.."..Najozbiljniji kandidat vlasti i dalje je vladika zahumsko-hercegovački 
Grigorije. Kao apsolutni favorit režima, on dobija na snazi i zbog svoje 
bliskosti i „fudbalskih veza“ sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, 
koji je opet veoma blizak sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem.
Posebno je zanimljivo da se u lobiranje uključio i predsednik Tadić, koji se u 
Beogradu sreo sa nekoliko starijih, uglednih episkopa, kako bi „diplomatskim 
pritiscima“ uticao na promenu izbornog zakona i važećeg Ustava SPC!..."========

 
REDOVNO ZASEDANJE SVETOG ARHIJEREJSKOG SABORA SPC POČINJE SUTRA, IZBOR 
POGLAVARA PRILIČNO IZVESTAN
I Tadić lobira za izbor novog srpskog patrijarha ?
„Aktuelna vlast preko ministra vera Bogoljuba Šijakovića vrši strahovit 
pritisak da se promeni izborni zakon i da se patrijarh ne bira od tri episkopa 
i žrebom nego većinom glasova. Bude li na Saboru promene izbornog zakona, to 
znači samo jedno - patrijarha je izabrala vlast!“, tvrdi za Glas izvor iz SPC
Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni Srbi u toku ove nedelje, do četvrtka, 
najverovatnije će dobiti novog patrijarha. Redovno zasedanje Svetog 
arhijerejskog Sabora („crkvena skupština“) SPC počeće sutra, 11. novembra, u 
Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, činom priziva Svetog duha, a ključno pitanje 
biće rasprava o molbi NJegove svetosti patrijarha srpskog gospodina Pavla da se 
povuče sa mesta poglavara i izbor novog srpskog patrijarha.
Stav većine arhijereja koji su se prethodnih dana oglašavali je takav da 
preovladava jasno raspoloženje i za prihvatanje molbe i za izbor patrijarha. 
Vladike zapravo i ne bi trebalo da odlučuju o tome da li će prihvatiti ili ne 
molbu NJegove svetosti već najviše crkveno telo samo treba da je „primi k 
znanju“. To gotovo sigurno znači da će arhijereji omogućiti patrijarhu Pavlu da 
se povuče sa trona posle 18 godina uspešnog upravljanja srpskom Crkvom, u 
jednom od najtežih perioda u njenoj istoriji. Takođe, sva je prilika da će 
crkveni velikodostojnici pristupiti izboru patrijarhovog naslednika, što znači 
da će se Sabor iz redovnog pretvoriti u izborno zasedanje. Naravno, oba pitanja 
zavise od vladika i njihovog dogovora. Moguće je i da će Sabor odložiti izbor 
novog patrijarha zbog protivljenja pojedinih arhijereja koji ne žele da „slučaj 
German“ postane praksa i da se za života jednog bira drugi poglavar. U tom 
slučaju,
 crkvom bi do daljeg upravljao Sveti arhijerejski Sinod („crkvena vlada“).
Pritisak vlasti na vladike
Prethodnih dana, od kako je Sinod saopštio (24. oktobra) da je patrijarh Pavle 
umolio Sabor da mu zbog zdravstvenih razloga i nemoći odobri povlačenje iz 
aktivne službe, podsetimo, podiglo se mnogo prašine u javnosti. Ubrzo po 
objavljenom saopštenju, nekoliko vladika i profesora Bogoslovskog fakulteta 
otvoreno je posumnjalo u autentičnost patrijarhove molbe. Arhijereji koji nisu 
bili za povlačenje patrijarha Pavla rekli su da se već mesecima stvarala 
žestoka kampanja o tome da li patrijarh treba da ode ili ne i ne isključuju 
mogućnost da se patrijarh povukao zbog velikih pritisaka.
„Očekujem da se na Saboru otvori rasprava kada je patrijarh potpisao molbu za 
povlačenje, ko je bio prisutan u tom trenutku i najvažnije - u kakvom je 
psihofizičkom stanju tada bio. Takođe, očekujemo i da vidimo patrijarhovu molbu 
i uverimo se u autentičnost“, rekao je jedan od arhijereja SPC za Glas javnosti.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji kao najstariji član Sinoda od 
maja ove godine zamenjuje NJegovu svetost, u nekoliko navrata potvrdio je da 
patrijarhova molba „autentična“ i da je podneta 8. oktobra. Potpuna zbrka 
nastala je i pogrešnim tumačenjem Ustava SPC, čak i pojedinih vladika, kada je 
reč o načinu izbora patrijarha srpskog. U svemu ovome posebno značajnu ulogu 
imala je država otvorenim lobiranjem, čak i pritiscima na više vladika. Glasu 
javnosti je u dobro obaveštenim crkvenim krugovima potvrđeno da pritisak 
aktuelnog režima prethodnih dana nije jenjavao.
„Vlast preko ministra vera Bogoljuba Šijakovića vrši strahovit pritisak da se 
promeni izborni zakon i da se patrijarh ne bira od tri episkopa i žrebom, nego 
većinom glasova. Državi treba podoban, „prozapadni“ patrijarh i to „pravda“ 
računicom - ako možemo da dajemo novac, možemo i da se mešamo. Episkopima je 
upućena jasna poruka da neće biti tolikog finansiranja ako ne bude promene 
izbornog zakona. Početkom novembra Ministarstvo vera je objavilo da su Crkvu 
pomogli sa oko milion evra, što je znatno više nego prethodnih godina. To je i 
najbolji dokaz da je pritisak pojačan. Bude li na Saboru promene izbornog 
zakona, to znači samo jedno - patrijarha je izabrala vlast!“, tvrdi za naš list 
izvor iz SPC.
Najozbiljniji kandidat vlasti i dalje je vladika zahumsko-hercegovački 
Grigorije. Kao apsolutni favorit režima, on dobija na snazi i zbog svoje 
bliskosti i „fudbalskih veza“ sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, 
koji je opet veoma blizak sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem.
Posebno je zanimljivo da se u lobiranje uključio i predsednik Tadić, koji se u 
Beogradu sreo sa nekoliko starijih, uglednih episkopa, kako bi „diplomatskim 
pritiscima“ uticao na promenu izbornog zakona i važećeg Ustava SPC!
DILEME
Od ukupno 46 arhijereja (sa patrijarhom Pavlom) oko 35 vladika mogu biti 
kandidati za novog srpskog patrijarha, dok desetak vladika - oni koji ne 
upravljaju eparhijom pet godina i vikarni (pomoćni) episkopi - to ne mogu biti.
Nepoznanica je da li umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački Atanasije 
(Jevtić) može biti kandidat za svetosavski tron i da li četiri episkopa 
autonomne Ohridske autonomije imaju pravo da biraju, odnosno da budu birani. 
Stručnjaci za crkveno pravo tvrde da vladika Atanasije ipak ne može biti 
kandidat jer ne upravlja eparhijom potreban broj godina kao i da vladike 
Ohridske autonomije, osim arhiepiskopa skopskog Jovana, ne mogu učestovati u 
glasanju ni na koji način. Ali, za oba ova slučaja konačnu reč daće Sabor. 
Eventualno odsutni arhijereji (patrijarh Pavle sigurno neće prisustvovati 
zasedanju) „mogu ovlastiti druge eparhijske arhijereje da mesto njih glasaju, s 
tim da jedan arhijerej može biti opunomoćen samo sa jednim glasom“ (član 43 
Ustava SPC).
I komunisti bili suptilniji
U Crkvi ističu da su čak i komunisti suptilnije pristupali pitanju izbora 
srpskog patrijarha nego sadašnji režim.
„Na ovaj način krši se Ustav SPC i načelo odvojenosti Crkve od države, kao o 
odredbe Zakona o crkvama i verskim zajednicama. Otac Justin Popović je 
šeztdesetih godina napisao „da je komunistička vlast prekršila sve principe“ 
direktno se mešajući u izbor dva patrijarha - Vikentija i Germana. Nažalost, do 
dana današnjeg nisu se promenili metodi delovanja vlasti. Sada više nije u 
pitanju lobiranje, nego direktni pritisci na episkope na razne načine“, 
upozoravaju u SPC.
Ipak, ni Crkva se u ovoj situaciji, na žalost, nije dobro snašla. Umesto da 
jednostavno ućutka sve „neverne Tome“ i jasno i glasno saopšti kome je, kada i 
u kakvom zdravstvenom stanju patrijarh podneo molbu za penziju i objavi 
faksimil, SPC je to prvo pokušala da sakrije. Kada je posle žestokih pritisaka 
medija konačno saopštila, punih 17 dana kasnije, uradila je to veoma šturo, bez 
objavljivanja ovih važnih detalja. Takođe, Crkva je morala odlučno da reaguje i 
povodom pojedinih medijskih spekulacija i pritisaka o načinu izbora patrijarha 
i objavi da se, sve dok se Ustav SPC ne promeni, patrijarh može birati samo na 
jedan jedini način - tajnim glasanjem i žrebom od tri kandidata, upravo onako 
kako je izabran patrijarh Pavle. Simptomatično je da se upravo episkop 
Grigorije, ako je verovati pojedinim medijima, zalaže za promenu izbornog 
zakona i izbor patrijarha većinom glasova.
Prema važećem Ustavu SPC (član 42), „patrijarh se bira između srpskih aktivnih 
eparhijskih arhijereja, koji upravljaju eparhijama najmanje pet godina“. U 
članu 43 Ustava navodi se da se „patrijarh bira na zasedanju Svetog 
arhijerejskog Sabora, na kome je prisutno najmanje dve trećine članova, pod 
predsedništvom najstarijeg arhijereja po posvećenju i to žrebom između trojice 
kandidata izabranih tajnim glasanjem i apsolutnom većinom“.
Početkom zasedanja Sabora predsedavaće mitropolit Amfilohije, a ako se Sabor 
pretvori u izborni, trebalo bi da predsedava vladika šabački Lavrentije, koji 
je najstariji episkop po rukopoloženju, odnosno hirotoniji.
Autor: http://www.glas-javnosti.rs/clanak/tema/glas-javnosti-10-11-2008/i-tadic-lobira-za-izbor-novog-srpskog-patrijarha


      __________________________________________________________________
Yahoo! Canada Toolbar: Search from anywhere on the web, and bookmark your 
favourite sites. Download it now at
http://ca.toolbar.yahoo.com.

[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште