Jo¹ 2005 godine uputio sam nekoliko pitanja u vezi Srebrenice, na koje mi je gospodin Ingrao odgovorio da, jednostavno, "ne poseduje podatke koji bi obezbedili precizne odgovore na pitanja" koja sam mu postavio. A pitao sam ga da li zna koliko je bilo muslimanskih vojnika (Armija BiH) u Srebrenici, koliko je bilo zarobljenih civila a koliko vojnika i slièno, ali, kako se mo¾e videti, Ingrao nije imao jasan odgovor ni na jedno postavljeno pitanje. Ipak, bez obzira ¹to ni¹ta nije znao o tome ¹ta se uistinu deslio u Srebrenici, Ingrao je jo¹ u to vreme izjavljivao da se u Srebrenici desio "najveæi masakr od vremena Hitlera i Staljina" i dodao, "da æe Srbi morati jednog dana da se suoèe sa onim ¹to su njihovi heroji èinili".
Da imamo iole odgovornu vlast, mi bismo tu farsu oko navodnog "genocida" u Srebrenici davno pobili i dokazali da je tu reè o smi¹ljenoj propagandi. Naravno, niko ne ka¾e da nije bilo nezakonitog ubijanja zarobljenika, ali broj tako ubijenih Muslimana nikako ne prelazi cifru od nekoliko stotina (o hiljadama ne mo¾e biti ni reèi), a ukupan broj ubijenih Muslimana u i oko Srebrenice, otprilike ili pribli¾no je jednak broju ubijenih Srba na tom istom prostoru. Na kraju, da ka¾emo, da je ubijanje zarobljenika svakako ratni zloèin, koji je u datom sluèaju poèinjen iz èiste osvete, to jeste, nakon ¹to su srebrenièki Muslimani poèinili u¾asne i grozomorne zloèine nad srpskim stanovni¹tvom Srebrenice i okoline. DV To: [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА]; [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА]; [email protected]; [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] CC: [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА]; [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА]; [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА]; [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] From: [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] Date: Sun, 16 Nov 2008 09:27:35 -0500 Subject: [sorabia] Karad¾iæ-Holbruk samo - usmeno! AMERIÈKI ISTORIÈAR ÈARLS INGRAO O SPORAZUMU HOLBRUK-KARAD®IÆ, SRPSKOJ KRIVICI, PODELI KOSMETA... Karad¾iæ-Holbruk samo - usmeno! Postojao je usmeni dogovor Holbruk - Karad¾iæ, sklopljen je preko posrednika, bez ijednog pisanog traga, a istekao je veæ krajem 1998. uuuHolbruk je obeæao Karad¾iæu da ga Ifor neæe uhapsiti - to je mogao da obeæa jer je Ifor bio direktno pod amerièkom komandom, a ni Britanci ni Francuzi nisu hteli hap¹enja optu¾enika uuuPentagon se pla¹io gerilskog rata u BiH, a Vesli Klark mi je priznao da se i 1999. nismo odluèili na invaziju Srbije da ne bismo podneli ¾rtve BEOGRAD - Profesor Èarls Ingrao, ispred projekta "Inicijativa nauènika" (Siholars' Inintitative) Univerziteta "Purdue" u Indijani, SAD, tvrdi u razgovoru za Glas da je postojao usmeni dogovor Holbruk - Karad¾iæ, ali da je on sklopljen preko posrednika, bez ijednog pisanog traga i da je istekao veæ krajem 1998. godine. - Pre dve godine smo, u okviru projekta, dobili potvrdu da je Holbruk obeæao Karad¾iæu da ga Ifor neæe uhapsiti. To je mogao da obeæa jer je Ifor bio direktno pod amerièkom komandom - Pentagon je stajao iza nareðenja, mada ni Britanci i Francuzi nisu hteli hap¹enje optu¾enika. Holbruk, meðutim, nije dao obeæanje bez vremenskog ogranièenja, nije rekao Karad¾iæu da nikada neæe biti uhap¹en i vrlo je va¾no da razumete da nikada nije ni mogao da obeæa da se Karad¾iæu neæe suditi u Hagu, jer nijedan politièar nema moæ da ka¾e ¹ta Hag mo¾e ili ne mo¾e da uradi. Za¹to je Karad¾iæ bio naivan da poveruje? - Ko neæe biti uhap¹en, ne mo¾e mu se ni suditi. SAD su dr¾ale kontrolu, a Hag ne mo¾e da hapsi. Bio sam na Palama 10. oktobra 1996. i video Karad¾iæa da se slobodno ¹eta. Holbruk i jo¹ neki u Stejt departmentu su se borili, ali neuspe¹no da Klinton promeni odluku o nehap¹enju ratnih zloèinaca. Ovo znaèi da je Holbruk obeæao Karad¾iæu ne¹to ¹to je ovaj veæ u¾ivao, a Karad¾iæ je to, u neznanju, prihvatio. Kako je do¹lo do promene dogovora? - Ne znamo taèno ¹ta je Holbruk rekao Karad¾iæu, veæ samo ¹ta nam