Vasilije Jovanović Brkić 1763-1765, 1772. 36. Kirilo II 1758-1763. 35. Gavrilo IV Grk – 34. Pajsije II Grk – 33. Vikentije Stefanović – 32. Gavrilo III 1752. 31. Gavrilo II Sarajevac 1752. 30. Atanasije II Gavrilović 1747-1752. 29. Joanikije III Karadža Grk 1739-1746. 28. Arsenije IV Jovanović Šakabenta 1725-1737. 27. Mojsije Rajović 1712-1726. 26. Atanasije I 1711-1712. 25. Kalinik I 1691-1710. 24. Arsenije III Crnojević 1674-1690, 1706. 23. Maksim Skopljanac 1655-1674, 1680. 22. Sveti Gavrilo Rajić 1648-1655, 1659. 21. Pajsije I Janjevac 1614-1648. 20. Jovan 1592-1614. 19. Filip 1591-1592. 18. Jerotej 1589-1591. 17. Nikanor – 16. Savatije Sokolović 1587. 15. Gerasim Sokolović 1575-1586. 14. Antonije Sokolović 1571-1575. 13. Makarije Sokolović 1557-1571, 1574. 12. Arsenije II 1453-1463. 11. Nikodim II 1446-1453. 10. Teofan 1446. 9. Nikon 1420-1435. 8. Kirilo 1407-1419. 7. Danilo IV 1406. 6. Sava V 1398-1406. 5. Danilo III 1392-1398. 4. Sveti Spiridon 1379-1389. 3. Sveti Jefrem 1375-1379, 1389-1392, +1397. 2. Sveti Sava IV 1354-1375. 1. Sv. Joakinije II 1338-1346. +1354. 1463-1557. Pred turskim osvajanjima Patrijaršija je preneta u manastir Žiču. 1766. Pećka patrijaršija je ponovo ukinuta 1766. i potčinjena Carigradskoj. Srpska patrijaršija ponovo je uspostavljena 1920. Arhijereji U radu Sabora učestvuju svi arhijereji iz zemlje i inostranstva, a njih je 43. Sabor je najviše arhijerejsko telo koje u SPC ima crkveno-zakonodavnu vlast po pitanjima vere, bogosluženja, crkvene discipline i unutrašnjeg uređenja crkve, a ujedno je i vrhovna sudska vlast. Kako se bira poglavar SPC Procedura za izbor novog patrijarha precizirana je Ustavom SPC do detalja. Patrijarha bira Sveti sabor, najkasnije tri meseca od upražnjenja mesta patrijarha. 1. Zasedanje Sabora zakazuje Sveti arhijerejski sinod, vrhovno telo SPC, najviša izvršna kao i sudska vlast. 2. Na Saboru moraju biti prisutne najmanje dve trećine episkopa. Odsutni episkopi mogu ovlastiti druge da glasaju umesto njih. 3. Jedan vladika može biti opunomoćen samo za jedan glas. 4. Na Saboru tajnim glasanjem i apsolutnom većinom biraju se tri kandidata glasovima aktivnih eparhijskih arhijereja koji upravljaju eparhijom najmanje pet godina. 5. Patrijarh se bira izvlačenjem imena jednog od trojice kandidata izvlačenjem iz žreba. 6. Svečano ustoličenje je dan kasnije u Sabornoj crkvi u Beogradu, a naknadno u Pećkoj patrijaršiji.
