DNEVNIK” OTKRIVA
CILJEVI ANGLOAMERIČKE POLITIKE NA ZAPADNOM BALKANU U 2009. GODINI

(Od našeg dopisnika iz Brisela)

– Nova američka administracija, predvođena budućim državnim sekretarom Hilari 
Klinton, i britanski šef diplomatije Dejvid Miliband vodiće kristalno jasnu 
politiku na Zapadnom Balkanu u sledećem periodu: forsiranje puta Srbije u 
Evorpsku uniju i jačanje kosovske državnosti – preneli su „Dnevniku“ 
diplomatski izvori u Londonu i Vašingtonu na osnovu prvih kontakata koji su 
usledili između dve obale Atlantika po zvaničnoj nominaciji Klintonove.

U konkretnom smislu, kažu naši sagovornici, to znači da će Sjedinjene Države i 
Ujedinjeno Kraljevstvo u 2009. godini raditi, s jedne strane, na davanju 
statusa kandidata Srbiji za članstvo u EU, a s druge, na učlanjenju Kosova u 
Svetsku banku, Međunarodni monetarni fond, Savet Evrope i završetku izrade tzv. 
studije izvodljivosti za Kosovo, koja predstavlja prvi korak u procesu 
evropskih integracija. 

Američka i britanska diplomatija, kažu naši izvori, već su jasno stavile do 
znanja Beogradu – posle prolaska srpskog zahteva za savetodavnim mišljenjem 
Međunarodnog suda pravde o legalnosti jednostranog proglašenja nezavisnosti 
Kosova u Ujedinjenim nacijama – da će na svaku sledeću akciju Srbije koja bude 
usmerena na usporavanje daljeg priznavanja nezavisnosti Kosova ili osporavanje 
nezavisnosti, reagovati vrlo oštro i sprečiti efekte takvih poteza. 
– Priznavanje nezavisnosti Kosova neće biti uslov za evropske integracije 
Srbije, ali će s Beogradom pre nego što Srbija postane članica EU, morati da se 
pronađe formula koja će garantovati Prištini slobodan prolaz do EU. Štaviše, 
spremni smo da pomognemo Beogradu da ubedi glavnog tužioca Haškog tribunala 
Serža Bramerca u to da u potupnosti sarađuje, čak i ako Ratko Mladić ne bude 
uhapšen, kako bi Srbija krenula iz postojeće pat-pozicije u evropskim 
integracijama – objašnjena je „Dnevniku“ angloamerička pozicija, uz najavu da 
će vrlo brzo uslediti novi talas priznavanja nezavisnosti Kosova od država 
Bliskog i Srednjeg istoka. 

Jedan britanski zvaničnik koji je želeo da ostane anoniman istakao je da je 
komunikacija na liniji Miliband–Jeremić vrlo česta i da šef Forin ofisa vrlo 
rado odgovara na pozive srpskog kolege, ali da srpska strane još uvek odbija da 
prihvati realnost na terenu i pragmatičnu politiku zapadnih sila. 
– Beograd je tražio od EU da se Misija Euleks depolitizuje i mi smo to 
prihvatili kao razuman zahtev i zbog toga smo na kraju podržali dogovor Srbije 
i generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Sada je na Srbiji da ispuni svoj deo 
obećanja i bude konstruktivna i kooperativna s Euleksom. Drugim rečima, srpski 
lideri moraju da shvate da smo mi priznali nezavisnost Kosova i time je za nas 
ta priča završena, ali isto tako smo svesni toga da bez stabilne i evropske 
Srbije nije moguće imati stabilnost i prosperitet na Zapadnom Balkanu – kaže 
britanski funkcioner. 

Po rečima anglosaksonskih diplomata, EU i Sjedinjene Države veoma cene 
dosadašnju politiku Srbije koja je podrazumevala da pitanja evropskih 
integracija i Kosova budu razdvojena, ali da Beograd ne bi trebalo da 
zloupotrebljava nepodeljenu podršku za svoju evropsku budućnost radi poena u 
politici prema Kosovu. 
– Čak i naši partneri, poput Nemačke i Francuske, koji imaju rezerve prema 
brzini novog proširenja EU, kada se povede priča o Srbiji imaju mnogo manje 
uzdržan odnos nego kada su u pitanju Albanija, Makedonija ili Kosovo, međutim 
to ne znači da su oni ili da smo mi manje za nezavisnost Kosova i da neće 
raditi na jačanju njegove državnosti. Dakle, kad pomažemo Srbiji, ne odmažemo 
Kosovu, i obratno. To je lekcija koju treba da nauče i u Beogradu i u Prištini 
– kaže za „Dnevnik“ američki diplomata upućen u balkansku problematiku. 

Na kraju, naši sagovornici nisu isključili mogućnost da u nekom sledećem 
periodu, za pet-šest godina ili kasnije, Beograd i Priština, uz nečije 
posredovanje, stignu do nekog dogovora koji ne bi ugrozio nezavisnost Kosova, 
ali bi rešio pitanje Srba na Kosovu, bilo kroz stvaranje entiteta ili kroz 
„teritorijalno razgraničenje“. 

Željko Pantelić 

http://www.dnevnik.co.yu/themes/ABD/images/tabs/empty.gif

 

http://www.dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&file=article&sid=47951

 

 



[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште