U stečaj ide još 1.000 preduzeća
22.01.2009. Od 500 stečajeva u beogradskom Trgovinskom sudu vodi se 246 U Srbiji će, procenjuju stručnjaci, zbog finansijske krize oko hiljadu preduzeća ove i naredne godine zbog nelikvidnosti otići u stečaj ili likvidaciju.Najveći broj neće moći da vraća uzete kredite i plaća obaveze prema državi i dobavljačima. U ovu grupu firmi uključeno je I između 300 i 500 društvenih preduzeća koja ne mogu da se privatizuju, bilo da samo formalno postoje a ne rade, ili koja ni posle više pokušaja nisu dobila privatne vlasnike. I Evropu očekuje talas bankrota. Loši evropski stečajni postupci, kako piše tamošnja štampa, biće na ozbiljnoj probi ove godine kada se zbog svetske finansijske krize očekuje povećana nelikvidnost preduzeća. U Srbiji se, prema podacima Trgovinskog suda u Beogradu, vodi oko 500 stečajeva, 246 je kod njih, a još toliko u ostalim sudovima u Srbiji. U 46 predmeta za stečajnog upravnika je određena Agencija za privatizaciju - Centar za stečaj, jer je reč o društvenim preduzećima gde je postupak otpočeo posle 2005. po sadašnjem zakonu. Mada su rokovi skraćeni do dve godine, kod nas se, po čemu smo verovatno rekorderi, još uvek vode maratonski stečajevi, kao kod „Jugoskandika", koji traje 23 godine. Stevo Đuranović, vršilac dužnosti predsednika beogradskog Trgovinskog suda, kaže da stečaj te štedionice-banke traje od 1993. godine i da će se tačka na ovaj slučaj namirenjem poverioca staviti 2016. godine, do kada je rok dospeća obveznica stare štednje „Završno ročište se održava kada se namire svi poverioci, pri čemu je država preuzela obavezu isplate štediša Tu je i stečaj „Kosovske banke", koji traje od 1990. godine, a na dugotrajnost u oba slučaja utiču okolnosti koje nisu u našoj nadležnosti. To su ujedno najduži postupci u ovom sudu", navodi Đuranović. On objašnjava i zašto već devet godina traje stečaj „Beobanke", „Jugobanke", „Beogradske banke" i „Investbanke". Inače, u postupcima koji se sprovode nad bankama i drugim finansijskim organizacijama za stečajnog upravnika se postavlja Agencija za osiguranje depozita. „Reč je o velikom kompleksu potraživanja ne samo sa domaćim već i s inostranim klijentima. Ove banke su poslovale sa inostranstvom, a to ima ogromnog značaja na dužinu trajanja stečajnog postupka nad tim bankama, jer našim organima nije omogućen uvid u svu ovu dokumentaciju. Negde se vode i takozvani pomoćni stečajevi, koji se sprovode u inostranstvu, kao na Kipru i SAD. To je razlog što Agencija nije u mogućnosti da se izjasni po podnetim prijavama potraživanja poverilaca koje se odnose na inostranstvo", kaže naš sagovornik. On upozorava da bi to moglo da stvori rizik da se o istom potraživanju donesu dve odluke - jedna ovde, a druga u postupku pomoćnog stečaja u inostranstvu. Sa druge strane, nedostatak dokumentacije utiče i na mogućnost ostvarivanja potraživanja od dužnika u zemlji. Sve četiri velike banke su skoro najveći poverioci preduzeća u postupku privatizacije ili pak stečaja. Zakonom o privatizaciji predviđeno je da ove banke svoja potraživanja prema subjektima privatizacije naplaćuju isključivo iz cene ostvarene u postupku privatizacije za prodati društveni kapital „Takođe, tek unovčavanjem imovine stečajnih dužnika preduzeća, može se govoriti o naplati i završetku stečaja. Treba uzeti u obzir da se vodi i veliki broj parničnih postupaka, od čijeg ishoda zavisi obim i visina potraživanja, što usložnjava situaciju u svim predmetima. Zakon je jasan, postupak se zaključuje kada se okončaju sve radnje u stečajnom postupku i zato stečajevi negde i dugo traju , kaže Đuranović. Još uvek nije završen ni stečaj Robnih kuća „Beograd", „Ineksa" i „Sartida", iako im je glavna imovina unovčena. Očekuje se da će u ovoj godini biti okončan značajan deo starih predmeta. Međutim, situaciju dodatno komplikuje globalna ekonomska kriza i smanjenje investiranja. Ako se zna da je u nekim slučajevima ostao i znatan deo zaista vredne imovine, onda se ovom problemu mora pristupiti krajnje obazrivo jer bi to moglo dovesti do toga da ovakvoj imovini pada vrednost, a time i stepen namirenja poverioca", upozoravaju iz beogradskog Trgovinskog suda. Najavljene su radi efikasnosti i izmene zakona, ukidanje stečajnog veća, uz osnaživanje reorganizacije firme kroz dogovor sa poveriocima pre nego što problem nelikvidnosti dođe na sud. http://www.borba.rs/content/view/1711/71/ [Non-text portions of this message have been removed]
