http://www.kurir-info.rs/clanak/politika/kurir-18-10-2008/trosadzije
Trošadžije Planiranom javnom potrošnjom Vlada pokazala da nema jasnu viziju budućnosti u odnosu na svetsku ekonomsku krizu, smatraju stručnjaci BEOGRAD - Srbija će posledice svetske ekonomske krize osetiti najviše kroz nedostatak stranih investicija, povećanje platnog deficita i inflaciju, upozoravaju stručnjaci. Oni se slažu u oceni da država mora da preduzme ozbiljne mere, koje se pre svega odnose na smanjenje javne potrošnje i saradnju sa svetskim ekonomskim institucijama u cilju pomoći našoj ekonomiji. Ekonomista Danijel Cvjetićanin objašnjava da, ukoliko nastupi slom velikih tržišta, ništa bolje neće proći ni tržišta malih država. - Naša glavna briga je da li će strani investitori ustuknuti, jer smo mi, nažalost, adaptirali našu potrošnju u mnogo većoj meri nego što je trebalo, tačnije, trošimo više nego što zaradimo. Podsetiću vas da nam je platni deficit 9,5 milijardi dolara, što je jasan pokazatelj da nismo mislili na budućnost. Kako će investicija biti sve manje, neophodno je smanjiti javnu i privatnu potrošnju koja je nastala zaduživanjem kod banaka sa stranim kapitalom, a nove mere NBS stimulišu zaduživanje. U narednom periodu možemo očekivati ozbiljnu krizu, a ako se opametimo, samo krizu. Međutim, u ovako turbulentnim uslovima sastav naše vlade ne obećava - kaže Cvjetićanin. S druge strane, savetnik premijera Srbije i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Jurij Bajec kaže za Kurir da će Srbija osetiti posledice zbog svetske krize, ali da one neće biti preterano ozbiljne. - Kriza bi mogla da ima uticaja na rast kamata, kurs i manjak stranih investicija. Ali, to su problemi o kojima će Srbija morati da razmišlja. Dobro je što Ministarstvo finansija i NBS aktivno učestvuju u praćenju krize, ali i što vodi razgovore sa mnogim finansijskim organizacijama, kao što su investicioni i penzioni fondovi - objašnjava Bajec. Prema njegovim rečima, uzimanje novca od MMF za ublažavanje krize u našoj zemlji bilo bi nepovoljno, i za Srbiju bi bilo najbolje da sklopi nefinansijski aranžman sa tom organizacijom. - Nefinansijski aranžman podrazumeva da vi ne uzimate novac, već da sarađujete na rešavanju problema inflacije, smanjenja javne potrošnje i smanjenja spoljnotrgovinskog deficita. Taj aranžman se, pre svega, odnosi na sistem nadgledanja sprovođenja ekonomske, monetarne i fiskalne politike. Pozitivne ocene nadležnih u MMF mogu da imaju efekte na mnoge stvari, između ostalog i na dolazak stranih investitora koji prate izveštaje MMF - objasnio je Bajec. Mahmut Bušatlija, savetnik za ulaganja, kaže da smo mi indirektno ugroženi najviše zbog toga što novac postaje sve skuplji, ali da bi to bilo mnogo manje da smo sproveli reforme. - Nama je bitno da napravimo reformu i dok to ne uradimo, ne možemo očekivati ozbiljne investicije. Ako nemate predvidljivu makroekonomsku situaciju, niko neće da uloži pare. Platni deficit će biti sve veći, trošiće se državne rezerve, a to može dovesti do ekonomskog sloma, kao u Argentini - kaže Bušatlija i dodaje da u narednom periodu možemo da očekujemo povećanu inflaciju, recesiju, smanjenu potrošnju, krizu dugovanja i nemogućnost vraćanja kredita. RADOVAN JELAŠIĆ: INFLACIJA DEVET ODSTO Narodna banka Srbije donela je mere koje će značiti trenutno rasterećenje za banke, pošto će omogućiti jeftinije zaduživanje u inostranstvu, ali teško da će obezbediti isti obim kredita kao do sada, izjavio je juče guverner NBS Radovan Jelašić. On je istakao da se, retroaktivno od 1. oktobra, neće obračunavati obavezna rezerva na sredstva uzeta u inostranstvu, i to na kredite banaka iz inostranstva, subordinirani kapital iz inostranstva i zaduživanje kompanija za finansijski lizing. Jelašić je dodao da se vreme jeftinih kredita i agresivnih ponuda finansiranja neće zadugo vratiti, da će dinarski krediti znatno dobiti na popularnosti, a njihova cena zavisiće od inflacije, pošto niža inflacija znači nižu referentnu kamatnu stopu i jeftinije kredite. Jelašić je potvrdio da bi inflacija do kraja godine trebalo da bude između 8,5 i 9,5 odsto, a da bi bazna inflacija trebalo da se vrati u ciljani raspon između tri i šest odsto sredinom iduće godine.
