http://www.politika.rs/rubrike/intervjui-kultura/Tito-je-umro-prekasno.lt.html

Dušan Batakoviæ, istorièar
Tito je umro prekasno 
Evropski levièari uporno su verovali u propagandne bajke o samoupravljanju i 
uspešno rešenom nacionalnom pitanju, zaboravljajuæi da je titoizam ukinuo 
politièke slobode 
 
Dušan Batakoviæ 
Povodom knjige „Istorija Srbije od 19. do 21. veka” Holma Zundhausena („Clio”, 
prevod Tomislav Bekiæ), u okviru serije razgovora o srpskoj istoriografiji, 
danas objavljujemo intervju sa istorièarem dr Dušanom Batakoviæem. Batakoviæ 
je, uz pedesetak istorijskih studija na svetskim jezicima, objavio pet 
monografija na stranim jezicima, ukljuèiv istoriju Jugoslavije, i istoriju 
Kosova na francuskom, istoriju bosanskih Srba i istoriju Kosova na engleskom i 
samo Kosova na rumunskom.
„Nova istorija srpskog naroda” èiji je urednik, autor koncepta i pisac noseæih 
tekstova, izašla je do sada u francuskom i korejskom izdanju, a sada se prevodi 
na engleski i italijanski... „Istorija Jugoslavije ”(„Yougoslavie.Nations, 
religions, ideologies”), objavljena 1994, duže od jedne decenije je standardni 
priruènik na francuskim i frankofonskim univerzitetima od Švajcarske do Kanade. 
Doktorirao je na Sorboni, s tezom o francuskim uticajima na razvoj srpske 
demokratije.
Zundhausenovu knjigu ocenjujete kao „paradigmatièan primer ideoloških 
projekcija sadašnjih i nedavnih realnosti duboko u prošlost, kao odreðujuæe ose 
oko koje se, naizgled zakonomerno, odvija srpska istorija, sva, navodno, u 
preovlaðujuæim fenomenima nasilja, ksenofobije i zloèina”. Odakle potièu te 
predrasude? 
Naša šira javnost nije svesna jedne negativne, skoro demonske slike, koja je 
tokom poslednje dve decenije stvorena o nama u svetu, proizašla iz šinjela 
zvaniène hrvatske promidžbe i prateæe, pretežno, austro-nemaèke propagandne 
mašinerije. Odatle se, s poèetka 1990-ih, slika o Srbima kao „varvarima, 
istoènjacima i nedemokratama”, odnosno anti-Evropljanima, prenela u vodeæe 
svetske medije, ne razlikujuæi pri tom režim od naroda. Žalosna je èinjenica da 
se zvanièno hrvatsko tumaèenje uzroka raspada Jugoslavije ne samo raširilo po 
svetskim medijima, nego ga i jedan deo naše struène javnosti uzima kao svoje 
nauèno polazište.
Iz tog, sada veæ obimnog korpusa literature, proizašla je i najnovija, 
Zundhausenova istorija savremene Srbije, koja ukršta jednostranu, pretežno 
komunistièku perspektivu gledanja na srpsko pitanje i istoriju Srbije s 
recentnom „ratnom istoriografijom”, èesto sumnjive nauène vrednosti. Istorija 
Srbije i Balkana ne podleže ovakvim manihejskim, crno-belim uprošæavanjima; 
radi se, zapravo, o mnogim nijansama sivog, što zahteva šira i istanèanija 
znanja, visoku uèenost i podrazumevajuæu odmerenost u sudovima oko spornih 
fenomena. Umesto toga, tendenciozna prenaglašavanja marginalnih pojava (na 
desnici, u crkvi, u delovima elite, vojsci, kulturnim ili nauènim ustanovama), 
izostanak valorizacije srpske kulture, oslobodilaèkih tradicija i jednog 
kulturološkog išèitavanja narodne baštine, ostaje dominantno obeležje 
Zundhausenove, u celini uzev, nedovoljno nauèno utemeljene sinteze. Ona stoga 
ne doprinosi opštem naporu da se balkanski
 prostor demokratizuje kroz pomirenje i evropsku perspektivu, nego dodatno 
produbljuje postojeæe nesporazume, praveæi navijaèki oštre podele na krivce i 
žrtve.
Da li je to opšte mesto zapadne istoriografije o istoriji Srbije i srpskog 
naroda? Da li i strani udžbenici nose takve poruke? Svetski udžbenici istorije, 
posebno na politièkim naukama i katedrama za istoriju, a odskora i po srednjim 
školama, izuèavaju odreðene fenomene naše istorije obièno uz konaène, redovno 
negativne ocene iskljuèive srpske krivice za raspad Jugoslavije. Na nižim 
obrazovnim nivoima, ona se obièno tumaèi preko simbolièkih dokumenata s jakim 
emotivnim nabojima, poput dnevnika jedne sarajevske devojèice u opsadi koji, 
inaèe, u štampanoj verziji (naknadno redigovan da zvuèi kao da je novi „Dnevnik 
Ane Frank”), znaèajno odudara od originala. 
Koji je razlog što Zundhausen, kako kažete, amnestira titoizam koji Vi smatrate 
pokretaèem raspada Jugoslavije? 
Evropski levièari uporno su verovali u propagandne bajke o samoupravljanju i 
uspešno rešenom nacionalnom pitanju (Zundhausen je to pokazao u svojoj 
„Istoriji Jugoslavije”), zaboravljajuæi da je titoizam ukinuo politièke 
slobode, uskratio demokratsku kulturu, uz izostanak dubinske modernizacije 
društva, dok je nacionalizam bio striktno institucionalizovan unutar republika, 
uz neprekidni rast birokratije, nerada i neodgovornosti. 
Iz perspektive srpskih interesa, Staljin je umro prerano (u martu 1953, pre 
nego što je Tito, preko Balkanskog pakta s Turskom i Grèkom, mogao biti 
primoran da konaèno priðe Zapadu, NATO-u i dozvoli višestranaèje), a Tito 
prekasno, jer je poslednjih decenija, poput Brežnjeva u SSSR-u, koèio svaki 
pokušaj demokratizacije jugoslovenskog društva. Titoizam, stoga, nije mogao da 
nadživi svoga tvorca, nego je, prema Ustavu od 1974, koji nije dopuštao 
sporazumni razlaz, vodio pravo u krvavi graðanski rat.
Kome, odnosno èemu ide u prilog relativizovanje znaèajnih dostignuæa srpske 
demokratije u 19, i prvim decenijama 20. veka, kako kažete? 
Pretpostavljam samo onima koji uporno nastoje da dokažu kako Srbija navodno 
nije nikada imala, niti æe uopšte moæi da ima – dok ne bude još dodatno 
drastièno smanjena – kapacitet za demokratiju i demokratsku obnovu.
Ako autor kaže da su Srbi uvereni da su uvek žrtve, proizlazi i da snosimo 
kolektivnu krivicu? Kako tumaèite nametanje takvog stava? 
Svi balkanski narodi sebe smatraju samo žrtvama (velikih sila ili grabljivih 
suseda), to nam je zajednièki fenomen, ali se samo Srbima redovno imputira da 
su krivci, što je ideološka, a ne nauèna kvalifikacija, ma kako bila prikrivena 
uèenim citatima i nebrojenim pozivanjima na struènu literaturu. Kolektivna 
krivica, dakle, ne postoji ni kao pravna niti kao nauèna kategorija, ali se u 
politici èesto zloupotrebljava.
Koje su pozitivne strane Zundhausenove knjige? 
On je svojevremeno napisao jednu veoma znaèajnu knjigu o statistici Srbije u 
19. veku, koju obilato koristi, zatim pojedini odeljci, posebno o socijalnim 
fenomenima, upuæuju na korisnu literaturu i solidne analize, povremeno iznosi 
oštroumna zapažanja, ali ponajviše pokazuje kakva se manihejska slika o nama, 
kao nauèno tumaèenje, sistematski širi po svetu.
-----------------------------------------------------------
Katedre za balkansku istoriju
Zar ne bi najbolji odgovor zapadnoj istoriografiji bio nastavak projekta 
Istorija srpskog naroda (izdanje SKZ) koji bi (predlog A. Mitroviæa) bio 
nastavljen tomovima o Kraljevini SHS, graðanskom ratu i, kako kažete, 
komunistièkom prevratu? 
Sasvim ste u pravu, taj projekt apsolutno vredi nastaviti, ali bojim se da ni 
to više ne bi bilo dovoljno. Izuzetno je važno da se pouzdani rezultati naše 
nauke prezentuju na vodeæim stranim jezicima, u formi prijemèivoj stranoj 
publici, struènoj i široj, podjednako. U najboljem državnom interesu jeste da 
se u vodeæim svetskim univerzitetima, kako to veæ uspešno rade Grci i Turci, 
osnuju, putem donacija, katedre za balkansku istoriju, s fokusom na srpskim 
studijama. Bez toga, ostaæe kao preovlaðujuæa, izuzetno negativna, slika našeg 
naroda i naše države u svetu koja æe se, po inerciji, reprodukovati i u 
sledeæim decenijama, ako se ne preduzmu mere da se predrasude ospore nauènim 
argumentima.

Anðelka Cvijiæ 
[objavljeno: 01/02/2009] 


      __________________________________________________________________
Instant Messaging, free SMS, sharing photos and more... Try the new Yahoo! 
Canada Messenger at http://ca.beta.messenger.yahoo.com/

[Non-text portions of this message have been removed]


------------------------------------

===============
Group Moderator: [email protected] 
page at http://magazine.sorabia.net
for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net 
Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only)
http://radio.sorabia.net
Yahoo! Groups Links

<*> To visit your group on the web, go to:
    http://groups.yahoo.com/group/sorabia/

<*> Your email settings:
    Individual Email | Traditional

<*> To change settings online go to:
    http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join
    (Yahoo! ID required)

<*> To change settings via email:
    mailto:[email protected] 
    mailto:[email protected]

<*> To unsubscribe from this group, send an email to:
    [email protected]

<*> Your use of Yahoo! Groups is subject to:
    http://docs.yahoo.com/info/terms/

Одговори путем е-поште