DRAGAN ROSANDIĆ - PISMA IZ MONTENEGRA

Orden

Čim smo proglasili neovisni Montenegro 2006. godine, prirodno, kao i svaka 
ozbiljna država, odmah smo naručili u nekoj zagrebačkoj livnici da nam iskuju 
ordenje nove države. A đe bi drugo? Zagreb nam je bio jedan od mentora 
neovisnosti. Narudžba je teška više stotina hiljada eura, a ovi u Zagrebu po 
cijeli dan kuju li kuju! Ima tu raznog ordenja, počev od Ordena crnogorske 
velike zvijezde, Ordena crnogorske male zvijezde... A u planu je i izrada 
ordena gospodarevog gvozdenog krsta sa lentom, ordena Savjeta mladih DPS bez 
lente, ordena velikog pendreka, koji se dodjeljuje najboljem milicajcu za 
naročite zasluge u oblasti prebijanja građana, ordena zlatnog pajsera raspopa 
Miraša Dedeića, za posebne zasluge u obijanju i provaljivanju crkava, ordena 
velikog srebrnog šavcigera, koji će se dodjeljivati najuspješnijim instruisanim 
pučistima u opozicionim partijama. Predlažem da se obavezno iskuje i orden 
ukrštenih mačeva sa orlovim mudima! Muda obavezno moraju biti od dvoglavog 
orla, što znači četiri komada koji će ukrasiti mačeve sa sve četiri strane. 
Treba naručiti pun šleper ovog ordena i dodijeliti ga svim gospodarevim 
poltronima.

Baš ovih dana predsjednik neovisnog Montenegra, neki Vujanović, odlikovao je 
Ordenom crnogorske velike zvijezde bivšeg američkog diplomatu Ričarda Sklara, 
za prijatelje zvanog Dik. Ovaj orden se dodjeljuje samo za naročite zasluge na 
razvijanju i učvršćivanju saradnje i prijateljskih odnosa između Montenegra i 
drugih država, kao i za doprinos međunarodnom ugledu i položaju Montenegra. Dik 
je ovaj orden zaslužio tako što je po nalogu američke vlade poslat u Rim 1998. 
godine da spriječi podizanje optužnice protiv crnogorskog premijera Mila 
Đukanovića zbog šverca duvana i mafijaškog udruživanja, sa obrazloženjem da će 
im Milo još trebati na izvođenju radova u Montenegru i da ne treba žuriti sa 
optužnicom! Onda, kao što znate, usledilo je razbijanje SCG, pohara 
referenduma, neovisni Montenegro, priznanje neovisnog Kosova...

Specijalni izaslanik predsjednika Vujanovića otputovao je prije nekoliko dana 
pravo za San Francisko i okačio Orden crnogorske velike zvijezde Diku na prsa! 
Međutim, našeg velikog prijatelja Dika zadesio je neviđen maler! Čim je primio 
orden i ispratio specijalnog izaslanika, Dik je odlučio da malo prilegne i, 
onako od prevelikog uzbuđenja zbog tako značajnog ordena, ispusti svoju 
plemenitu dušu! Časti mi, znao sam da koga Filip i Milo odlikuju, taj je 
zapečatio svoju uspješnu karijeru.

Držeći se one stare narodne - o pokojniku sve najljepše, mogu vam reći da je 
Dik bio tipičan predstavnik raznoraznih bjelosvjetskih i američkih protuva koje 
su poslednjih decenija krstarile po brdovitom Balkanu i podučavale lokalne 
poglavice kako da vade dušu na pamuk lokalnim domorocima, a sve u slavu i za 
interese novog svjetskog poretka. Dik je godinama bio specijalni konsultant 
montenegrinske vlade, otprilike u rangu onog Vokera od Račka koji je bio 
specijalni konsultant tamošnjim albanskim domorocima kako da najbolje izazovu 
američko i NATO bombardovanje SCG. Pored privremene obustave italijanske 
optužnice za šverc duvana i mafijaško udruživanje, Dik se istakao i kao 
specijalni savjetnik vlade Montenegra u prodaji kotorskog „Jugopetrola“ Grcima 
i kod privatizacije Kombinata aluminijuma u Podgorici. Svi mi koji imamo 
nekoliko grama mozga (uzmite u obzir da u Montenegru, a posebno u Vladi, mnogi 
nemaju ni grama) tada smo tvrdili i dan-danas tvrdimo da su to dvije 
najštetnije privatizacije po Montenegro i sve nas. Zato je Dik i dobio ovo 
visoko odlikovanje i ispustio svoju plemenitu dušu!

Britanski novinar i istoričar Miša Gleni tvrdi u svojoj knjizi „Mekmafija - 
kriminal bez granica“ da je Dik te 1998. godine, kao specijalni izaslanik Bila 
Klintona, otputovao pravo u Rim i zamolio Italijane da zaustave podizanje već 
pripremljene optužnice protiv premijera Montenegra, postavivši im vrlo 
„logično“ pitanje - zašto mu jednostavno ne date 40 miliona i on će da zatvori 
radnju (čitaj: švercovanje duvana)! Italijani su to, naravno, energično odbili. 
Dik je ugovorio i susret Klintona i Mila u Ljubljani ljeta gospodnjeg 1999. 
godine, a redovno mu je prenosio i Klintonove instrukcije kako da razjebe i ono 
malo države što je bilo ostalo!Zato, pokoj njegovoj plemenitoj duši!

http://www.kurir-info.rs/clanak/politika/kurir-28-01-2009/orden



[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште