GRČKA SAVETOVALA SVOJIM BANKAMA DA NOVAC NE PLASIRAJU U BALKANSKE ZEMLJE
Iz Srbije povučeno 600 miliona evra Velika zabrinutost grčkog guvernera zbog posledica krize i velikog pada vrednosti domaće valute u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj. Naši stručnjaci očekivali ovakvu reakciju LONDON - Grčka je upozorila svoje banke da ne šalju sredstva iz vladinog paketa pomoći, u vrednosti 28 milijardi evra, u filijale na Balkanu, uključujući i Srbiju, strahujući od finansijske krize u tim zemljama, koje su se poslednjih godina mnogo zadužile u stranim valutama. Guverner Grčke centralne banke Jorgos Provopulos je naročitu zabrinutost izrazio u pogledu posledica globalne ekonomske krize po Srbiju, Rumuniju i Bugarsku, kao i u pogledu činjenice da domaće valute u tim zemljama beleže veliki pad vrednosti, dok je većina klijenata zadužena u stranoj valuti, objavio je Fajnenšel tajms, a prenosi Tanjug. Krediti u stranoj valuti u Srbiji čine 70 odsto ukupnog zaduživanja, u Mađarskoj 60, a u Rumuniji i Bugarskoj više od 50 odsto. Grčka je upozorenje uputila pošto je deset međunarodnih banaka, uključujući grčku „EFG evrobank“ poručilo vladama zemalja Evropske unije da u okviru mera za sprečavanje krize ne zanemare zemlje izvan evrozone i Unije. U tome im je podršku dala Evropska banka za obnovu i razvoj, koja je u utorak svoju procenu očekivanog privrednog rasta u ovom regionu smanjila sa 2,5 na 0,1 odsto, dok je glavni ekonomski stručnjak te banke Erik Berglof istakao da je opasnost od uskraćivanja pomoći zemljama izvan evrozone i EU „veoma zabrinjavajuća“. Guverner Provopulos je povodom toga izjavio da bi „grčke banke, ukoliko se ekonomski uslovi u ovim zemljama znatno pogoršaju, mogle da se suoče ne samo sa kreditnim rizikom, već i sa rizikom kursa“. S druge strane, pojedini zvaničnici istočnoevropskih zemalja strahuju da bi strane banke mogle da povuku sredstva iz regiona. Upravo to se dogodilo u Srbiji prošlog meseca kada su, posle ublažavanja propisa o obaveznoj bankarskoj rezervi, međunarodne banke za samo dve nedelje povukle 600 miliona evra. Ivan Nikolić, stručnjak Ekonomskog instituta, objašnjava da ovakav stav uopšte nije nov, pošto u stručnim krugovima još odavno predviđaju ovakav razvoj događaja. - Što se tiče kursnog rizika, jasno je da je dinar znatno oslabio u poslednjih nekoliko meseci, kao i valute okolnih država. Grčka banka očigledno smatra da zbog pada domaćih valuta i činjenice da je većina kredita vezana za evro, građani neće moći da vraćaju pozajmice, što će se negativno odraziti na bankarski sektor. Svakako da je rizik poslovanja u Srbiji sada veći nego pre krize, ali ipak ne očekujem da će doći do toga da stanovništvo ne može da plaća stambene kredite, budući da su tu vrstu pozajmica prevashodno uzimali dobro plaćeni građani. Više će biti ugroženi potrošački i gotovinski krediti sa deviznom klauzulom, pošto su oni odobravani i slabije platežnim slojevima, kojima će pad dinara primetno povisiti mesečnu ratu - objašnjava Nikolić. Autor: <http://www.glas-javnosti.rs/autor/106> Ekipa Glasa javnosti http://www.glas-javnosti.rs [Non-text portions of this message have been removed]
