http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Rehabilitovan-jedan-od-organizatora-pucha-27-marta-1941-godine.lt.html <ttp://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Rehabilitovan-jedan-od-organizatora-pucha-27-marta-1941-godine.lt.html%22>
Rehabilitovan jedan od organizatora puča 27. marta 1941. godine Živan Knežević je oficir koji je priveo predsednika vlade Dragišu Cvetkovića Major Živan Knežević privodi Dragišu Cvetkovića Na zahtev kćerki Ljubice Knežević i Ivane Knežević-Davidson, koje danas žive u Sijetlu u SAD, Okružni sud u Beogradu doneo je rešenje o rehabilitaciji njihovog oca Živana Kneževića (1906–1984), majora Vojske Kraljevine Jugoslavije, jednog od organizatora vojnog puča 27. marta 1941. godine kada je sa vlasti zbačeno namesništvo princa Pavla Karađorđevića. Time je, kako je Ljubica izjavila za „Politiku”, ispravljena nepravda iz 1946. godine kada je komunistička vlast njenom ocu konfiskovala celokupnu imovinu, oduzela državljanstvo i u odsustvu ga osudila na 20 godina robije uz prinudni rad. – Kad nam je advokat Slobodan Mavrenović javio da je naš otac rehabilitovan, nismo mogle da sakrijemo suze. Bile smo vrlo uzbuđene, emocije su navrle, plakale smo od sreće – kaže Ljubica. Ovaj dan, kako ističu, čekale su više od šezdeset godina. Do pre dve godine nisu bile sigurne u ishod sudskog procesa. Ali sada su se uverile da su njihove sumnje bile bez ikakvog osnova. – Ponadale smo se da će se sve dobro okončati tek onda kada je sudija Okružnog suda u Beogradu koji je vodio proces rehabilitacije preko našeg advokata tražio dodatnu dokumentaciju i neke fotografije iz života našeg oca – objašnjavaju Ljubica i Ivana. Najveći deo lične dokumentacije sa kompletnim beleškama iz profesionalnog života majora Kneževića poseduju njegove kćerke. One su spremne da Arhivu Srbije ustupe tu obimnu arhivu, beleške, spise i ostala dokumenta. To rade s uverenjem da bi lična arhiva Kneževića bila dragocena za istoričare u rasvetljavanju uloge njihovog oca u dramatičnim martovskim događajima 1941. godine, kao i kasnije kada je bio u vladi Slobodana Jovanovića, gde je bio zadužen da održava veze sa Dražom Mihailovićem. Živan Knežević, rođen u Vranju, u svojoj karijeri prešao je put od majora, šefa kabineta generala Dušana Simovića, komandanta Gardijskog bataljona u Egiptu, šefa kabineta Slobodana Jovanovića, savetnika Ministarstva vojske SAD do službe u Vrhovnom štabu američke vojske u Evropi. Za zasluge u Drugom svetskom ratu američki predsednik SAD Hari Truman odlikovao ga je Ordenom legije časti trećeg stepena. Istom prilikom, Ordenom legije časti prvog stepena posthumno je odlikovan i Draža Mihailović. – U noći između 26. i 27. marta 1941. godine naš otac je sa saradnicima učestvovao u državnom udaru, okončanom u zoru. Komandovao je pešadijskim pukom Kraljeve garde i jedinicama Beogradskog garnizona. Bio je zadužen za privođenje Dragiše Cvetkovića, predsednika Vlade Kraljevine Jugoslavije, i ostalih ministara – priča Ljubica. Tim pučem poništeno je tek potpisano pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu, oboren je režim kneza Pavla i obrazovana nova vlada. Kćerka Ljubica kaže da se Živan Knežević nikada nije pokajao zbog učešća u martovskom puču. – Često nam je pričao o tom događaju, uveren da je ispravno postupio time što je sa svojim saradnicima učestvovao u organizaciji puča – priseća se ona. Zbog tih zbivanja Hitler je odložio invaziju na Rusiju i krenuo u rat protiv Jugoslavije 6. aprila 1941. godine. Dvanaest dana kasnije slomljen je otpor jugoslovenske vojske, kralj Petar Drugi Karađorđević je napustio zemlju. I Knežević je otputovao u Egipat gde je postavljen za komandanta Gardijskog odreda i na toj dužnosti je ostao tri meseca. Po naređenju generala Dušana Simovića krenuo je za London gde je postavljen za šefa vojnog kabineta predsednika vlade Slobodana Jovanovića, potom od jula 1943. do jula 1944. godine bio je vojni izaslanik u Vašingtonu. Godinu dana kasnije odbio je da prizna vladu Šubašića i da se stavi u službu Titove komande. Posle izvesnog vremena zaposlio se u Vojnogeografskom institutu u Vašingtonu gde je radio punih devetnaest godina, od 1960. do 1979. godine. Penzionisan je kao pukovnik američke vojske, preminuo je u Sijetlu. ----------------------------------------------------------- *Oprečno o 27. martu* Državni udar od 27. marta 1941. godine jedna je od najvećih tema iz novije istorije o kojima se i danas vodi polemika. Srđan Cvetković, istoričar iz Instituta za savremenu istoriju, kaže da istoričari imaju oprečna mišljenja o tim zbivanjima. Pojedini su uvereni da je svrgavanje s vlasti namesnika Pavla Karađorđevića bila ispravna odluka i da se tadašnja Jugoslavija time jasno odredila prema nacizmu i fašizmu. Drugi smatraju da bi rat bio odložen, ako ne i izbegnut. Istoričar Cvetković misli da bi srpski narod manje stradao da nije bilo martovskog puča. „Vojni puč je doveo do kolapsa države, sledio je rat koji je prouzrokovao velike žrtve koje su možda mogle biti izbegnute”, kaže Cvetković. Nada Kovačević [objavljeno: 22/01/2009]
