Država nema plan za zaustavljanje talasa otpuštanja, ekonomisti UPOZORAVAJU:
Bez posla ostaje 280.000 ljudi? http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifCvetaće kriminal, šverc i trgovina na crno Istraživanje koje je prošle nedelje sproveo Nedeljni Telegraf pokazalo je poraznu i za građane zastrašujuću činjenicu: nadležni u Srbiji niti znaju koliko je ljudi ostalo bez posla zbog finansijske krize, niti se spremaju za novi talas otpuštanja, koji, po upozorenju stručnjaka, dolazi. Od nadležnih smo pokušali da dobijemo odgovore na pitanja: Koliko će ljudi ostati bez posla narednih meseci, u kojim firmama i granama privrede će ih biti najviše, da li Vlada sprema posebne socijalne programe za te radnike? I može li država da spreči da novi vlasnici privatizovanih firmi koriste finansijsku krizu kao argument za oslobađanje od viška zaposlenih, na šta upozoravaju ekonomisti i predstavnici sindikata? Predsednik skupštinskog Odbora za rad i socijalna pitanja uputio nas je na Ministarstvo za rad, uz objašnjenje „da se on u to ne razume baš najbolje“. U Ministarstvu za rad nam je rečeno da oni nisu nadležni za zapošljavanja i otpuštanja, već samo za „regulativu, odnosno donošenje zakona“. Prava adresa je, rekli su nam, Ministarstvo ekonomije. Tamo su nas „šetali“ od jednog do drugog sektora, brojnim službenicima pres odeljenja objašnjavali smo šta želimo, dobili obećanja da će se neko javiti. I - ništa! Novi udar na budžet Prema procenama ekonomista (koji o tome govore u pola glasa, da se ne diže panika), bez posla bi u narednih 6 do 12 meseci moglo da ostane čak 10 odsto od 2,8 miliona ljudi, koliko je trenutno zaposleno u Srbiji. Znači - 280.000 radnika! Time bi broj nezaposlenih prešao milion. A onda, alarmiraju stručnjaci, sledi niz negativnih posledica: porast kriminala, šverca i trgovine na crno, udar na budžet jer će više ljudi tražiti socijalnu pomoć... - Građane najviše brine inflacija, koja je već dostigla 10 odsto, i zaposlenost, pogotovo što je kod nas mreža socijalne sigurnosti, koja omogućava prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje, vrlo slaba - kaže prof. Oskar Kovač, ekonomista. - Nažalost, zaposlenost i nezaposlenost se nisu bitno promenili u poslednjih 10 godina. štaviše, samo se povećavala stopa nezaposlenosti i u martu je dostigla 22,9 odsto. Kad u tržišnim privredama nezaposlenost pređe 5 odsto, odmah se preduzimaju radikalne mere. Stevan Avramović, predsednik Unije poslodavaca Srbije, kaže da će prvo početi da otpuštaju strane firme koje su ovde osnovale ekspoziture zbog jeftine radne snage i struje: - Mnoge kompanije su već dobile direktive iz matične zemlje da smanje proizvodnju i broj radnika. U Novoj Pazovi je vlasnik proizvodnje jednog stranog brenda radnicima rekao: „Sutra se fabrika zatvara“. Po Avramoviću, takvih primera biće sve više. Prof. Kovač navodi da je proizvodnja u drugom kvartalu ove godine inače zabeležila rapidan pad, a s tim se smanjuje i potreba za radnom snagom: - Mnogi poslodavci iskoristiće priliku da, pravdajući se svetskom krizom, otpuste radnike za koje misle da im nisu potrebni, ili znaju da će svakog trenutka moći da ih dobiju, i to po nižoj ceni od one po kojoj ih otpuštaju. Zadržaće samo najbolje radnike. Tačno se zna kad i pod kojim uslovima poslodavac može da predloži smanjenje radne snage i o tome mora da pregovara sa sindikatima. Međutim, retko se radi po zakonu. Mućke u magli recesije Kovač upozorava i da su tokom privatizacije mnoge firme otkupljene ne da bi proizvodile, već da bi bile zatvorene i da bi se na tom prostoru gradili stanovi. Magla recesije idealna je za one koji su u privatizaciju ušli da bi oprali nelegalno stečen novac - sad pod izgovorom finansijske krize kupljene firme mogu da oteraju u stečaj i tako izbegnu plaćanje otpremnina i poštovanje socijalnih programa. Iako su se prvi znaci recesije u Srbiji javili u septembru, Vlada se još nije ozbiljno pozabavila udarom krize na privredu ni saniranjem posledica. Ekonomisti upozoravaju da kriza samo produbljuje probleme koje smo već imali: pre svega deficit od 9 milijardi evra, i spoljni dug od 20,5 milijardi. Unija poslodavaca sprema paket mera koji treba da usvoje sindikati, vlasnici firmi i Vlada, a koji podrazumeva: zamrzavanje plata, štrajkova i cena, da na tenderima poslove dobijaju domaća preduzeća, da se PDV plaća odloženo na 6 ili 12 meseci, a da bi se suzbio talas otpuštanja predviđa se ili smanjenje poreza na plate za pola, ili njegovo privremeno ukidanje. D. Milinković Šta kaže Zakon o radu Poslodavac može da smanji broj zaposlenih na dva načina: da im da otkaz ili ih proglasi viškom. Zakon o radu propisuje stroga pravila u oba slučaja. VIšAK ZAPOSLENIH: Poslodavac je dužan da donese program rešavanja viška radnika, odnosno da sa sindikatom i nadležnima preduzme mere za njihovo novo zapošljavanje. Kriterijum za utvrđivanje viška ne može da bude odsustvovanje zaposlenog zbog privremene sprečenosti za rad, trudnoće, porodiljskog odsustva, nege deteta i posebne nege deteta. Poslodavac je dužan da radniku koji je proglašen viškom isplati otpremninu koja ne sme biti niža od trećine zarade zaposlenog za svaku godinu staža. Država se obavezuje da obezbedi prekvalifikacije, dokvalifikacije, samozapošljavanje i druge mere za novo zapošljavanje viška zaposlenih. OTKAZI: Poslodavac može da da otkaz: ako zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, nema potrebna znanja i sposobnosti; ako učini povredu radne obaveze, ne poštuje radnu disciplinu, učini krivično delo, ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla... U slučaju otkaza isplaćuje se naknada u visini jedne do četiri zarade, u zavisnosti koliko godina je zaposleni proveo na tom radnom mestu. http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/text2.html [Non-text portions of this message have been removed]
