Evropska Komisija traži od Beograda da ne ometa Kosovo na međunarodnoj sceni
Pritisak Brisela da i mi priznamo Kosovo Odalović (SPS): Cilj im je da nas i ovim pritisnu. Međutim, nećemo popustiti, nema priznavanja Kosova.Jakšić: Uslov za EUnije Mladić nego da zažmurimo dok Kosovo postaje članica međunarodnih institucija i država BEOGRAD - Evropska komisija je pozvala Srbiju da "zauzme konstruktivan pristup prema učešću Kosova u regionalnim inicijativama i u međunarodnim forumima" i time, kako ocenjuju srpski političari, dodatno pritisla Beograd da prizna nezavisnost južne pokrajine. Da li je sama Komisija ovim priznala Kosovo, vidi se, kažu, u praksi. U DS-u ističu da "AP Kosovo i Metohija može, u skladu sa svojom autonomijom pokrajine, da razvija regionalnu saradnju kao i Vojvodina". - Ali, sve drugo, pripada Srbiji - vlada, predsednik, ministarstvo spoljnih poslova. Ne vidimo problem da vlast Srbije zastupa interese cele zemlje, uključujući AP Kosovo i Metohiju, ili Vojvodinu u EU integracijama, što činimo veoma dobro. A kada je reč o tome da li se Komisija ovim opredelila za nezavisnost Kosova, to morate da pitate njih - kazao je za Glas Srđan Milivojević iz DS-a. SPS, takođe, nije za popuštanje. Veljko Odalović ocenjuje za Glas da Komisija nema ovlašćenja i "nije toliko autonomna" da sama odluči da na neki način prizna Kosovo - Cilj im je da nas i ovim pritisnu. Međutim, nećemo popustiti, nema priznavanja Kosova - dodaje Odalović. Da Komisija neće jasno da kaže da je priznala Kosovo, ali da se to vidi iz njenog ponašanja, ocenjuje i predsednik Zajednice srpskih naselja na Kosmetu Marko Jakšić (DSS). Zaključujući da "Kosovo i EU očigledno ne idu zajedno", Jakšić kaže da uslov za članstvo u Uniji nije Mladić nego bar posredno priznanje Kosova "koje se svodi na to da zažmurimo dok Kosovo postaje članica međunarodnih institucija". Šta je u izveštaju U godišnjem izveštaju Komisije, koji će biti objavljen 5. novembra stoji da je da srpska vlast "stavila do znanja da će koristiti samo miroljubiva sredstva" i da je "uzdržano reagovala" na proglašenje nezavisnosti. Srbija je, bez saglasnosti SB, organizovala opštinske izbore na Kosovu i ojačala paralelne institucije i napravila zajednicu opština. Protivi se razmeštanju Euleksa bez ovlašćenja SB UN. A Euleks se raspoređuje, gensek UN-a je pokrenuo preustrojstvo Unmika, a Rezolucija 1244 ostaje pravna osnova za mandat Unmika - navodi se u izveštaju, koji zaključuje da su odnosi EU i Srbije bili ugroženi, ali da se srpski ambasadori vraćaju u zemlje koje su priznale Kosovo. - Taj pasivan pristup će dovesti dotle da Kosovo zaista postane država. Najveći broj zemalja koje su priznale Kosovo su iz EU, a one koje su članice, a nisu priznale, uradile su to samo iz svojih unutrašnjih razloga, a ne radi nas - kaže on. Osnivač organizacije "Transkonflikt Srbija" Jan Benkroft smatra da izveštaj ne implicira nezavisnost onoliko koliko to čine pozivi zvaničnika EU, poput Olija Rena, da "Srbija uspostavi dobrosusedske odnose sa svim susedima". - EU je znala da će priznavanje Kosova biti problem u regionalnoj saradnji, jer Beograd neće u forume gde bude "ambasador Kosova". Ipak, pokušavaju da afirmišu saradnju, što je vrlo problematično tražiti od Srbije. Tako vam traže i saradnju sa Euleksom, koji je mogao da bude statusno neutralan pre neke godine. Sada je to misija o kojoj je odlučeno pošto je proglašena nezavisnost i u čvrstoj je vezi sa Ahtisarijevim planom. Teško će ikoga ubediti u neutralnost. EU je bila naivna misleći da će progurati misiju kroz UN pod okriljem Rezolucije 1244 - kaže Benkroft, inače saradnik na projektu "Kosovski kompromis". Autor: Dejan Baić <http://www.glas-javnosti.rs/autor/91> http://www.glas-javnosti.rs/clanak/politika/glas-javnosti-01-11-2008/pritisak-brisela-da-i-mi-priznamo-kosovo [Non-text portions of this message have been removed]