je preneo jedan visoki zvaniènik Stejt departmenta. Rekao nam je mnogo, ali ne i sve. ©to bi vam se poverio neko iz Stejt departmenta? Ima li skrivenih motiva? - Ne znam. Mo¾e biti bravura ili bliskost sa na¹im èlanom... Ime tog èlana i tog zvaniènika, kao i jo¹ ¹est uèesnika, biæe u arhivi Univerziteta Perdu i otvoriæemo ih u vreme koje oni navedu, a po¹to izaðe knjiga sa èinjenicama o kojima govorimo. Sada ne mo¾emo da ugrozimo karijere onih s kojima smo razgovarali. Umesto njih, ja stavljam svoj integritet i odgovornost u zalog. Koje æe koristi imati Karad¾iæ od toga ¹to tvrdite, ali bez dokaza, da vam je visoki amerièki zvaniènik kazao da je bilo sporazuma? - Nijedan diplomata ne bi bio toliko lud da stavi svoje ime na papir. Veoma je naivno ¹to su neki tvrdili da postoji pisani sporazum pa falsifikovali nekakav papir. Prvo pravilo diplomatije je da ne stavljate svoje ime na ne¹to ¹to æe se èuvati kao tajna. Holbruk nije bio lud da se potpi¹e, ali za¹to je Karad¾iæ bio "lud" da poveruje Holbruku na "lepe oèi"? - Morate shvatiti da je 1996/97. mnogo ljudi znalo gde je Karad¾iæ i mogao je biti uhvaæen. Ali zbog Pentagona, Francuske i Britanije niko nije smeo da hapsi ratne optu¾enike, pa su tako èak holandske snage odbile da uhapse jednog Hrvata kad je do¹ao da se preda. Imamo i dodatne dokaze koje æemo otkriti za koji mesec. Neki ljudi su spremni da istupe i ranije. Reè je o stvarima koje æe veoma, veoma osramotiti Klintonovu administraciju. Je li moguæe da Mladiæa i sad neko ¹titi, kao ¹to je to èinio Pentagon 90-ih? - Ne mislim da je tako. Raèunica Klintonove administracije o ratnim kriminalcima je bila da ne rizikuju eventualni gubitak svog ljudstva u Bosni. Na Dejtonskom sporazumu je svaka strana, na svom jeziku, imala i deo koji ka¾e da æe amerièka vojska morati da krene u poteru za ratnim kriminalcima. Ali, kad se visoki diplomata, koji nam je ovo rekao, vratio iz Dejtona u Va¹ington, dakle pre zvaniènog potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu, ta stavka je izbaèena, jer se Pentagon pla¹io gerilskog rata. Od toga je, kako mi je priznao, strahovao i Vesli Klark 1999. pa se nismo odluèili na invaziju Srbije da ne bismo podneli ¾rtve. Od kad se to SAD brinu da ne izgube vojnike? Pogledajte Irak... - Za razliku od Avganistana i Iraka, Balkan nikada nije bio va¾an amerièki interes. Znaèi li to da SAD nemaju interes ni na Kosovu? - Èak ni Kosovo nije bilo krucijalni amerièki interes. I zato su napravile najveæu i najskuplju vojnu bazu u Evropi... - I njime se na duge staze ¹tede pare. Napustili smo Nemaèku, jeftinije je da imamo trupe u Bugarskoj, Rumuniji i na Kosovu. Dakle, SAD su se ovde ustolièile trajno? - SAD hoæe da uvek budu vojno prisutne u Evropi. Potrebne su im vazdu¹ne baze za transport trupa i materijala i praæenje operacija Al Kaide. SAD ¹tedi novac i to ¹to imamo trupe u Koreji. Mnogo je jeftinije da imamo 30.000 vojnika u Ju¾noj Koreji, nego u Severnoj Karolini ili Teksasu. SVEDOK BEZ DOKAZA Hoæete li svedoèiti za Karad¾iæa? - Trebalo bi da se 18. novembra sretnem sa njegovim advokatom, ali ne znam da li je prikladno da svedoèim pre nego ¹to budem smeo da otkrijem imena ljudi koji su nam dali podatke. Ali, veæ ste se ume¹ali time ¹to tvrdite da ne postoji papir za koji Karad¾iæ tvrdi da postoji? - Zdrav razum nam ka¾e da nema papira, a naroèito posle razgovora sa zvaniènikom Stejt departmenta, nemamo razloga da verujemo drugaèije. Nemate ni trake sa snimkom tog zvaniènika? - Da smo ga snimali ne bi nam ni¹ta rekao. PODELA IZ PRINCIPA Jesu li pregovori o ¹est taèaka Ban Ði-muna i o Euleksu prvi korak ka podeli Kosmeta? - Pre tri dana sam se sreo sa ljudima iz va¹eg MIP-a i jasno su mi stavili do znanja da su protiv podele. Koje podele - fizièke ili administrativne? - Fizièke. Za sada ili zauvek? - Rekao sam i njima kao i Ko¹tunici kada je, pre pet godina, prièao o kantonizaciji, da je krajnje re¹enje: ili da Albanci puste da se Srbi vrate i daju im punu za¹titu, ili da Srbi dobiju kompenzaciju. Da, ali oni nisu isterani iz svojih kuæa nego i sa dela svoje zemlje! - Da, naravno. Najbolje bi bilo da se Srbi vrate i svi ¾ive zajedno, kao ¹to æe svi jednoga dana i ¾iveti zajedno u EU. PRVO U MOROVIÆU Ingrao je u Beogradu boravio kao gost Evropskog pokreta u Srbiji. "Inicijativa nauènika" je od 2000. godine okupila vi¹e od 300 èlanova iz 28 dr¾ava. Istra¾ivaèki tim je prvi sastanak odr¾ao 2001. u selu Moroviæ u Sremu. Da, ali Amerika nije dala Koreji nezavisnost... - Nezavisnost Kosova nema veze sa vojnim potrebama. A sa èim onda ima veze? - Sa onim ¹to se desilo u Srebrenici. Taj masakr je zave¹tanje Ratka Mladiæa. Do tada Bosna, Hrvatska i Kosovo nisu bile od velikog znaèaja za SAD. Ne mo¾ete da zamislite ¹ta je taj masakr napravio u Americi. Klinton i Pentagon su posle masakra osetili takvo poni¾enje i sramotu ¹to je amerièka sila toliko omalova¾ena - po¹to nije uspela da spreèi Ovèaru, a naroèito Srebrenicu, koja je bila zloèin u razmerama koje nisu viðene od Drugog svetskog rata. I SAD oseæaju krivicu i odgovornost prema muslimanima? - Da. U zapadnom svetu je ceo lanac tog oseæaja krivice. Jedan dogaðaj je promenio celu sliku o ratu u Bosni. Do tada su srpski mediji i ljudi kao Kraji¹nik i Karad¾iæ mogli da ubede zapad da sve strane jednako èine zloèine, ¹to nije taèno, jer podaci koje su nam dali i na¹i srpski èlanovi govore da su zloèine 1992. uglavnom èinili Srbi. I to nad muslimanima, Hrvatima i Romima. Taj jedan dogaðaj je uni¹tio srpski argument da su na Balkanu svi ludi. Pa ste zakljuèili da su samo Srbi ludi ili makar najluði na Balkanu? - Holbruk je i pre Srebrenice govorio da su Srbi glavni problem. Ako su problem male zemlje u kojima je jedan narod dominantan, za¹to onda SAD prave ba¹ to na Kosovu? - Ako ste oèekivali da se izvinim u ime svoje vlade - to se neæe desiti. ®ao nam je ¹to ste to tako shvatili... - Ja se protivim tome ¹to su SAD priznale jednostrano progla¹enu nezavisnost Kosova. To nam nije bilo u interesu. Bu¹ova administracija je napravila mnogo gre¹aka, i to u pogledu morala (Irak i Gvantanamo). Amerièko priznanje Kosova je trebalo da bude multilateralno, i dogovoreno je sa Beogradom, kao i Pri¹tinom - da nema legitimnog dogovora ako ga izmeðu sebe ne naprave Beograd i Pri¹tina. "Kosovari" nisu hteli da prave kompromis jer su znali da æe ih SAD podr¾ati, kao ¹to podr¾avaju i Izrael. Kada je 850.000 ljudi proterano, to je bio ekvivalent Srebrenici. Amerièke diplomate i vladini zvaniènici veruju da su od tog trenutka Albanci postali ¾rtve. Milo¹eviæ je mrtav, biraèi su doveli demokrate. Ostaje jo¹ samo uticaj SAD - da li bi Albanci pristali na su¾ivot sa Srbima da im Va¹ington tako ka¾e? - Voleo bih da tako bude! Ali, Albanci su rekli da ne bi mogli tako, pa sve i da je Latinka Peroviæ predsednik Srbije. To je za ¾aljenje. Zvaniènici SAD govore da Zapad neæe da pritisne Albance, jer su trpeli Milo¹eviæev re¾im osam godina. U Va¹ingtonu uzalud govorim da Albanci moraju biti odgovorni za proterivanje Srba i sve ¹to se desilo Srbima na Kosovu. Odgovaraju mi da je nesreæno i da se nadaju da æe se Srbi vratiti, ali neæe da "pucaju" na Albance koje smatraju ¾rtvama. Autori: <http://www.glas-javnosti.rs/autor/20> Diana Milo¹eviæ <http://www.glas-javnosti.rs/autor/19> Jelena Jevremoviæ http://www.glas-javnosti.rs/clanak/politika/glas-javnosti-16-11-2008/karadzic-holbruk-samo-usmeno [Non-text portions of this message have been removed] _________________________________________________________________ Explore the seven wonders of the world http://search.msn.com/results.aspx?q=7+wonders+world&mkt=en-US&form=QBRE [Non-text portions of this message have been removed] ------------------------------------ =============== Group Moderator: [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> Your email settings: Individual Email | Traditional <*> To change settings online go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join (Yahoo! ID required) <*> To change settings via email: mailto:[Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] mailto:[Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
